ZAGREB  – Hrvatska mora ojačati energetsku sigurnost nadogradnjom plinovoda, kazala je u razgovoru za Jutarnji list od četvrtka predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Energetika, odnosno pitanje sigurne i pouzdane opskrbe energijom u okolnostima rata u Ukrajini i sankcija Rusiji trenutno je glavna tema u vjerojatno svim državama članicama Europske unije. Nakon svjetske financijske krize i zdravstvene krize s koronavirusom, ova energetsko-sigurnosna kriza novi je test unutarnje snage i otpornosti Unije, pa se stoga ključni koraci u borbi s krizom očekuju upravo od Europske komisije. Na pitanje što je potrebno poduzeti da ta kriza ne bi izazvala nepopravljivu štetu našoj ekonomiji i načinu života von der Leyen je kazala da provode kratkoročne, ali i srednjoročne i dugoročne mjere. Kad je riječ o kratkoročnim mjerama, koje se odnose na pripreme za sljedeću zimu, sjajna je vijest da su države članice 26. srpnja postigle dogovor o koordiniranim mjerama za smanjenje potražnje plina na razini Europske unije.EU je u tjedan dana postigla dogovor o dosad nezabilježenom i odlučujućem koraku u otklanjanju Putinove prijetnje potpunog prekida opskrbe plinom. Preuzimanje zajedničke obveze smanjenja potrošnje plina za 15 posto pritom je iznimno važno. Pomoći će nam da popunimo zalihe prije zime te će pridonijeti stabiliziranju tržišta. Taj će dogovor omogućiti i stvaranje sigurnosne mreže za svaku državu članicu i tako u potpunosti u djelo provesti načelo energetske solidarnosti koje je ugrađeno u ugovore o EU. Odlučni smo riješiti pitanje energetske sigurnosti na europskoj razini, kao Unija. (8. kolovoza 2022.)

Plenković se nada da će Schmidt osigurati barem minimalnu ravnopravnost Hrvata u BiH

ZAGREB – Premijer Andrej Plenković je u ponedjeljak izrazio nadu da će visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt povući poteze koji će, nakon izbora u toj zemlji 2. listopada, osigurati barem minimalnu ravnopravnost Hrvata.

“Nadamo se da će visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt povući poteze koji će omogućiti da osiguraju barem minimalnu ravnopravnost Hrvata nakon izbora 2. listopada”, rekao je Plenković u Imotskom.

Rekao je da hrvatska vlada “čvrsto uz Hrvate u BiH”, ali ne na način da vrijeđa Schmidta i da ga uvredama poput Milanovićevih odvrate od toga da donese odluku u korist Hrvata. “Radimo to na način da razgovaramo s njim o meritumu, da pojasnimo zašto je dobro da nešto donese”, dodao je Plenković. Osvrnuvši se na “zveckanje oružjem”, istaknuo je da Hrvatska “projicira stabilnost i kao članica EU-a i NATO-a” te da je zemlja koja je riješila sve svoje nacionalne zadaće, spojila svoj državni teritorij i ove će godine biti članica europodručja i Schengena te koja skrbi o Hrvatima van Hrvatske, osobito o Hrvatima u BiH kao konstitutivnom narodu.

Podsjetio je da je Bakir Izetbegović sada otvoreno priznao da je pregovarao u lošoj vjeri, da je vodio pregovore na način da ostane status quo.

“To je neprihvatljivo i po mom sudu za njega nije baš ni politički pametno, dapače čak je diskvalificirajuće jer znači da nastojite prevariti one s kojima pregovarate, uključujući i međunarodnu zajednicu”, kazao je premijer.

Ukazao je na “ogromnu razliku” između službenog Zagreba i Sarajeva i istaknuo da orkestrirani pritisci političkih stranaka putem prosvjeda u Sarajevu i prijetnje koje je Schmidt doživio sigurno nisu pridonijele tome da donese odluku prije par dana, ali da će odluku donijeti nakon određenog roka. Uvjeren je da bošnjački politički akteri neće promijeniti svoje stajalište. “Po meni, ja ne vidim, nakon što ključni politički akteri na bošnjačkoj strani otvoreno govore ‘pregovarali smo da nam prođe vrijeme’, kako ćeš onda očekivati da pet minuta do dvanaest nešto najedanput dogovore”, rekao je Plenković. (1. kolovoza 2022.)

Sanchez na turneji po zapadnom Balkanu, poziva na dogovor u BiH

SARAJEVO – Predsjednik vlade Španjolske Pedro Sanchez pozvao je u subotu u Sarajevu političare iz BiH na dogovor koji bi osigurao da ta zemlja bude funkcionalna i tako sama sebi otvori put ka članstvu u euroatlantskim integracijama, poručivši im da moraju pokazati odgovornost prema građanima.

Sanchez, koji slovi za dobrog poznavatelja prilika u BiH jer je ranije bio na diplomatskoj službi u Uredu visokog predstavnika (OHR), boravio je u prvom službenom posjetu toj zemlji u svojstvu španjolskog premijera. Postaja je to na njegovoj regionalnoj turneji čiji je cilj potaknuti reforme i napredak država zapadnog Balkana na putu ka članstvu u EU, a Sanchez je u BiH doputovao u trenutku kada tu zemlju potresa duboka kriza prouzročena prijeporima oko izmjena izbornog zakona.

“Prvo je potrebno smanjiti napetosti i retoriku podjela, vratiti se odlučivanju u institucijama, naći dobra rješenja za otvorena pitanja što će uvijek imati potporu međunarodne zajednice i, na kraju, moraju se imati u vidu interesu građana za boljim životom”, poruka je koju je političarima u BiH poslao Sanchez.

Nakon sastanka s članovima Predsjedništva BiH španjolski premijer je novinarima kazao kako je došao da bi podupro tu zemlju i jačanje demokracije, a da Španjolska snažno podupire teritorijalni integritet BiH i njen ulazak u Europsku uniju. Pozvao je političare u BiH da iskoriste priliku koja im se nudi i to još ove jeseni jer sve političke snage u Uniji žele deblokadu političkih procesa u BiH i njezinu stabilizaciju. Pojasnio je kako je ipak prije toga potrebno usvojiti reformske zakone na kojima EU inzistira kao i osigurati demokratsku provedbu izbora u listopadu.   Sachezov posjet Bosni i Hercegovini dio je njegove turneje po Zapadnom Balkanu gdje je podržao  pet zemalja iz regije na njihovu putu prema Europskoj uniji. Sanchez, 50-godišnji socijalist, prvi je španjolski premijer koji je posjetio Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Albaniju. (30. srpnja 2022.)

Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.