BRUXELLES – Europska komisija je u srijedu odobrila Sporazum o partnerstvu s Hrvatskom, strateški dokument za programiranje ulaganja iz fondova kohezijske politike koji otvara put za povlačenje ukupno 9 milijardi eura sredstava kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027.

Sporazum o partnerstvu s Hrvatskom obuhvaća sredstva kohezijske politike (EFRR, ESF +, Kohezijski fond i FPT) i Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA).

Sporazum o partnerstvu utire put za povlačenje kohezijskih sredstava i za ulaganja na terenu. Njime su obuhvaćena četiri nacionalna programa: Program za konkurentnost i koheziju (EFRR i Kohezijski fond), Integrirani teritorijalni program (EFRR i FPT), Program za učinkovite ljudske resurse (ESF +) i program za EFPRA, koje tek treba donijeti.

Hrvatska će za klimatske ciljeve izdvojiti gotovo 31 posto sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i 39 posto sredstava iz Kohezijskog fonda. Riječ je o 2,56 milijardi eura s kojima će se poboljšati energetska učinkovitost, povećati udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji energije do 60 posto u 2030., jačati kružno gospodarstvo, otpornost na klimatske promjene i čuvati biološka raznolikost.  U ostvarivanje potonjeg cilja uložit će se više od 650 milijuna eura.

Nadalje, 179 milijuna eura iz Fonda za pravednu tranziciju ublažit će učinke zelene tranzicije na gospodarstvo i zapošljavanje. To će se postići dekarbonizacijom energetski intenzivnih industrija, jačanjem poduzetništva i ulaganjem u vještine radnika, diversifikacijom gospodarstva u najpogođenijim regijama, jačanjem suradnje između poduzeća i istraživačke zajednice te povećanjem mogućnosti zapošljavanja na tržištu rada.

Sredstvima u iznosu od 1,7 milijardi eura iz EFRR-a namijenjenima povećanju konkurentnosti i internacionalizaciji malih i srednjih poduzeća i poboljšanju vještina zaposlenika poduprijet će se inovativna i pametna gospodarska preobrazba Hrvatske.

Gotovo milijarda eura namijenit će se za poboljšanje regionalne, lokalne i prekogranične mobilnosti u svim sektorima, uključujući razvoj održive, pametne, sigurne i intermodalne prometne mreže povezane s transeuropskom mrežom TEN-T, i omogućiti itekako potrebna poboljšanja nacionalne željezničke infrastrukture i daljnji napredak u pomorskom prometu u priobalju Hrvatske.

Skoro 2,5 milijardi eura iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF +) i EFRR-a iskoristit će se za poticanje kvalitetnog zapošljavanja i za vještine, obrazovanje, zdravstvo i socijalne usluge.

Iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu uložit će se 244 milijuna eura u održivo ribarstvo i zaštitu morske bioraznolikosti i ekosustava u Jadranskom moru.

Nadalje, iz tog će se fonda podupirati razvoj održivih i niskougljičnih sektora akvakulture i prerade, gospodarska i društvena vitalnost ribarskih zajednica te provedba međunarodnog upravljanja oceanima.

U okviru kohezijske politike i u suradnji s Komisijom svaka država članica priprema sporazum o partnerstvu, strateški dokument za programiranje ulaganja iz fondova kohezijske politike i fonda EFPRA tijekom višegodišnjeg financijskog okvira.

U tom sporazumu, usmjerenom na prioritete EU-a, utvrđuju se strategija i prioriteti ulaganja koje je odredila država članica i navodi popis nacionalnih i regionalnih programa za provedbu na terenu, uključujući indikativnu godišnju dodjelu financijskih sredstava za svaki program. (24. kolovoza2022.)

Hrvatska uvodi nultu stopu PDV-a na solarne panele

ZAGREB – Hrvatska vlada je u srijedu uputila u saborsku proceduru izmjene i dopune zakona o porezu na dodanu vrijednost, koji uz nužne elemenete prilagodbe uvođenju eura predviđa i snižavanje stope PDV-a na 5 posto na isporuku sječke, peleta i drva za ogrjev, kao i nultu stopu PDV-a za solarne panele.

Po riječima ministra financija Marka Primorca, izmjenom zakona predlaže se promjena odredbi povezanih s uvođenjem eura kao i daljnje porezno rasterećenje i ublažavanje rasta cijena s kojim su suočeni građani i gospodarstvo.

Tako se predlaže da se sniženom stopom PDV-a od 5 posto oporezuje isporuka grijanja iz toplinskih stanica, uključujući i naknade vezane uz tu isporuku te isporuka ogrijevnog drva, peleta, briketa i sječke, obavljena od dana stupanja zakona na snagu pa sve do 31. ožujka 2023. godine.

Nadalje, predlaže se da se PDV-om po stopi od nula posto oporezuje isporuka i ugradnja solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade. Ta bi se stopa, naveo je ministar, primjenjivala na isporuku i ugradnju solarnih ploča samo u krajnjoj potrošnji, dakle na isporuke građanima i njihovim energetskim zajednicama, tj. kod višestambenih zgrada te osobama koje obavljaju djelatnost od javnog interesa.

Time se otvara prostor za snižavanje cijena kao poticaj korištenju obnovljivih izvora energije, ocijenio je Primorac. (24. kolovoza 2022.)

Hrvatska nedvosmisleno osuđuje totalitarne i autoritarne režime

ZAGREB – Hrvatska vlada nedvosmisleno osuđuje sve stravične zločine, progone i strahote počinjene u ime i pod okriljem totalitarnih i autoritarnih režima, priopćeno je u utorak iz Banskih dvora.

“Očuvanjem povijesne istine i jasnim ograđivanjem od svih totalitarnih zločina iskazujemo pijetet žrtvama i njihovim obiteljima”, priopćila je vlada.

“Posebno nam je stalo do toga da osiguramo adekvatno obrazovanje mladih generacija kako se ta strašna zlodjela ne bi nikad zaboravila i kako bismo, živim sjećanjem na to mračno vrijeme europske povijesti, u budućnosti bili još ustrajniji u izgradnji tolerantnog i uključivog ozračja te nadišli društvene podjele”, navodi se u priopćenju vlade u povodu Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.

Kao zemlja koja je i sama prošla kroz tri rata u 20. stoljeću, a danas je odgovorna članica Europske unije i NATO saveza, Hrvatska će i dalje “angažirano sudjelovati u rješavanju brojnih globalnih pitanja i izazova, uz privrženost multilateralizmu i načelima međunarodnog prava”, dodaje se.

“Poštovanje ljudskih prava jedan je od najvećih ideala čovječanstva, kojeg negira svaki oblik nasilja, dehumanizacije i ratnih razaranja. Bez jasnog i odlučnog zagovaranja tih vrijednosti, ne možemo ostvariti trajni mir i stabilnost u svijetu, koji je i danas ugrožen uslijed ruske vojne agresije i invazije na Ukrajinu.” (23. kolovoza 2022.)

Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.