ZAGREB – Hrvatska poduzeća koja žele sama proizvoditi više energije za vlastite potrebe koristeći obnovljive izvore energije od danas se mogu natjecati za dodjelu sredstava namijenjenih u te svrhe.

 Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja predstavit će poziv Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u prerađivačkoj industriji i toplinarstvu, prvi iz Modernizacijskog fonda koji je uspostavljen u sklopu EU sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova.

 U idućih sedam godina hrvatskim tvrtkama bit će na raspolaganju milijarda eura, a vrijednost ovog poziva iznosi 60 milijuna eura. Bespovratni iznos koji se može dodijeliti po projektu namijenjenom ulaganju u razvoj, podizanje konkurentnosti i zelenu tranziciju, kreće se od 100 tisuća do maksimalno dva milijuna eura. Oni koji se odluče odazvati pozivu moći će imati i više projekata, ali jedan prijavitelj može dobiti najviše četiri milijuna eura.

EU osuđuje “nečuvenu” kaznu kritičaru Kremlja

 U Ministarstvu gospodarstva kažu da se ovime želi potaknuti poduzeća da sama proizvode energiju za vlastite potrebe i time, između ostaloga, smanje ovisnost nabave energije na tržištu i troškove energenata. Isto tako, dodaju, “poticanjem korištenja obnovljivih izvora energije Hrvatska čini još jedan korak prema klimatski neutralnom gospodarstvu i ostvarivanju ciljeva na koje se obvezala”, a to su smanjenje emisije stakleničkih plinova, ušteda energije te povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora i kapaciteta skladištenja energije. (17. travnja 2023.)

BRUXELLES –  Europska unija je u ponedjeljak snažno kritizirala rusku odluku o kažnjavanju kritičara Kremlja Vladimia Kara-Murze 25-godišnjom zatvorskom kaznom i pozvala Moskvu da odmah oslobodi sve koji su osuđeni iz političkih motiva.

“Današnja nečuveno oštra sudska odluka još jednom jasno pokazuje političku zlouporabu pravosuđa kako bi se izvršio pritisak na aktiviste, branitelje ljudskih prava i sve one koji se protive nelegitimnom agresorskom ratu Rusije protiv Ukrajine”, rekao je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell u priopćenju.

Pozvao je Rusiju da “odmah i bezuvjetno oslobodi sve one koji su zatvoreni zbog politički motiviranih optužbi.”

“Također pozivamo Rusiju da ukine svoje represivne zakone, uključujući i one koji cenzuriraju istinite informacije o ruskom ratu protiv Ukrajine, i zakone o takozvanim ‘stranim agentima’ i ‘nepoželjnim organizacijama’ koji se koriste samo za ušutkivanje civilnog društva i neovisnih glasova”, rekao je Borrell.

Kritičar Kremlja Vladimir Kara-Murza u ponedjeljak je osuđen na 25 godina zatvora, najvišom takvom kaznom od početka ruske invazije na Ukrajinu pošto je proglašen krivim za izdaju i diskreditaciju ruske vojske.

Kara-Murza je 41-godišnji otac troje djece i bivši novinar s ruskom i britanskom putovnicom koji je proveo godine suprotstavljajući se politikama predsjednika Vladimira Putina te je lobirao kod stranih vlada i institucija da uvedu sankcije Rusiji i pojedinim Rusima zbog navodnih kršenja ljudskih prava. (17. travnja 2023.)

Zaštita vanjske granice EU-a tehnologijom i ljudskim kapacitetima

ZAGREB – Vanjsku granicu Europske unije važno je snažno i učinkovito štititi jačanjem tehnoloških i ljudskih kapaciteta radi suzbijanja ilegalne imigracije i krijumčarenja ljudi, suglasili su se ministri unutarnjih poslova Hrvatske i Mađarske Davor Božinović i Sándor Pintér u petak u Zagrebu.

S obzirom da su ulaskom Hrvatske u šengensku zonu ukinute granične kontrole na unutarnjim granicama, proširenjem područja provedbe zajedničkih graničnih ophodnji poboljšat će se uvjeti za sprječavanje prekograničnog kriminaliteta, priopćilo je Ministarstvo unutarnjih poslova nakon sastanka ministra Božinovića i Pintera koji je posjetio Hrvatsku.

Suglasili su se da je bilateralna policijska suradnja, ponajprije graničnih policija Hrvatske i Mađarske “intenzivna” i “učinkovita”.

Ulaskom Hrvatske u Schengen njezina odgovornost u tom smislu je i veća, kazali su.

Hrvatska policija intenzivno provodi kompenzacijske mjere nadzora osoba i vozila unutar teritorija RH, a kako bi se prevenirale sekundarne migracije prema drugim državama članicama šengenskog područja, rečeno je, prema priopćenju.

Obje zemlje svjesne su važnosti primjene nadograđenog postojećeg sustava i primjene novih informacijskih sustava te nastavljaju ulagati u tehničko osnaživanje vanjske granice.

U lipnju 2022. usvojene su Preporuke Vijeća EU-a o operativnoj policijskoj suradnji u svrhu jačanja policijske suradnje država članica, a samim time i sigurnost šengenske zone pa je trebalo osuvremeniti i bilateralni sporazum iz 2008. godine.

Predmetni Sporazum između vlada Hrvatske i Mađarske o izmjenama i dopunama ranijeg sporazuma dviju zemalja u borbi protiv prekograničnog kriminala u meritumu definira provedbu prekogranične potjere i zajedničkih ophodnji čime se onemogućava da prekršitelji zakona zbog promjene državne teritorijalne jurisdikcije izbjegnu pravnu odgovornost. (14. travnja 2023.)

Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.