ZAGREB – Uredba o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva (AFIR), koja je na snazi od prošlog tjedna, obvezuje članice EU-a na povećanje broja punionica električnih vozila, posebno na Trans europskoj prometnoj mreži (TEN-T), a pitanje je ima li Hrvatska podesnu infrastrukturu za to.

 AFIR obvezuje Hrvatsku da osigura punionice na TEN-T-u u ekvivalentu snage 1,3 kW za svako registrirano potpuno električno vozilo te 0,8 kW snage za svaki plug-in hibrid, a obaveza će biti i svake godine usklađivati kapacitete prema rastu broja registriranih električnih i plug-in hibridnih vozila.

Hrvatska mreža nije spremna prihvatiti i distribuirati potrebne količine struje

Prometni stručnjak Željko Marušić kaže da električni automobili nove generacije imaju realni doseg 250 do 400 kilometara, upola kraći nego automobili s klasičnim motorima, a to znači da trebaju dvostruko češće ići na punjenje energetskog spremnika.

Na autocestama smo izradili punionice za struju svakih pedesetak kilometara, s prosječno dva mjesta za brzo punjenje i dva do tri normalna, što je nedostatno za turizam i vozila u tranzitu.

„Jedna učinkovita punionica struje, ili stajalište s desetak mjesta za punjenje električnih vozila, osobnih i gospodarskih, trebalo bi imati dva do tri MW instalirane snage, pa je glavni problem kako osigurati i distribuirati dovoljno električne energije s potrebnom instaliranom snagom punjenja za punionice širom zemlje, posebice na glavnim prometnicama i urbanim sredinama“, rekao je Marušić Hini.

Naglašava da nije problem napraviti punionice, već osigurati i distribuirati dovoljno električne energije jer struja se može kupiti i uvesti, ali naša mreža nije spremna prihvatiti i distribuirati potrebne količine, a do nekih se lokacija neće isplatiti graditi dalekovode i trafostanice.

 AFIR obvezuje na postavljanje punionica na svakih 60 kilometara TEN-T-a do kraja 2025., i to punionice s minimalnom dostupnom snagom od 400 kW, što ne mora biti na jednom mjestu, ali jedna punionica morat će imati snagu od 150 kW.

Do kraja 2027. godine ta bi se snaga trebala sa 400 povećati na 600 kW, pri čemu barem dvije punionice trebaju pružiti snagu od 150 kW. Punionicom snage 150 kW prosječni se automobil napuni za 15-20 minuta.

Teška električna vozila, kamioni i autobusi, trebali bi po AFIR-u do kraja 2025. na najmanje 15 posto TEN-T-a imati stajališta s najmanje 1400 kW raspoređenih na veći broj punjača, a barem jedan od punjača mora pružati snagu od 350 kW.

Do kraja 2027. zahtijeva se da je već 50 posto TEN-T-a opskrbljeno stajalištima s najmanjom ukupnom snagom od 2800 kW i barem dva punjača snage 350 kW.

Ta se infrastruktura treba širiti i na prometnice koje su povezane na TEN-T, prema AFIR-u se do kraja 2027. godine punionicama za teška električna vozila treba opremiti pola takvih prometnica, a sve ostale do kraja 2030. godine.

Marušić smatra da bi za opskrbu punionica trebalo sagraditi nuklearnu elektranu na potezu od Bosiljeva do Sv. Roka, s mrežom dalekovoda i trafostanica, jer vjetroelektrane i solarne elektrane neće moći riješiti problem učinkovitog električnog napajanja budućeg elektrificiranog cestovnog prometa.

No, u strategijama razvoja elektrificiranog prometa u prvi se plan stavljaju obnovljivi izvori električne energije (vjetroelektrane, solarne elektrane, hidrocentrale…)

Europski zeleni plan iz prosinca 2019. postavlja cilj klimatske neutralnosti EU-a do 2050. godine, ali i smanjenje neto emisije stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 55 posto u odnosu na razine iz 1990. godine. (17. listopada 2023.)

Sporazum između BiH i Frontexa zapinje zbog zahtjeva iz RS-a

SARAJEVO – Bosna i Hercegovina ubrzat će pregovore s ciljem potpisivanja sporazuma s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu (FRONTEX), kojim bi se ojačala kontrola ilegalnih migracija kroz BiH, što je posebice važno za nadzor nad vanjskim granicama Europske unije, najavio je u utorak ministar sigurnosti BiH.

Nakon sastanka s čelnicima policijskih agencija u BiH ministar Nenad Nešić kazao je novinarima u Sarajevu kako su zasad dogovorili formiranje pregovaračkog tima, a njegova je zadaća uskladiti odredbe tipskog sporazuma, kakav se uobičajeno sklapa s FRONTEX-om, sa specifičnim zahtjevima iz same zemlje.

“Bit će potrebno razumijevanje EU”, kazao je Nešić koji smatra kako bi FRONTEX kao ravnopravne partnere trebao prihvatiti policijske agencije na svim razinama vlasti u BiH, a ne samo državnu graničnu policiju.

BiH je ključna zemlja na tzv. zapadnobalkanskoj ruti kojom ilegalni migranti s područja Mediterana preko Grčke pokušavaju doći do drugih država-članica EU, a prva do koje stižu je Hrvatska.

Granica između Hrvatske i BiH duga je više od tisuću kilometara i teško ju je kontrolirati pa FRONTEX nudi svoje kapacitete i službenike kako bi u tome pomogli policijskim agencijama u BiH. FRONTEX je slične sporazume ranije potpisao s drugim državama zapadnog Balkana, no pregovori o tome s BiH zapali su u poteškoće nakon što su vlasti Republike Srpske inzistirale da policija tog entiteta bude tretirana kao “vidljivi” partner, unatoč činjenici da ova agencija EU dogovore sklapa samo s državama, dok se s nižim razinama vlasti mogu dogovarati samo operativni detalji. (17. listopada 2023.)

Raste pritisak na Srbiju i Kosovo da normaliziraju odnose

BRUXELLES – Visoko izaslanstvo EU-a, SAD-a, Njemačke, Francuske i Italije posjetit će u subotu Kosovo i Srbiju i razgovorati s tamošnjim čelnicima o provedbi sporazuma na putu prema normalizaciji odnosa između dviju strana, najavio je u utorak glasnogovornik EK-a za vanjsku politiku Peter Stano.

Posebni izaslanik EU-a za dijalog između Srbije i Kosova Miroslav Lajčak, američki izaslanik za zapadni Balkan Gabriel Escobar i savjetnici za vanjsku politiku i sigurnost francuskog predsjednika, njemačkog kancelara i talijanske premijerke posjetit će u subotu Kosovo i Srbiju i razgovarati s premijerom Albinom Kurtim i predsjednikom Aleksandrom Vučićem.

“Svrha posjeta je napraviti konkretan napredak u provedbi sporazuma na putu prema normalizacji i deeskalaciji nakon posljednjeg razvoja događaja”, rekao je Stano.

Nakon sastanka u Bruxellesu 27. veljače ove godine, visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell objavio je da su dvije strane dogovorile sporazum o putu prema normalizaciji odnosa, a 18. ožujka u Ohridu postignuta je suglasnost oko teksta aneksa koji se odnosi na provedbu toga sporazuma.

Međutim, nijedan od ta dva dokumenta nije potpisan, a srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je rekao da neke dijelove tih sporazuma ne namjerava provesti, poput odredbe da neće blokirati članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama.

Kosovski premijer oklijeva s uspostavom zajednice općina sa srpskom većinom na sjeveru Kosova, što je obveza koju je kosovska strana preuzela još 2013.

“Imamo jasna očekivanja da će dvije strane nastaviti s procesom normalizacije odnosa i ispuniti svoje obveze bez odlaganja i bez uvjeta”, ističe Stano. (17. listopada 2023.)

Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.