ZAGREB – Razminiranje ima prioritet u potpori Europske unije Ukrajini, istaknuo je za Hinu  povjerenik Europske komisije Virginijus Sinkevičius povodom donatorske konferencije o humanitarnom razminiranju u Ukrajini u Zagrebu.

Sinkevičius je sudionik Međunarodne donatorske konferencije o humanitarnom razminiranju u Ukrajini koja se održava u srijedu i četvrtak u zagrebačkom Hotelu Westin, a Hrvatska je njen inicijator i organizator. Na konferenciji je obećano gotovo pola milijarde eura za čišćenje Ukrajine od mina.

Procjenjuje se da je do 30 posto Ukrajine kontaminirano minama. a prema zajedničkoj procjeni ukrajinske vlade, Svjetske banke, Europske komisije i UN-a humanitarno razminiranje Ukrajine koštat će više od 34 milijarde eura.

Povjerenik Europske komisije za okoliš, oceane i ribarstvo naglašava kako je „protuminsko djelovanje ključan prioritet u našoj potpori Ukrajini kako bismo osigurali uvjete za život, obnovu i oporavak te ograničili ozbiljne posljedice ruske agresije na okoliš“.

Europska komisija je 2022. dodijelila Ukrajini 17 milijuna eura za razminiranje, a šef europske diplomacije i potpredsjednik Europske komisije Josep Borrell najavio je dodatnih 25 milijuna eura za potporu razminiravanju u Ukrajini, dok EU s državama članicama pomaže u razminiranju Ukrajine s više od 110 milijuna eura, navodi Sinkevičijus.

„EU ima vodeću ulogu u razminiranju u Ukrajini, zajedno s državama članicama, najvažniji je donator u tom sektoru i ima važnu širu ulogu u koordinaciji donatora. U tom je kontekstu konferencija iznimno važna jer koordiniramo napore za buduće korake – i za budućnost Ukrajine“, kazao je Sinkevičijus. (12. listopada 2023.)

Primorac protiv produljenja dvojnog iskazivanja cijena

ZAGREB – Ministar financija Marko Primorac u četvrtak je neopravdanima ocijenio inicijative da se dvojno iskazivanje cijena, u kunama i eurima, produži i na iduću godinu, rekavši da su potrošači imali dovoljno dugo vremena da se upoznaju s novom valutom.

U izjavi novinarima nakon sjednice Vlade, Primorac je poručio da mijenjanje zakona o euru zbog produljenja tog roka nije opravdano, podsjetivši da je po tom zakonu rok za dvojno iskazivanje cijena do kraja ove godine, a ono je počelo u rujnu 2022. godine.

Stoga, naveo je Primorac, riječ je o razdoblju od 16 mjeseci, što je čak dulje od onog što predviđa Europska komisija, koja preporuča da bi ono trebalo trajati više od šest, no ne i više od 12 mjeseci.

“U tom smislu, mislim da je to razdoblje bilo dovoljno dugo da se potrošači upoznaju s novom valutom i da ne bi trebalo dalje produžavati taj rok”, izjavio je Primorac, dodajući i da Hrvatska ne odstupa od dobrih praksi drugih zemalja koje su uvodile euro. (12. listopada 2023.)

EK predstavio paket mjera za suočavanje s demografskim promjenama

BRUXELLES – Potpredsjednica Komisije Dubravka Šuica predstavila je u srijedu paket mjera koje su državama članicama na raspolaganju za suočavanje s demografskim promjenama u Europskoj uniji.

 Riječ je o setu mjera koje osiguravaju sveobuhvatan pristup demografskim promjenama. Temelji se na četiri stupa, prvi je potpora roditeljima u usklađivanju privatnog i profesionalnog života, što uključuje kvalitenu skrb za djecu.  Druga je mjera potpora mladim naraštajima da napreduju, razvijaju vještine, imaju bolji pristup tržištu rada i cjenovno pristupačnom stanovanju. Treći je stup usmjeren na osnaživanje i očuvanje dobrobiti starijih osoba, posebice kroz odgovarajuće politike na području tržišta rada, a četvrti da se problem manjka radne snage rješava zakonitim migracijama, kao dopuna iskorištavanju talenata iz Unije.

“Demografske promjene snažno utječu na naša društva i gospodarstva: od pada nataliteta na cijelom našem kontinentu do društva koje stari i postupno prerasta u društvo dugovječnosti. Zbog demografskih promjena koje su postale tako opipljive, trebamo hitno djelovati i na europskoj razini da promjene ne postanu prepreka gospodarskom rastu i konkurentnosti Unije”, izjavila je Dubravka Šuica, potpredsjednica Komisije za nadležna za demokraciju i demografiju.

 Komisija u svom prijedlogu ne nudi jedinstven pristup demografskom problemu za sve države članice jer svaka od njih ima drukčiju situaciju, nego daje skup mjera koje svaka članica može koristiti na način koji joj najbolje odgovora.  Primjerice, Irska gdje je broj stanovnika u proteklih nekoliko desetljeća porastao s četiri na pet i pol milijuna, uglavnom zbog toga što su brojne mulinacionalne kompanije osnovale svoja sjediša u toj zemlji i koje su zaposlile visokoobrazovane stručnjake s velikim plaćama, danas ima problem sa stambenim zbrinjavanjem prosječnih građana koji si ne mogu priuštiti kupnju skupih stanova. S druge strane, zemlje poput Hrvatske, Bugarske i još niza zemalja imaju problem odljeva mladih, školovanih ljudi.

“Imamo posve različite situacije u različitim zemljama, negdje je samo odljev mozgova, negdje je depopulacija, negdje je nedostatak stambenog prostora. Mi sada s ovim setom mjera pokušavamo ponuditi alate koje bi država članice mogle upotrijebiti u skladu s njihovom situacijom na terenu”, kaže Šuica. (12. listopada 2023.)

Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.