STRASBOURG) – Hrvatski europarlamentarci različito su glasali o izvješću koje poziva na ukidanje jednoglasnosti u donošenju ključnih europskih odluka, što kritičari smatraju protivnim interesima malih država, a pobornici načinom povećanja učinkovitosti Europske unije.

Usvojeno izvješće petero zastupnika iz redova liberala, pučana, socijalista, zelenih i ljevice poziva na izmjene europskih ugovora kako bi se, između ostalog, ukinula jednoglasnost pri donošenju odluka, jačali dvodomni sustav i zakonodavne ovlasti Europskog parlamenta te smanjila Europska komisija.

Hrvatski zastupnici bili su podijeljeni u glasanju za taj dokument. Pučani Željana Zovko, Karlo Ressler, Tomislav Sokol i Sunčana Glavak su mu se usprotivili, kao i konzervativac Ladislav Ilčić te neovisni Ivan Vilibor Sinčić i Mislav Kolakušić, dok su ga podržali socijalisti i demokrati Biljana Borzan, Predrag Matić i Tonino Picula te liberal Valter Flego.

EPP-ovci smatraju kako bi se tim promjenama oslabio institucionalni položaj manjih država, a da se istodobno ne bi poboljšala spremnost Europe da se nosi s ključnim izazovima.

Zastupnik liberala Valter Flego koji je podržao izvješće istaknuo je kako je to učinio „zbog jednostavnijeg funkcioniranja EU-a” i da bi savez bio svjetski predvodnik.  

 U izglasanom izvješću predlaže se izmjene europskih ugovora, između ostalog kako bi se ukinula jednoglasnost pri donošenju odluka, jačale zakonodavne ovlasti Europskog parlamenta te uspostavile energetska i obrambena Unija. Izvješće je u srijedu prihvaćeno s 291 glasom ‘za’ i 274 ‘protiv’. Unutar Europske unije traju rasprave treba li se jednoglasnost zamijeniti kvalificiranom većinom kako bi se odlučivanje saveza ubrzalo, no tome se protivi niz država. Tome se protive i premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović. (23. studenoga 2023.)

U najmlađoj članici europodručja samo 51 građana misli da je euro dobar za zemlju

BRUXELLES – Nepunu godinu dana od ulaska u europodručje, samo 51 posto građana Hrvatske drži da je zajednička valuta dobra za zemlju, pokazuju rezultati Eurobarometra objavljeni u srijedu.

Istraživanje je provedeno od 3. do 9. listopada u 20 zemalja eurozone. Provedeno je telefonski i obuhvatilo je 18.667 osoba starijih od 15 godina.Na pitanje je li euro dobra ili loša stvar za vašu zemlju, najmanje pozitivnih odgovora bilo je u Hrvatskoj, 51 posto ih smatra da je to dobro, 36 da je loše, a 10 posto je neodlučnih. Najveća potpora je u Finskoj gdje 85 posto ispitanih ocjenjuje da je to dobra stvar, slijede Estonija i Slovačka s 84 posto, te Irska s 81 posto.Prosječno u europodručju, 69 posto anketiranih drži da je euro dobar za njihovu zemlju.Nešto su drukčiji rezultati u odgovorima na pitanje je li euro dobar za EU. Prosječno u 20 država europodručja, 79 posto ih smatra da je euro dobar za EU. Najviše pozitivnih odgovora je u Slovačkoj (90 posto) i Finskoj 88 posto, a najmanje u Latviji (70 posto) i na Cipru (72 posto). U Hrvatskoj 76 posto anketiranih drži da je euro dobar za EU. Većina Hrvata smatra da je zamjena kune eurom utjecala na rast cijena. Da je uvođenje eura utjecalo na rast svih cijena mišljenje je 72 posto anketiranih u Hrvatskoj, 23 posto ih misli da je utjecalo na poskupljenja u nekim kategorijama proizvoda i usluga, a 3 posto da su cijene ostale uglavnom iste. (22. studenoga 2023.)

Mađarskoj bi uskoro mogao biti odmrznut dio sredstava

BRUXELLES – Europska komisija u četvrtak je odobrila revidirani mađarski nacionalni plan za oporavak i otpornost koji uključuje poglavlje REPowerEU, čime se otvara put za isplatu predfinanciranja bez ikakvih uvjeta u iznosu od 900 milijuna eura.

Plan REPowerEU namijenjen je smanjivanju ovisnosti država članica o ruskim fosilnim gorivima i za poticanje zelene tranzicije. Sve države članice moraju izmijeniti svoj nacionalni plan za oporavak i otpornost od posljedica pandemije kako bi u njega uključile REPowerEU.

Komisija je pozitivno ocijenila izmijenjeni mađarski nacionalni plan, koji je sada ukupno vrijedan 10,4 milijarde, od čega je 6,5 milijardi bespovratnih sredstava i 3,9 milijardi u kreditima. Dio koji se odnosi na REPower iznosi 4,6 milijardi eura.

Ocjenu Komisije sada treba potvrditi Vijeće EU-a u roku od četiri tjedna. Ako se to dogodi, Mađarskoj se otvara put predfinanciranju u iznosu od 900 milijuna eura.

Za predfinanciranje za provedbu plana ne traži se ispunjavanje uvjeta, za razliku od kasnijeg financiranja za koje je potrebno provesti potrebne reforme, u mađarskom sluačju to u prvom redu znači osigurati zaštitu financijskih interesa Unija i jačanje neovisnosti pravosuđa.Mađarskoj su inače zamrznuta kohezijska sredstva EU-a iz sedmogodišnjeg proračuna EU-a, kao i sredstva iz Mehanizma za oporovak i otpornost zbog korupcije i kršenja demokratskih načela. Mađarski premijer Viktor Orban, koji je u stalnom sukobu s Bruxellesom, zaprijetio je da će blokirati paket pomoći za Ukrajinu od 50 milijardi eura, kao i plan za vojnu pomoć u iznosu od 20 milijardi eura. (23. studenoga 2023.)

Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.