BRUXELLES – Europska komisija je u četvrtak potvrdila pozitivnu preliminarnu ocjenu četvrtog hrvatskog zahtjeva za plaćanje u iznosu od 162,5 milijuna eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF).
Nakon ocjene zahtjeva za plaćanje koji je Hrvatska podnijela 21. prosinca 2023. Komisija je preliminarno zaključila da je Hrvatska u zadovoljavajućoj mjeri ostvarila devet ključnih etapa i sedam ciljnih vrijednosti iz Provedbene odluke Vijeća za četvrti obrok.
Tim zahtjevom za plaćanje obuhvaćeni su važni koraci u provedbi šest reformi i osam ulaganja kojima će se potaknuti pozitivne promjene za građane i poduzeća u Hrvatskoj u područjima kao što su javna uprava, pravosuđe, javna nabava, rani i predškolski odgoj i obrazovanje, dekarbonizacija energetskog sektora, elektroničke komunikacije, istraživanje i inovacije te zdravstvo, navodi se u pripćenju Komisije.
Komisija je preliminarnu ocjenu da je Hrvatska ostvarila ključne etape i ciljne vrijednosti potrebne za to plaćanje poslala Gospodarskom i financijskom odboru, koji ima četiri tjedna za izdavanje mišljenja. Plaćanje Hrvatskoj može se izvršiti na temelju mišljenja Gospodarskog i financijskog odbora, nakon što Komisija donese odluku o plaćanju.Glavne mjere u tom zahtjevu za plaćanje uključuju novi model financiranja vrtića i važna ulaganja u zdravstvenu skrb. (29. veljače 2024.)
Hrvatski zastupnici protiv većine o vozačkim dozvolama
STRASBOURG – Europski parlament usvojio je u srijedu pregovaračko stajalište o novim pravilima o vozačkim dozvolama, a protiv je bilo 11 hrvatskih eurozastupnika uz jednog suzdržanog.
Vozači početnici morat će po, po prijedlogu novih pravila, proći najmanje dvije godine probnog razdoblja tijekom kojeg će podlijegati određenim ograničenjima, vozačke dozvole za motocikle, automobile i traktore trebale bi vrijediti 15 godina, a za kamione i autobuse pet godina.
Eurozastupnici su se usuglasili i da se od vozača zatraži samoprocjena fizičke i mentalne sposobnosti prilikom izdavanja ili obnove vozačkih dozvola te da članice EU-a odluče žele li tu samoprocjenu zamijeniti liječničkim pregledom, među ostalim i s minimalnim standardima provjere vida i kardiovaskularnog stanja. Podržali su i uvođenje digitalne vozačke dozvole koja bi bila dostupna na mobilnom telefonu i istovjetna fizičkoj vozačkoj dozvoli, priopćio je Europski parlament.
Nisu podržali prijedlog Komisije da se skrati razdoblje valjanosti vozačkih dozvola starijim građanima jer žele izbjeći diskriminaciju i jamčiti njihovo pravo na slobodu kretanja i sudjelovanja u gospodarskom i društvenom životu.
Kako bi se nadoknadio manjak profesionalnih vozača, zastupnici su se odlučili omogućiti 18-godišnjacima dobivanje dozvole za vožnju kamiona ili autobusa kapaciteta do 16 putnika, uz uvjet posjedovanja potvrde o stručnoj osposobljenosti. U tekstu se predlaže da se i 17-godišnjacima omogući dobivanje dozvole za vožnju automobila ili kamiona, uz pratnju iskusnog vozača, dodaje se u priopćenju.
Zastupnici žele da vozači budu spremniji za realne situacije i svjesni rizika, pogotovo kad je riječ o ranjivim skupinama u prometu, poput pješaka, djece, biciklista te korisnika električnih romobila. Stoga drže da bi testovi za vozačku dozvolu trebali uključiti vožnju u snježnim i skliskim uvjetima, mrtve kutove, sustave za pomoć vozaču, sigurno otvaranje vrata vozila kako se ne bi ugrozili drugi sudionici u prometu.
Stajalište Parlamenta usvojeno je s 339 glasova za, 240 protiv te 37 suzdržanih. Protiv je glasalo 11 hrvatskih zastupnika – pučani Karlo Ressler, Željana Zovko, Tomislav Sokol i Sunčana Glavak, socijaldemokrati Tonino Picula, Biljana Borzan, Predrag Fred Matić i Romana Jerković, Valter Flego (Renew), Ladislav Ilčić (ECR) i nezavisni Mislav Kolakušić. Nezavisni zastupnik Ivan Vilibor Sinčić bio je suzdržan. (28. veljače 2024.)
EP traži ukidanje konsenzusa za politiku proširenja, hrvatski zastupnici oprezni
STASBOURG – Europski parlament usvojio je u četvrtak izvješće kojim se zalaže za širu primjenu glasanja kvalificiranom većinom u procesu proširenja Europske unije.
Izvješće o produbljenju integracije EU-a s obzirom na buduće proširenje usvojeno je s 305 glasova za, 157 protiv i 71 suzdržanim, a u njemu se navodi da bi “europske institucionalne reforme trebale povećati sposobnost djelovanja EU-a te uključivati pojednostavljene i učinkovitije postupke donošenja odluka, odmičući se pritom od jednoglasnog odlučivanja”.
Eurozastupnici u izvješću ističu da bi se “glasanje kvalificiranom većinom trebalo provoditi u područjima kao što su zaštita demokracije, ljudskih prava i vladavine prava, VFO, sankcije i druge relevantne vanjskopolitičke odluke, kao što su početak pregovora o pristupanju EU-u, otvaranje i zatvaranje pojedinačnih pregovaračkih klastera i sankcioniranje nazadovanja, uz iznimku odluka kojima se odobravaju vojne misije ili operacije s izvršnim mandatom”. Dodaje se i da je važno da se zemlje kandidatkinje usklade sa zajedničkom vanjskom politikom EU-a.
Hrvatski eurozastupnik Tonino Picula (SDP/S&D) rekao je u srijedu na raspravi na plenarnoj sjednici da “ne bi trebalo biti političkih odgoda za članstvo jednom kad zemlja kandidatkinja ispuni sve potrebne kriterije”, ali zato se, napominje, paralelno moraju provesti nužne reforme unutar EU-a. Naglasio je da članstvo u Europskoj uniji predstavlja više od mostova i prometnica te da naglasak treba biti na poštivanju vladavine prava.
Hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol (HDZ/EPP) kritizirao je izvješće na plenarnoj sjednici. Sokol smatra da proširenje EU-a “ne smije biti izgovor za ukidanje prava veta država članica u Vijeću”. (29. veljača 2024.)
Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi HINA.