Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.SARAJEVO – Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Denis Bećirović organizirali su, povodom Dana nezavisnosti BiH, svečani prijem u sarajevskoj Vijećnici kojem je prisustvovao veliki broj osoba iz političkoj, kulturnog i vjerskog života, kao i predstavnici diplomatskog kora.
Ovaj put svečanosti je prisustvovao veliki broj spasilaca Federalne uprave civilne zaštite kao i Gorske službe spašavanja koji su učestvovali u napornim višednevnim akcijama spašavanja žrtva razornog zemljotresa koji je 6. februara pogodio Tursku i Siriju. Njima je posebno u obraćanju zahvalio Komšić, navodeći da je BiH ponosna na njih jer iako su svi suosjećali s tragedijom u Turskoj i Siriji, oni su ti koji su otišli tamo i neumorno tražili preživjele.
U nastavku obraćanja osvrnuo se na vrijednosti Dana nezavisnosti, ocjenjujući da borba za nezavisnost i suverenitet još traje, a obrisi te borbe u posljednjim godinama su posebno vidljivi jer BiH nije sada samo suočena s velikodržavnim aspiracijama susjeda nego i sa stranom intervencijom kojom se sada želi uvesti embargo na demokratiju isto kako je uveden na oružje u jeku rata.
“No sve ovo je dobro jer sada znamo ko je za nezavisnost, a ko je za to da o zakonima BiH odlučuju stranci i vlade susjednih država. Sada znamo na koga možemo računati u sadašnjim i budućim borbama za nezavisnost. Od borbe za nezavisnost ne mislimo odustati”, naglasio je.
Okupljenima se obratio i drugi član Predsjedništva Denis Bećirović podsjećajući na put kojim je BiH prošla do sticanja nezavisnosti, ali i odmah nakon tog 1. marta 1992. godine. Naveo je da su i danas prava građana BiH ugrožena, ali uprkos svim naporima nije moguće pokoriti državu jer je BiH uvijek imala svoje sinove i kćeri koji će je zaštiti.
Tvrdi da su na političkoj sceni ponovo sljedbenici ideologije bivšeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića jer ne prihvataju činjenicu da je načelo samoopredjeljenja u trajnoj suprotnosti s načelom političke nezavisnosti postojećih država u svijetu jer kada bi svi tome pribjegli teritorijalne granice mnogih država bile bi ugrožene.
“Zato je nemoguća secesija bh. entiteta Republika Srpska jer stanovništvo jednog dijela nezavisne i suverene države BiH nikada neće moći odlučivati o sudbini cjelokupno stanovništva naše države”, zaključio je Bećirović.
Bosna i Hercegovina 1. marta slavi Dan nezavisnosti, državni praznik kojim se njeguje sjećanje na historijski referendum proveden prije 31 godinu kada su se bosanskohercegovački građani velikom većinom izjasnili za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana i naroda u kojoj će uživati sva prava i slobode, bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi.
Radi se o Referendumu za nezavisnost Bosne i Hercegovine koji je, na preporuku Arbitražne komisije Međunarodne konferencije o Jugoslaviji (Badinterova komisija), održan 29. februara i 1. marta 1992. godine, u završnoj fazi raspada bivše SFRJ. Referendum je potvrdio opredjeljenje bosanskohercegovačkih građana da budućnost nastave graditi izvan bivše SFRJ, za što se izjasnilo čak 99,7 posto od ukupno 2.073.568 glasača (izlaznost 63,7 posto građana s pravom glasa u Bosni i Hercegovini).
Rezultati referenduma, koji su omogućili međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine kao nezavisne države, prihvaćeni su u državnom parlamentu 6. marta 1992. godine, a Zakonom o proglašenju 1. marta Danom nezavisnosti Bosne i Hercegovine, utvrđeno da je to državni praznik.
Zemlje-članice tadašnje Evropske zajednice (EZ), danas Evropske unije (EU), priznale su državu Bosnu i Hercegovinu 6. aprila 1992. godine, a Sjedinjene Američke Države dan kasnije, 7. aprila. Te 1992. godine, ujedno i prve ratne godine, 76 država svijeta priznalo je Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu državu, a najprije je to učinila Bugarska i prije referenduma, 31. januara 1992. godine. (01.03.)
Visoki predstavnik suspendirao primjenu Zakona o nepokretnoj imovini RS
SARAJEVO – Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt suspendirao je primjenu Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska.
Ranije je prošle godine također je suspendiran isti zakon koji je stavljen van snage Odlukom Ustavnog suda BiH. U toj odluci, Ustavni sud je utvrdio da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost da uređuje pravnu materiju koja je predmet tog zakona – državna imovina.
Ova odluka Schmidta znači da se primjena zakona obustavlja do konačne odluke Ustavnog suda BiH koji treba donijeti privremenu mjeru u vezi s tim zakonom. Dok sud ne donese odluku u vezi s tim pitanjem, mora se izbjeći bilo kakva pravna nesigurnost.
Visoki predstavnik je naglasio da se pitanje državne imovine ne može riješiti jednostranim mjerama i podsjetio sve donosioce odluka da je Parlamentarna skupština BiH pravo mjesto za rješavanje tog pitanja.
U međuvremenu zahtjev za ocjenom ustavnosti tog zakonskog rješenja podnijeli su poslanici i delegati Predstavničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine kao i dva člana Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović.
Zakon je usvojen u Narodnoj skupštini Republike Srpske i 28. februara stupio je na snagu, ali je predsjedavajući Predstavničkog doma Denis Zvizdić naglasio da je državna imovina jedno od najvažnijih pitanja i o tome može odlučivati samo Parlamentarna skupština BiH.
Zvizdić je pojasnio da je suština zahtjeva u činjenici da je Ustavni sud BiH već u šest predmeta vrlo jasno presudio da Narodna skupština bh. entiteta Republika Srpska nema ustavne nadležnosti da raspravlja o državnoj imovini jer je to isključiva nadležnost Parlamentarne skupštine BiH.
Najavio je da će svaki pokušaj NSRS-a imati isti epilog, odnosno bit će proglašeni antiustavnim, dodajući da nikada Narodna skupština RS-a neće doći u priliku da odlučuje o državnoj imovini BiH.
Prema tom entitetskom zakonu, nepokretna imovina koju koriste vlasti RS-a, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i druge službe koje je osnovao RS, “po sili zakona” pripada njima. To je u suprotnosti sa odlukama Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika u BiH. (28.02.)
U BiH počeo EU projekt za testiranje novih tehnologija u izbornom procesu
SARAJEVO – Početak testnog projekta Evropske unije za uvođenje novih tehnologija u izborni proces u Bosni i Hercegovini ozvaničen je u Centralnoj izbornoj komisiji BiH kada je predsjednik CIK-a BiH Suad Arnautović i specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler naglasili da projekt obuhvata elektronski sistem za identifikaciju birača i brži prijenos rezultat izbora sa biračkih mjesta.
Projekt će biti proveden na 165 biračkih mjesta u 10 općina/gradova koje su izabrane za testiranje sistema elektronske identifikacije birača i sistema on-line unosa i brzog transfera izbornih rezultata sa boračkog mjesta do CIK-a. Ovo je prvi put da se na biračkom mjestu testiraju digitalne tehnologije.
Specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler kazao je da će projekt dati priliku da se po prvi put testiraju nove tehnologije u smislu identifikacije birača i brojanja glasova.
“Njegova primarna svrha je testirati alate za identifikaciju glasača i sigurnu komunikaciju prebrojanih glasova. Ukupna vrijednost ove podrške je gotovo 700.000 eura”, dodao je Sattler.
Agencija za identifikacione dokumente, evidencije i razmjenu podataka (IDDEEA) pružit će svu infrastrukturu za realizaciju projekta, a navode da su napori nadležnih institucija na uvođenju novih tehnologija u izborni proces inovativni.
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)