Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.SARAJEVO – Služba za poslove sa strancima evidentirala je 1.543 nezakonita migranta u Bosni Hercegovini, a u prva dva mjeseca ove godine evidentirano je skoro tri puta više nezakonitih migranta nego u istom periodu prošle godine.
Migracijska kretanja bila su pod utjecajem povoljnijih vremenskih uvjeta, mogućnosti bezviznog pristupa u pojedine zemlje zapadnog Balkana, odakle migranti pokušavaju nezakonit ulazak na područje Evropske unije.
Među prvih pet zemalja podrijetla migranata su Afganistan, Maroko, Kuba, Turska i DR Kongo, s tim da državljani Afganistana čine gotovo polovinu svih nezakonitih migranata (47 posto). U četiri privremena prihvatna centra (ukupni kapacitet 4.880 mjesta) prosječno je boravilo 855 migranata.
Ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić iznio je ove podatke na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH kada je izjavio da Bosna i Hercegovina “u ovom trenutku nema migrantsku krizu te da sigurnost u zemlji nije narušena”.
Osvrnuo se i na aktuelno pitanje izgradnje Privremene pritvorske jedinice koji finansira Evropska unija, navodeći da u postupku readmisije nije vraćena ni jedna osoba koja bi mogla ugroziti sigurnost BiH, niti građana, niti imovine.
“Objekat još nije stavljen u funkciju. Služba za strance nije ga preuzela i u tom objektu ne boravi niko. Sve što bude rađeno, bit će rađeno u skladu sa domaćim zakonodavstvom, propisima i zakonskim normama”, naveo je ministar Nešić. (19.04.)
Zajednička izjava o državnoj imovini izazvala krizu vlasti u BiH
SARAJEVO – Predstavnici nekoliko probosanskih političkih stranaka iz opozicije i pozicije potpisali su zajedničku izjavu kojom su pozvali političke aktere u BiH da prestanu s destruktivnim politikama i prihvate odluke Ustavnog suda BiH da je država BiH nasljednik državne imovine koja je pripadala bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Pitanje državne imovine ponovo je aktuelizirano nakon što su predstavnici vlasti u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska počeli knjižiti državnu imovinu na entitet iako se to strogo protivi odlukama Ustavnog suda BiH koji je već u nekoliko presuda jasno naglasio da je pitanje državne imovine u nadležnosti države te se ono može rješavati samo u okvirima Parlamentarne skupštine BiH.
U opisu državne imovine, koji je dao Ustavni sud BiH, jasno stoji da državna imovina ne podrazumijeva samo skup nekretnina koje služe javnoj vlasti, nego je državna imovina i “javno dobro” (morska voda, morsko dno, riječna voda, riječna korita, jezera, planine i druga prirodna bogatstva, javna i prometna mreža, prometna infrastruktura), koje prioritetno služe svim ljudima u državi.
“Državna imovina reflektira državnost, nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet koji pripadaju isključivo državi BiH, a ne entitetima i ona ne smije biti predmet bilo kakve političke trgovine”, naglasili su.
Iako u izjavi nisu navedeni nove već poznate činjenice ona je jako razljutila poslanike iz Republike Srpske u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH koji su burno reagirali i napustili zasjedanje i nazvali izjavu udarom na Republiku Srpsku. Kako su naveli u izjavama novinarima “svi bošnjački politički faktori potpisali dokument koji predstavlja napad na imovinu Republike Srpske”. Smatraju da je to pokušaj daljeg zaoštravanja stanja u BiH.
Nova koaliciona vlast na državnom nivou formirana je u januaru ove godine nakon održanih parlamentarnih izbora u oktobru 2022. godine i ovo je prvi ozbiljan izazov s kojim su suočeni.
Ovo nije prvi put da se poslanici iz Republike Srpske ovako ponašaju u državnim institucijama. Isto su postupili nakon što je bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona kojima je zabranjeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. (19.04.)
Presuđeni za ratni zločin otkupljuju zatvorsku kaznu
SARAJEVO – Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Saša Magazinović uputio je u proceduru izmjene Krivičnog zakona kojima bi se ukinula sadašnja mogućnost otkupa zatvorske kazne osuđenih za ratni zločin čija je izrečena kazna do godinu dana što je zabilježeno u čak osam slučajeva u posljednjih pet godina.
“Živimo u vremenu, državi i zakonskom uređenju u kome se desilo da su zatvor zamijenile novčanom kaznom osobe koje su žrtvama nanosile velike patnje, fizički zlostavljale maloljetne osobe, mučile žrtve električnom palicom, ponižavale, silovale, psihički i fizički ih maltretirale”, kazao je.
Ovakvoj praksi usprotivili su se i predstavnici udruženja žrtava, posebno imajući u vidu da sudovi izriču sramotno male zatvorske kazne za teške ratne zločine te otkup ne može zadovoljiti dio pravde koje očekuju žrtve.
Prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, dan zatvora se može zamijeniti za 100 KM. Isto toliko za otkup zatvorske kazne po danu predviđaju i Krivični zakon Federacije BiH i Brčko distrikta, dok Krivični zakon Republike Srpske propisuje da jedan dan zatvora vrijedi 50 KM, ukoliko se radi o kazni kraćoj od 12 mjeseci. (17.04.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)