Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.SARAJEVO – Direktor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (FBA) Jasmin Mahmuzić kazao je u razgovoru za Fenu da su zahtjevi za održivom likvidnošću banaka unaprijeđeni nakon ranijih kriza, a uspostavljeni su i dodatni aranžmani za brzu podršku kojima upravljaju vodeće centralne banke.
Nakon turbulencija u bankarskim sektorima u Sjedinjenim Američkim Državama i Švicarskoj, Mahmuzić je prokomentirao da dominantno, problemi sa likvidnošću banaka mogu nastati kao rezultat nedostatka ili izostanka povjerenja.
U takvim okolnostima dominiraju subjektivni razlozi ili percepcija o mogućim budućim događajima, ali Mahmuzić kaže da u proteklim periodima kriznih stanja, likvidnost bankarskog sistema u Bosni i Hercegovini nije bila ugrožena.
U međuvremenu, dodatno su ojačani regulatorni zahtjevi. Direktna ovisnost ili ugrožavanje bh. sistema zbog događaja koji mogu nastati u drugim bankarskim sistemima se sada u potpunosti isključuju. Da bi se u izbjegli rizici koji se odnose samo na BiH, trebalo bi jačati i važnost potpunog i transparentnog informiranja građana i privrede.
Napomenuo je da nisu zabilježene neočekivane promjene stanja likvidnosti banaka, ali da se, kao i u periodima kriznih stanja u proteklim godinama, ne može isključiti mogućnost kreiranja neutemeljenih pritisaka i osjećaja neizvjesnosti koji imaju privremene efekte na rad banaka.
Direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine Berislav Kutle kazao je Feni da nije realno da se ponovi bankarska kriza slična onoj iz 2008. godine, iz više razloga. Prvo jer je kriza nastala na totalno drugačiji način, a drugo što su odmah države stale iza banaka. Tim potezom država, situacija u SAD-u se već stabilizirala, a isto se očekuje i u Švicarskoj.
Dodao je da je jasno da će posljedice ove krize osjetiti građani tih zemalja, kao i da će morati mijenjati bankarsku regulativu kako se to ne bi ponovilo. (26.03.)
Entitetski parlament usvojio nacrt zakona kojim se kriminalizira kleveta
BANJA LUKA – Poslanici entitetskog parlamenta Narodne skupštine Republike Srpske usvojili su Nacrt zakona o izmjenama Krivičnog zakona Republike Srpske kojima se kriminalizira kleveta u tom bosanskohercegovačkom enitetu. Zakon će biti upućen u javnu raspravu u trajanju od 60 dana.
Od kada je Vlada RS-a utvrdila nacrt tog zakona uslijedile su brojne reakcije međunarodnih organizacija i novinarske zajednice. Vijeće za štampu i online medije u BiH ocijenilo je da taj zakon direktno narušavaju osnovni principi slobode izražavanja.
Upravni odbor Vijeća za štampu i online medije u BiH upozorava nadležne da su predviđene izmjene zakona vrlo štetne po medijske slobode, te podsjeća da je sloboda izražavanja temeljno pravo. Ona je i u ključnom prioritetu (broj 12) u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji.
Suštinski predviđene izmjene višestruko su sporne i opasne, a osim što su neusaglašene sa postojećim zakonskim okvirom, drakonskim kaznama dodatno će se stvoriti atmosfera straha od iznošenja kritike na rad vlasti.
Evropska unija naglašava da bi takve zakonske izmjene nametnule nepotrebna i nesrazmjerna ograničenja na rad nezavisnih medija i civilnog društva, istovremeno podsjećajući da je Evropsko vijeće dodijelilo kandidatski status BiH te su definirani koraci na kojima BiH treba raditi, a jedan takav korak je i jačanje slobode izražavanja i slobode medija.
“Ukoliko zakon bude u konačnici usvojen, imat će ozbiljne posljedice na okruženje za civilno društvo (ključni prioritet 11.) i slobodu izražavanja i medija (ključni prioritet 12.) u Republici Srpskoj, kao žalostan i nesumnjivo veliki korak unazad u zaštiti temeljnih prava”, upozorili su.
“Za žaljenje je da je Narodna skupština Republike Srpske glasala u korist amandmana kojima se ponovo uvodi kriminalizacija klevete”, ocijenio je evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhely, dodajući da je to korak u pogrešnom pravcu.
Glasanje za kriminalizaciju klevete u Republici Srpskoj je jasan korak u pogrešnom pravcu, smatra glasnogovornik Evropske komisije za vanjske poslove Peter Stano, koji dodaje da to dovodi u pitanje posvećenost vladajućih stranaka pridruživanju. (23.03.)
BiH traži od Hrvatske da se riješe pitanja privrednika na granicama nakon ulaska u Schengen zonu
SARAJEVO – Dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTK BiH) Vjekoslav Vuković izjavio je da se prioritetni zahtjevi bh. privrednika da bi im se olakšalo prometovanje roba odnose na hitno osposobljavanje graničnog prijelaza Svilaj, po mogućnosti i Izačić s kontrolama za sve vrste roba, produženje radnog vremena fitosanitarne inspekcije Hrvatske u toku sezone, produženje boravka vozača duže od 90 dana u Schengen zoni, te ubrzanje procesa uvođenja elektronskog potpisa.
Artikulirajući interes privrednika i uzimajući u obzir činjenicu da Republika Hrvatska postaje članicom Schengen zone, predstavnici VTK BiH su već sredinom ljeta prošle godine imali prve sastanke sa Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK) iznoseći eventualnu problematiku koja može biti na granici, a koja je dugačka 1.100 km sa 50 graničnih prijelaza od čega je 30 za promet roba i putnika. Na toj granici su dva granična prijelaza sa potpunom inspekcijskom kontrolom tzv. BIP-ovi (fitosanitarna i veterinarska kontrola) i to su Gradiška i Bijača.
Dodao je da su od ministra mora, prometa i infrastrukture Hrvatske Olega Butkovića dobili informaciju da se oko Karlovca radi velika obilaznica brze ceste što znači da će putnici i kamioni iz Bihaća zaobilaziti Karlovac i na taj način bi se riješile gužve i čekanja.
“Problemi sa kojima ćemo se suočiti mi sa bh. strane, a što su nas informirale kolege iz inspekcijskih tijela unutar entiteta, jeste nedostatak kadrova i nedovoljna tehnička opremljenost”, naveo je Vuković u razgovoru za Fenu. (23.03.)
Uz Svjetski dan meteorologije – prioritet akcije u borbi protiv klimatskih promjena
SARAJEVO – Ovogodišnji Svjetski dan meteorologije pod motom “Budućnost vremena, klime i voda kroz generacije” obilježen je u Federalnom hidrometeorološkom zavodu Bosne i Hercegovine. Kako je kazao direktor tog zavoda Almir Bijedić danas je važno upozoriti na hitnost poduzimanja drastičnih mjera sa ciljem smanjenja stakleničkih plinova u atmosferi, te da je ključno primijeniti akcije u borbi protiv klimatskih promjena.
“Želimo potaknuti predstavnike vlasti da daju prioritet mjerama za prilagođavanje klimatskim promjenama i ublažavanje njihovog štetnog djelovanja. Moramo smanjiti emisije ugljičnog dioksida, promicati korištenje obnovljivih izvora energije, zaštititi naše šume, provoditi održive poljoprivredne prakse uz povećanje ekonomske koristi i jačati lokalne privrede”, rekao je Bijedić.
Također, kao budući izazov vidi očuvanje i upravljanje vodnim resursima, te je s toga važno da bude osigurana pitka voda. Podsjetio je da je BiH po bogatstvu izvorima pitke vode sedma u Evropi.
Od 1950. godine Svjetska meteorološka organizacija (WMO) obilježava 23. mart kao Svjetski dan meteorologije, a to je datum stupanja na snagu Konvencije o osnivanju WMO. (23.03.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)