ZAGREB – Europska povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides istaknula je u petak, tijekom radnog posjeta Hrvatskoj, važnost pristupa preventivnim zdravstevnim pregledima za ishod liječenja onkoloških bolesnika.

 Povjerenica je dala punu potporu hrvatskim nastojanjima za ostvarenjem boljih ishoda liječenja, s obzirom da je Hrvatska do sada po smrtnosti od raka bila u samom vrhu EU.

Hrvatski ministar zdravstva Vili Beroš najavio je da će do kraja godine  u cijeloj Hrvatskoj zaživjeti onkološke uputnice koje će osigurati brzi početak dijagnostičke obrade i terapije za pacijente kod kojih postoji sumnja u onkološku bolest.

“Do kraja godine zaživjet će onkološke uputnice, uvodimo preventivne zdravstvene preglede i nove nacionalne programe za rano otkrivanje raka, najavio je ministar Beroš na konferenciji za novinare koju je održao u Ministarstvu zdravstva zajedno s povjerenicom Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane Stellom Kyriakides.

Onkološke uputnice su informatičko rješenje kojim će se onkološki suspektnim pacijentima osigurava maksimalni prioritet. Proteklog ljeta testirane su u riječkom KBC-u i pokazale da se takve pacijente može uputiti na obradu i za manje od četiri dana.

Povjerenica Kyriakides istaknula je važnost da se svim pacijentima u EU osigura pristup optimalnom probiru, liječenju i skrbi.

“Mreža sveobuhvatnih centara za borbu protiv raka Europske unije jedna je od ključnih mjera Europskog plana za borbu protiv raka. Radujem se njegovom pokretanju 2025., kao i nastavku bliske i pozitivne suradnje s Hrvatskom u ovom procesu, ali i u drugim područjima vezanim s javnim zdravstvom“, istaknula je povjerenica. (27. listopada 2023.)

Plenković kaže da granične kontrole ne sprječavaju terorizam

ZAGREB – Granične kontrole unutar šengena ne sprječavaju terorizam i rast ekstremizma, poručio je u intervjuu za televiziju France 24 hrvatski premijer Andrej Plenković, naglasivši da je rješenje čuvanje vanjskih granica EU-a i usklađivanje BiH i Srbije s viznom poltiikom EU-a.

Na pitanje o slovenskom uvođenju granične kontrole prema Hrvatskoj, Plenković je kazao kako je Ljubljana samo pratila talijansku odluku o uvođenju granične kontrole prema Sloveniji, dok i druge zemlje, poput Francuske, Njemačke i Austrije, trenutno koriste tu mogućnost.

“Vjerujem da je to signal javnom mnijenju i građanima da vlade više brinu o sigurnosti. No, hoće li takav potez doista spriječiti terorističke napade ili porast ekstremizma? Mislim da neće, već treba povećati suradnju između naših policijskih službi i pokušati razmijeniti što više informacija te zaštititi naše granice na pravim vanjskim granicama Europske unije”, istaknuo je Plenković.

Za kontrolu migracija istočnomediteranskom rutom je, uz jačanje grčko-turske i bugarsko-turske granice, potrebno da Bosna i Hercegovina te Srbija usklade viznu politiku s EU-om.

“Ono što sada imamo je da ljudi lete u Sarajevo ili Srbiju zrakoplovom kao turisti i onda se u jednom danu transformiraju iz turista u ilegalne migrante koje vode krijumčarske grupe zelenom granicom”, istaknuo je hrvatski premijer.

Upitan o sukobu između Izraela i Hamasa, Plenković je ponovio kako se sve članice Europske unije slažu da Izrael ima pravo na obranu, ali da treba poštivati međunarodno humanitarno pravo. (29. listopada 2023.)

Tri najveće države EU-a traže od Srbije da de facto prizna Kosovo

BRUXELLES – Čelnici Francuske, Njemačke i Italije pozvali su u petak navečer Srbiju da “de facto” prizna Kosovo, koje je proglasilo neovisnost 2008., ali koje Beograd i dalje smatra svojom pokrajinom.

U izjavi objavljenoj dan nakon razgovora s obje strane, francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i talijanska premijerka Giorgia Meloni rekli su da je vrijeme da balkanski susjedi ispune prethodne obveze.

U svojoj izjavi Macron, Scholz i Meloni ponovili su dugogodišnje pozive kosovskom premijeru Albinu Kurtiju da uspostavi zajednicu općina sa srpskom većinom na sjeveru, dajući lokalnim Srbima određeni stupanj samouprave.

Srbija i Kosovo godinama su razgovarali uz posredovanje Europske unije kako bi normalizirali svoje odnose. Kako je taj proces zastao, čelnici triju najvećih zemalja EU-a sve su se više uključivali u pokušaje rješavanja krize.

Dok je EU prethodno zazirala od politički osjetljivog pitanja de facto priznanja Kosova, troje čelnika jasno su dala do znanja da to očekuju od Srbije, vršeći pritisak na srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.

“Pozivamo Kosovo da pokrene proceduru za uspostavu Zajednice općina sa srpskom većinom na Kosovu kako je propisano nacrtom statuta, a Srbiju da de facto prizna Kosovo”, stoji u priopćenju.

Vučić je ranije rekao da neće ni formalno ni neformalno priznati Kosovo.

Ali i Srbija i Kosovo jednog dana teže pridruživanju EU, a blok je inzistirao na tome da će te dvije zemlje morati riješiti svoje nesuglasice prije nego što mogu postati članice. (28. listopada 2023.)

Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.