BRUXELLES –  Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio da će u četvrtak u Bruxellesu razgovorati s talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni i slovenskim Robertom Golobom o uvođenju kontrola na unutarnjim granicama šengenskog prostora.

Slovenski ministar unutarnjih poslova Boštjan Poklukar najavio je u četvrtak da će predložiti vladi produljenje graničnih kontrola s Mađarskom i Hrvatskom za 20 dana.

“Slovenija slijedi odluku Italije i ja ću danas otvoriti tu temu s Meloni i Golobom da vidimo što ćemo i kako ćemo dalje s obzirom da su ove dluke donesene u kontekstu Hamasova napada na Izrael i brutalnih terorističkih napada u Francuskoj i Bruxellesu”, rekao je Plenković po dolasku na dvodnevni sastanak na vrhu država članica EU-a.

Dodao je da nema dojam da je uvođenje kontrola dovelo do bilo kakvih potoškoća u prelascima granica.

“Dobro je da se to dogodilo nakon intenzivnog dijela turističke sezuone, ali naglašavam da je uvođenje kontrola prvenstveno uzrokovano terorističkim akcijama”, rekao je Plenković.

Hrvatska ima jasnu politiiku kada su u pitanju nezakonite migracije, a to je zaštititi vanjske granice EU-a i izvršiti veliki pritisak na Bosnu i Hercegovinu i Srbiju da usklade svoje vizne režime s EU-om.

“Oni koji dolaze iz zemalja koje imaju bezvizni režim sa Srbijom i BiH dođu u te zemlje kao turisti i onda se pretvore u ilegalne migrante te uz pomoć krijumčara ilegalno ulaze na teritorij EU-a”, rekao je Plenković.

Odbacio je tvrdnje da je Hrvatska odbila raspoređivanje Frontexa na svom tlu, jer “ta opcija nikada nija bila na stolu”. “Ono što mi cijelo vrijeme zagovaramo jest da Frontex dođe u Bosnu i Hercegovinu”, rekao je. (26. listopada 2023.)

Hrvatskoj uskoro nova isplata iz Mehanizma za oporavak i otpornost

BRUXELLES –  Europska komisija je u četvrtak priopćila da je dala pozitivnu preliminarnu ocjenu zahtjeva Hrvatske da joj se isplati 700 milijuna eura bespovratnih sredstava u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.

Hrvatska je 24. srpnja podnijela zahtjev za plaćanje na temelju ostvarenja 32 ključne etape i 13 ciljnih vrijednosti odabranih za treći zahtjev za plaćanje u Provedbenoj odluci Vijeća. To uključuje reforme koje se odnose na zdravstvo, znanost i visoko obrazovanje, istraživanje i inovacije, tržište rada, gospodarenje otpadom i obnovljive izvore energije, kao i ulaganja u energetsku obnovu zgrada, zelenu i digitalnu tranziciju turizma te smanjenje administrativnog opterećenja za poduzeća.

Hrvatska tijela uz zahtjev su dostavila detaljne i sveobuhvatne dokaze da je Hrvatska ostvarila 32 ključne etape i 13 ciljnih vrijednosti. Komisija je nakon temeljite ocjene tih informacija dala pozitivnu preliminarnu ocjenu hrvatskog zahtjeva, kaže se u priopćenju Komisije.

Hrvatska u okviru plana za oporavak i otpornost ima na raspolaganju  5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava. 

Hrvatska je dosad primila 2,2 milijarde eura potpore u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost. To uključuje 818 milijuna eura pretfinanciranja isplaćenog u rujnu 2021., nakon čega su uslijedila dva plaćanja u vrijednosti od po 700 milijuna eura koja su izvršena u lipnju i prosincu 2022. (26. listopada 2023.)

Hrvatska priprema velika ulaganja u zelenu mobilnost

ZAGREB – Ozelenjavanje mobilnosti i svih vrsta prometa uz digitalnu transformaciju te smanjenje zagađenja važno je u EU-u i Hrvatskoj i traži velika ulaganja, koja Hrvatska osigurava iz EU-ovih fondova, proračuna, ali i zajmova EIB-a, rečeno u četvrtak na konferenciji o toj temi.

Konferencija “Povezana Hrvatska: Ozelenjavanje mobilnosti” u četvrtak je u organizaciji EIB-a (Europske investicijske banke) i Jutarnjeg lista okupila predstavnike vlade, cestarskih i željezničarskih tvrtki te raznih financijskih i drugih institucija, kojima su se uvodno obratili i ministri financija Marko Primorac te mora, prometa i infrastrukture i potpredsjednik vlade Oleg Butković.

“Promet se mora preobraziti ka održivosti, a pametna rješenja traže i velika ulaganja. Promet je krvotok za sve aktivnosti, ali su i izazovi veliki, kako smanjiti ugljični otisak, zagađenja okoliša i zraka, buku i drugo što sada prati promet te je i zato važno ozelenjavanje ili primjena zelenih i održivih načela u razvoju prometa. To je i ključ regionalne konkurentnosti Hrvatske”, poručio je Primorac.

Cilj je, dodao je, razviti modernu prometnu mrežu za što je u prvoj fazi predviđeno prema NPOO-u oko 729 milijuna eura, a u drugoj još oko 180 milijuna, ali to javno financiranje neće biti dovoljno te je i zato važan EIB i njegovi zajmovi da privuče i privatni sektor. I ministar Butković naglasio je važnost ulaganja u ozelenjavanje mobilnosti i svih vrsta prometa, navodeći da se trenutna ulaganja u prometu kreću oko 3,5 milijarde eura, s ciljem održivosti, tehnoloških inovacija, zelene i digitalne tranzicije prometa, naglasivši da će se jačati i javni prijevoz, tramvaji, ali i biciklističke staze, no najviše ulaganja u idućem razdoblju ide u željeznicu. (26. listopada 2023.)

Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.