BRUXELLES – Skupina sedam zemalja članica EU-a, među kojima je i Hrvatska, poziva na tješnju suradnju sa zapadnim Balkanom u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike i ubrzanje pristupnog procesa s tim zemljama.

Skupinu koja se naziva “prijatelji zapadnog Balkana” čine Hrvatska, Slovenija, Austrija, Češka, Grčka, Italija i Slovačka.

“Mi ‘prijatelji zapadnog Balkana’ imamo posebnu odgovornost da zapadni Balkan držimo visoko na političkoj agendi EU-a i u potpori regiji na putu prema EU-u”, kaže se u non-paperu s kojim su ministri vanjskih poslova država članica EU-a upoznati prije sastanka u ponedjeljak u Bruxellesu.

“Pozivamo da se osnaži i ubrza pristupni proces i pozivamo institucije EU-a da predstave jasan program za postupnu i ubrzanu integraciju s konkretnim provedbenim koracima do 2024. i nakon toga, a na temelju pravednih i rigoroznih uvjeta i načela o vlastitim zaslugama”, dodaje se u dokumentu u koji je Hina imala uvid.

U non-paperu se navodi da je zapadni Balkan izložen “destabilizirajućim čimbenicima, poput malignog utjecaja trećih zemalja, hibridnih prijetnji i ilegalnih migracija”.

“Budući da od naših partnera očekujemo da se usklade s vanjskom politikom EU-a, vjerujemo da bi pojačani dijalog pridonio da oni bolje razumiju pozicije EU-a. Pojačana suradnja učinila bi nas učinkovitijima u suočavanju s vanjskim pritiscima i u suprotstavljanju ruskom i drugim štetnim narativima koji su nespojivi s vrijednostima EU-a i međunarodnim poretkom temeljenom na pravilima”, dodaje se u non-paperu. (13. studenoga 2023.)

Božinović: Hrvatska nije i neće biti “hot spot” za migrante

ZAGREB – Potpredsjednik Vlade Davor Božinović poručio je u četvrtak da Hrvatska nije izložena masovnom i nekontroliranom priljevu migranata, da nije bila, nije i neće biti „nikakav hot spot“ za migrante, a otklonio je mogućnost slanja vojske na državnu granicu.    

„Uzimajući u obzir migracijske pritiske, s kojima je suočena cijela Europa i EU, Hrvatska nije izložena masovnom i nekontroliranom priljevu migranata“, rekao je Božinović podnoseći Hrvatskom saboru Izvješće o stanju ilegalnih migracija od ulaska Hrvatske u šengenski prostor, 1. siječnja, do konca listopada ove godine.

Izvješće pokazuje da je u tom razdoblju zabilježeno oko 62.500 nezakonitih prelazaka granice, što je za 73 posto više nego lani.

Ipak, unatrag dva mjeseca vidljiv je pad broja nezakonitih prelazaka. U rujnu se, u odnosu na kolovoz, broj smanjio sedam posto, a u listopadu, u odnosu na rujan, 45 posto. Usporede li se podaci za listopad ove s onima za lanjski listopad vidljiv je pad od 51 posto.

Na područje EU ove godine nezakonito ušlo milijun migranata

Povećao se broj tražitelja azila. U deset mjeseci evidentirano ih je 60.440,  što je gotovo pet puta više nego u cijeloj prošloj godini.

Ipak, ističe Božinović, od toga broja, njih samo 1.400 zaista je i podnijelo zahtjev za azil, a velika većina tih ljudi u međuvremenu napusti Hrvatsku. „Dakle, 97 posto ih ne ostaje u Hrvatskoj“, kazao je. (9. studenoga 2023.) 

Dogovor o europskom digitalnom identitetu

BRUXELLES – Vijeće Europske unije i Europski parlament postigli su konačan politički dogovor oko prijedloga Zakona o europskom digitalnom identitetu čime će se poboljšati pristup građana sigurnoj i pouzdanoj identifikaciji, priopćila je zastupnica Romana Jerković koja je pregovarala ispred EP-a.

 Novim pravilima osigurava se univerzalan pristup za ljude i tvrtke sigurnoj i pouzdanoj elektroničkoj identifikaciji i autentifikaciji, priopćeno je iz ureda hrvatske zastupnice socijalista i demokrata.  

Prema novom zakonu, države članice ponudit će građanima i tvrtkama digitalne novčanike kojima će moći povezati svoje nacionalne digitalne identitete s osobnim dokumentima, primjerice s putnim ispravama, rodnim listovima i diplomama.

Građani će moći dokazati svoj identitet i dijeliti elektroničke dokumente iz svojih digitalnih novčanika pritiskom na gumb na svom mobilnom telefonu, priopćeno je.

Novi europski novčanici za digitalni identitet, čije će korištenje biti na isključivo dobrovoljnoj bazi, omogućit će svim Europljanima pristup internetskim uslugama sa svojom digitalnom identifikacijom, koja će biti prepoznata u cijeloj Europi. (9. studenoga 2023.)

Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom