TIRANA – Sastanak čelnika više zemalja EU-a i zemalja zapadnog Balkana danas u Tirani prilika je raspravu o stanju u regiji, kazao je hrvatski premijer uoči početka skupa poznatog kao Berlinski proces.

Sudionici ovogodišnjeg samita Berlinskog procesa, foruma za pomoć zemljama zapadnog Balkana u približavanju EU-u, čelnici su šest zemalja te regije i više čelnika zemalja EU-a, među kojima su, uz hrvatskog premijera, njemački kancelar Olaf Scholz, španjolski premijer Pedro Sanchez, nizozemski premijer Mark Rutte, grčki premijer Kiriakos Micotakis i slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar.

Ovogodišnji Berlinski proces “prilika je da se raspravi trenutno stanje odnosa u regiji”, kazao je Plenković po dolasku u Tiranu.

U istom formatu sudjeluju i institucije Europske unije pa ovogodišnjem samitu prisustvuju predsjednica EK Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.

Hrvatski je premijer najavio kako da će tema samita “sigurno biti” i odnosi Kosova i Srbije.

“Ovdje će biti i njihovi čelnici pa ćemo od njih neposredno čuti kakva je situacija”, kazao je.

Diplomatsku i političku inicijativu Berlinski proces je tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel 2014. s ciljem približavanja zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji. (16. listopada 2023.)

Trećinu ilegalnih migranata uhiti hrvatska policija

ZAGREB – Hrvatska je vjerojatno najefikasnija članica EU kada je riječ o borbi protiv krijumčarenja migranata, izjavio je u subotu hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

 “Po nekim podacima, oko jedne trećine krijumčara koje uhite policije na razini EU, uhiti zapravo hrvatska policija. Mi smo već možda i prešli tisuću uhićenja ove godine ili smo blizu, što govori o tome koliko smo aktivni”, rekao je Božinović.

Izrazio je zadovoljstvo što je u posljednjih tjedan dana policijski i sigurnosni sustav BiH aktivniji i bilježi uspješne akcije.

Božinović je rekao da je posljednjih dana pritisak ilegalnih migranata malo počeo padati.

Što se tiče centra za registraciju migranata, Božinović je rekao kako sukladno EU i nacionalnom zakonodavstvu moraju s migrantskom populacijom, uključujući one koji ilegalno ulaze, obaviti određene postupke, a da ih ne bi radili u središtima gradova, kao što je bilo u Slunju, odlučili su te poslove izmjestiti na jednu lokaciju gdje nitko neće biti u “poziciji da se osjeća nelagodno u gradu u kojem živi”.

Naveo je kako će to biti zatvorenog tipa te će se napraviti u najavljenom roku. (14. listopada 2023.)

Brojni zastupnici nacionalnih parlamenata za otvaranje pregovora s BiH

MOSTAR – Pedesetak zastupnika iz 16 nacionalnih parlamenata zemalja članica Europske unije, među kojima i Hrvatske, poduprli su inicijativu da Europska unija s Bosnom i Hercegovinom ubrzano otvori pristupne pregovore što bi, smatraju, bilo poticaj za napredak te države.

Članovi Izaslanstva Parlamentarne skupštine BiH u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe su na posljednjem zasjedanju u Strasbourgu uspjeli skupiti potporu brojnih kolega, među kojima su i zastupnici Davor Ivo Stier, Domagoj Hajduković, Zdravka Bušić te Marijana Petir, koja je tamo u poziciji zamjenice zastupnika.

Europska komisija trebala bi u studenom objaviti izvješće o napretku BiH u prošloj godini te ocjenu je li provedeno 14 prioriteta koji su postavljeni pred zemlju, što uključuje i izbornu reformu.

Ta ocjena bi, uz druge političke kriterije i procjene, trebala predstavljati temelj da Europsko vijeće u prosincu donese odluku hoće li odobriti Bosni i Hercegovini otvaranje pregovora s EU. Državni zastupnici iz BiH te brojni dužnosnici iz te zemlje lobiraju kako bi se to ostvarilo.

“Čvrsto vjerujemo da bi otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom predstavljalo jasan signal ohrabrenja i potpore za napredak. Takva odluka, u ovom ključnom momentu, također doprinosi miru i sigurnosti u regiji, kao i miru, stabilnosti i sigurnosti u cijeloj Europi”, stoji u dokumentu kojega su potpisali i brojni drugi zastupnici iz zemalja nečlanica Europske unije. (13. listopada 2023.)

Odluka o glifosatu bez potrebne većine

BRUXELLES – Prijedog Europske komisije da se produlji dozvola za uporabu glifosata, najčešće korištenog herbicida u svijetu, nije u petak dobio potrebnu kvalificiranu većinu država članica ni za njegovo prihvaćanje ni za odbacivanje i stoga je upućen na žalbeni odbor, izjavio je u petak glasnogovornik Komisije.

U petak je Stalni odbor za biljke, životinje, hranu i hranu za životinje (SCOPAFF) glasao o prijedlogu Komisije da se produlji dozvola za uporabu glifosata, koja istječe 15. prosinca, do 15. prosinca 2033. godine.

“Potrebna većina za prihvaćanje ili odbacivanje prijedloga nije postignuta. Stoga će prijedlog, koji se temelji na mišljenju Europske agencije za sigurnost hrane biti upućen žalbenom odboru”, rekao je glasnogovornik Komisije Stefan de Keersmaecker na konferenciji za novinare.

Za odluku je potrebna kvalificirana većina, to jest za nju mora glasati najmanje 55 posto država članica, odnosno njih 15, koje predstavljaju najmaje 65 posto ukupnog stanovništva EU-a.

Očekuje se da će taj odbor o prijedlogu Komisije raspravljati i glasati u prvoj polovici sljedećeg mjeseca. Odluka bi trebala biti donesena najkasnije 14. prosinca 2023. jer sadašnja dozvola istječe 15. prosinca.

U slučaju da ponovno ne bude kvalificirane većine ni za prihvaćanje ni za odbacivanje, Komisija može samostalno donijeti odluku.

Uporaba glifosata je vrlo kontroverzna. Međunarodna agencija za istraživanje raka smatra da je glifosat vjerojatno kancerogen za ljude s čime se ne slažu Europska agencija za sigurnost hrane, Europska agencija za kemikalije te nacionalna tijela država članica Europske unije. S druge strane, agrokemijska industrija se snažno zauzima za nastavak uporabe glifosata. (13. listopada 2023.)

Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.