ZAGREB – Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u srijedu na Harvardu da u transatlantskoj zajednici svi ozbiljno shvaćaju izjave Vladimira Putina, nakon što je proglasio djelomičnu mobilizaciju i zaprijetio “svim raspoloživim sredstvima” ako Rusija bude ugrožena, što je na protumačeno kao prijetnja nuklearnim oružjem.

Plenković je hrvatskim novinarima na Harvardu, prije svog predavanja, kazao kako “svi ozbiljno shvaćaju te (Putinove) poruke. Nitko ovdje niti podcjenjuje situaciju niti precjenjuje”.

“Mislim da je ključno zadržati jedinstvo i čvrst odgovor. To je ono što je najbitnije. Ukrajina se brani i ima pravo ponovno vratiti pod ustavnopravnu kontrolu svoje teritorije”, poručio je Plenković.

Hrvatski premijer apostrofirao je kako je “važno da transatlantska zajednica ostane jedinstvena i snažna u potporu Ukrajini” te da se “režim sankcija i pritisak na Rusiju” nastave.

 S druge strane, predsjednik Republike Zoran Milanović je rekao da ruske nuklearne prijetnje nisu ništa novo i Hrvatsku ne trebaju zabrinjavati.

Rusija je u srijedu objavila da će odmah početi s mobilizacijom 300.000 pričuvnika, što je tek jedan posto potencijala  od 25 milijuna ljudske pričuve.

“Rusija sa 150.000 profesionalnih vojnika ide u dodatnu djelomičnu mobilizaciju kako bi dio profesionalne vojske mogao ući u pješaštvo jer bez pješaštva nema ove vrste rata”, rekao je Milanović novinarima.

O prijetnji ruskog predsjednika da će ako Zapad nastavi s “nuklearnim ucjenama” odgovoriti svom snagom svoga arsenala, rekao je da Putin to  to “svako malo ponovi”.

No pravi problem po Milanoviću leži u ruskoj ekonomskoj snazi koju su zapadne zemlje na početku rata htjele slomiti.

“No Rusija nije ekonomski slomljena, a trebala je biti u par mjeseci. Dogodilo se upravo suprotno i to Putinu daje politički prostor kod kuće”.

Zbog toga hrvatski predsjednik predviđa da će rat još trajati neko vrijeme jer Putin ima manevarski prostor. (22. rujna 2022.) 

Dobar napredak Hrvatske u provedbi Nacionalnog plana za oporavak i otpornost

ZAGREB – Ukupna vrijednost objavljenih natječaja, poziva, izravnih dodjela i financijskih instrumenata u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) do kraja godine trebala bi dosegnuti 34 milijarde kuna, izjavio je za Hinu posebni savjetnik predsjednika vlade Zvonimir Savić.

To po njegovim riječima čini 70 posto ukupne alokacije za Hrvatsku, koja iznosi nešto više od 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava. Vrijednost dosad objavljenih poziva, natječaja, financijskih instrumenata i izravnih dodjela koji se financiraju iz NPOO-a premašuje 15,3 milijarde kuna. Od toga, više od 1,4 milijarde kuna je vrijednost natječaja koji su već zatvoreni, što znači da su sredstva već isplaćena ili je isplata u procesu.

Vlada je u ponedjeljak poslala zahtjev Europskoj komisiji (EK) za uplatu druge rate od 700 milijuna eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, na kojem se temelji NPOO.

Uplata druge rate se očekuje do kraja ove godine, čime će ukupan iznos isplaćenih sredstava Hrvatskoj dosezati oko 2,2 milijarde eura, što je 40 posto od ukupno predviđene alokacije.

“Time smo jako zadovoljni, jer po brzini kojom ispunjavamo reformske obveze i projekte smo treći najbrži u Uniji, samo su Španjolska i Italija prije nas uspjeli poslati zahtjev za isplatom druge rate”, istaknuo je Savić.

Slanju drugog zahtjeva prethodilo je ispunjavanje 25 reformskih pokazatelja u prvoj polovici ove godine, koji se primjerice odnose na potpore poduzećima za tranziciju na energetski učinkovito gospodarstvo, sveobuhvatnu analizu srednjoškolskog obrazovanja, unaprjeđenje sustava doniranja hrane, donošenje strategije vodika, tri nove mjere aktivne politike zapošljavanja, sustav vaučera za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba, formiranje zakonodavnog okvira za poticanje dobrovoljnog funkcionalnog odnosno stvarnog spajanja jedinica lokalne samouprave itd. (21. rujna 2022)

Hrvatska podržava mehanizme za zaštitu vladavine prava, ali se nada dogovoru Mađarske s Komisijom

BRUXELLES – Hrvatska podržava sve mehanizme za zaštitu vladavine prava pa tako i novi kojim se korištenje europskih fondova uvjetuje poštivanjem vladavine prava i voljela bi da se Bruxelles i Budimpešta dogovore, rekla je u utorak hrvatska državna tajnica za europske poslove.

“Hrvatska podržava sve mehanizme za zaštitu vladavine prava, između ostaloga i ovaj o uvjetovanosti”, rekla je  Andreja Metelko Zgombić u Bruxellesu gdje je sudjelovala na sastanku Vijeća za opće poslove.

Europska komisija u nedjelju je predložila Vijeću EU-a zamrzavanje 65 posto ili 7,5 milijardi eura europskih sredstava Mađarskoj zbog korupcije i problema s vladavinom prava.

Ta odluka bez presedana donesena je u okviru novog mehanizma prema kojem se korištenje sredstava iz europskih fondova uvjetuje poštivanjem vladavine prava.

Istodobno, Budimpešta sankcije može izbjeći ako u sljedeća dva mjeseca otkloni razloge zbog kojih je došlo do takvog prijedloga.

“Bilo nam je drago čuti da su Komisija i Mađarska dogovorile određenu dinamiku za rješavanje ovoga pitanja koja bi mogla trajati najviše dva mjeseca te da postoji prostor za dogovor. Mi bismo najradije voljeli vidjeti da takvi preventivni mehanizmi djeluju i postižu svrhu”, rekla je Metelko Zgombić.

I među drugim državama članicama nema previše apetita za ulazak u ozbiljan sukob s jednom od članica u trenutku kada je važno sačuvati jedinstvo dok Rusija vodi agresivni rat protiv Ukrajine. (20. rujna 2022.)

Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.