ZAGREB – Povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira i ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Tramišak, u četvrtak su na posebnoj sjednici vlade potpisale Sporazum o partnerstvu između Europske komisije i Republike Hrvatske, koji Hrvatskoj omogućuje korištenje bespovratnih devet milijardi eura iz fondova EU-a do 2027. godine.

Hrvatska će u okviru sporazuma o partnerstvu s Komisijom primiti ukupno 9 milijardi eura sredstava kohezijske politike za razdoblje od 2021. do 2027. godine, radi promicanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije svojih regija i zelene i digitalne tranzicije.

Očekuje se da će ta ulaganja pomoći u smanjenju regionalnih gospodarskih razlika i poboljšanju vještina, osposobljavanja i mogućnosti zapošljavanja. Sredstvima EU-a poticat će se i razvoj konkurentnog i inovativnog hrvatskog gospodarstva, usmjerenog na izvoz.

Od devet milijardi eura, 2,56 milijardi eura namijenjeno je “ublažavanju klimatskih promjena”, 2,5 milijardi za “radna mjesta i jednakost”, 1,74 milijarde uložit će se u “inovativno i pametno gospodarstvo”, a 1,34 milijarde eura je za “promet”.

Premijer Andrej Plenković je u uvodu vladine sjednice rekao da vrijednost sporazuma od devet milijardi eura predstavlja 17 posto hrvatskog BDP-a, a da je zajedno s drugim izvorima financiranja Hrvatskoj u idućem desetljeću na raspolaganju 25 milijardi eura namijenjenih razvoju.

Povjerenica Ferreira ocijenila je da je sporazum EK-a i Hrvatske “puno više od samoga novca”  i predstavlja ono što Hrvatska želi biti  te je pozitivan moment u životu Hrvatske, put za ulaganja i ravnomjeran razvoj. (29. rujna 2022.)

Hrvatska među članicama EU-a s najvećim rastom troškova u poljoprivredi

LUXEMBOURG – Hrvatska je u drugom tromjesečju bila među zemljama EU-a s najvećim rastom troškova u poljoprivredi, a bilježila je i dvoznamenkasti rast cijena poljoprivrednih proizvoda, tek nešto blaži od europskog prosjeka, pokazuje izvješće Eurostata.

Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je u ovoj godini velike poremećaje na svjetskim tržištima poljoprivrednih proizvoda, ističu u statističkom uredu u izvješću objavljenom u petak.

Rusija i Ukrajina bile su do rata velike izvoznice pšenice, kukuruza, uljarica, osobito suncokreta, i gnojiva, a dodatne su probleme izazvale više cijene energije, potaknute nastojanjima EU-a da smanji ovisnost o ruskim fosilnim gorivima, naponje Eurostat.

U takvom su okruženju cijene ključnih poljoprivednih proizvoda i robe i usluga koje poljoprivreda koristi u proizvodnji oštro porasle,

U drugom su kvartalu prosječne cijene košarice dobara i usluga koje poljoprivrednici koriste a nisu povezani s ulaganjima skočile čak 36 posto prema istom lanjskom razdoblju.

Unutar košarice Eurostat izdvaja više nego dvostruko veće cijene gnojiva i poboljšivača tla i 61 posto više cijene energenata i maziva.

Usporedbe radi, u prvom ovogodišnjem kvartalu ulazni su troškovi u poljoprivredi na godišnjoj razini porasli 26,3 posto.

U drugom lanjskom kvartalu bili su viši za 8,8 posto.

Najviše su u razdoblju od travnja do lipnja porasle prosječne cijene ulaznih troškova u poljoprivredi u Litvi, za 91 posto. Slijedi Latvija sa skokom troškova za 62 posto. U skupini je i Hrvatska s 50 posto višim ulaznim troškovima u poljoprivredi u drugom tromjesečju nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. U prva tri ovogodišnja mjeseca uvećani su za 40,2 posto. (30. rujna 2022.)

U programu Erasmus sudjelovalo 115 tisuća studenata iz Hrvatske

ZAGREB – Hrvatska sudjeluje u Erasmus programu razmjene u području obrazovanju od 2011. a do kraja 2021. ugovoreno je 4.410 projekata u vrijednosti od 214 milijuna eura, u kojima je sudjelovao 115.000 korisnika iz Hrvatske, rečeno je u četvrtak na konferenciji u povodu 35. obljetnice programa.

U novom programskom razdoblju, koje je počelo prošle godine i traje do 2027. proračun programa znatno je povećan te iznosi preko 28 milijarda eura, rekla je ravnateljica Agencije za mobilnost i programe EU Antonija Gladović. Dodala je kako je Hrvatska uspješno zakoračila i u novo razdoblje te je u prošloj godini ugovoreno 300 projekata ukupne vrijednosti 27 milijuna eura.

Programe je u svijetu iskoristilo više od 12 milijuna ljudi, neovisno o podrijetlu, dobi, stupnju obrazovanja i sposobnostima. Europljani  ErazmusPlus, uz slobodu kretanja i mir među državama članicama smatraju jednim od tri najvažnijih postignuća EU.

Izaslanik predsjednika Vlade i državni tajnik Ivica Šušak ocijenio je kako je ErasmusPlus kao financijski instrument za provedbu ciljeva obrazovne politike na razini Europske unije dao velik doprinos približavanju Republike Hrvatske zajedničkim ciljevima Europske unije u području obrazovanja.

Državna tajnica u Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade Željka Josić istaknula je kako su nove generacije sklone mobilnosti pa ih u tome treba poticati.  Upravo je mobilnost, smatra, ono što im trebamo pružiti. Program ErasmusPlus studentima, ali i svim ostalima omogućuje da odu izvan granica Hrvatske, a mi smo tu da im stvorimo uvjete za povratak, poručila je državna tajnica. (29. rujna 2022.)

Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.