BiH predala Hrvatskoj predsjedavanje Jadransko-jonskom inicijativom

SARAJEVO – Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković simbolično je predao ministru vanjskih poslova Hrvatske Gordanu Grliću-Radmanu predsjedavanje Jadransko-jonskom inicijativom.

“Od danas Hrvatska preuzima ovu veoma važnu poziciju. Platforma Jadransko-jonska inicijativa kroz razmjenu iskustava kandidata za članstvo u Evropskoj uniji kroz ovu vrstu saradnje pokazala se vrlo učinkovitim”, kazao je Feni ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.

Prije ovog simboličnog čina, upriličen je forum EU strategije za jadransko-jonsku regiju (EUSAIR) i godišnji sastanik Vijeća Jadransko-jonske inicijative (JJI) na nivou ministara vanjskih poslova kada je usvojena Sarajevska deklaracija koja je proizvod procesa koji su se dešavali pod predsjedavanjem BiH.

Konaković je ponovio je važnost dijaloga i komunikacija kroz JJI inicijativu, dok su članice EU unutar te inicijative s razumijevanjem pratili situaciju u ovom trenutku. U vrijeme agresije na Ukrajinu pojavljuje se ubrzan proces integracija koji neće ići, kaže Konaković, skraćenim putem nego ubrzanom dinamikom.

Direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović naglasio je da se tokom godine dana predsjedavanja BiH nastojalo privući mlade da učestvuju u dogovaranju i donošenju odluka jer bez mladih proces evropskih integracija nema smisla budući da je u pitanju generacijski projekat.

Direktor Direktorata za regionalnu i urbanu politiku (DR REGIO) Slawomir Tokarski naglasio je dva aspekta JJI koji su važni i za proces proširenja Evropske unije. Jedan je jednakost što znači da na jednakim osnovama učestvuju i članice EU i one koje nisu. U pitanju je veoma važna platforma u okviru EUSAIR-a na kojoj se može doći vlastitim inicijativa i percepcijama i zabrinutostima. To nije, kaže Tokarski, jednostran proces gdje se samo prilagođava onome što EU traži.

“Drugi aspekt su mladi. To znači da saradnja s njima treba biti standardni dio svakog procesa, a ne neki ustupak koji njima činimo. S tim u vezi važno je uključiti lokalno stanovništvo u ovu strategiju jer se nalazimo u vremenu polarizacije i potrebe da potvrdimo EU vrijednosti”, zaključio je Trakovski.

Jadransko-jonska inicijativa je osnovana 2000. godine s ciljem podsticanja razvoja, jačanja sigurnosti i intenziviranja saradnje između zemalja regije te ubrzanja integracijskih procesa u Evropi. U inicijativi učestvuje 10 zemalja. Pored Bosne i Hercegovine članice su i Albanija, Crna Gora, Grčka, Hrvatska, Italija, San Marino, Sjeverna Makedonija, Slovenija i Srbija. (24.05.)

Postoji saglasnost da je zemljama zapadnog Balkana mjesto u EU

BRISEL – Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković učestvovao je u Briselu na sastanku Vijeća za vanjske poslove Evropske unije, te u neformalnoj razmjeni mišljenja ministara vanjskih poslova zemalja zapadnog Balkana i ministara vanjskih poslova Evropske unije o saradnji.

Vijeće je raspravljalo o situaciji na zapadnom Balkanu. Fokus rasprave bila je normalizacija odnosa Kosova i Srbije, situacija u Bosni i Hercegovini, regionalna saradnja i utjecaj Rusije na Zapadnom Balkanu.

Brisel pohvalio rad novoformirane vlasti u BiH te napredak na nižim nivoima vlasti, a Konaković je kazao da je najvažniji zaključak sa sastanka taj da su svi opredijeljeni da je mjesto zapadnog Balkana unutar EU, i da zbog situacije u Ukrajini taj proces se dešava brže nego što se dešavao.

Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić-Radman naglasio je važnost stavljanja zemalja zapadnog Balkana na onu stranu na kojoj su sve članice Unije, u osudi invazije Rusije na Ukrajinu. Time se traži ravnopravan status za Evropsku uniju strateški važno područje. (22.05.)

Bosna i Hercegovina danas sigurnija nego prije nekoliko godina

SARAJEVO – Ilegalne migracije, organizirani kriminal i korupcija, kompjuterski kriminal i zloupotrebe opojnih droga, te nelegalna trgovina oružjem i trgovina ljudima, ključni su izazovi s kojima se suočava Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine.

Istaknuo je to ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić na pres-konferenciji u Sarajevu, referirajući se na pregled aktivnosti, realiziranih u prvih 100 dana rada novog saziva resornog ministarstva. Naglasio je kako je ispunjen važan preduvjet za uspostavljanje operativne saradnje s EUROPOL-om, čime je otkočen višegodišnji zastoj na tom planu.

“Evropska unija je ponudila Bosni i Hercegovini sporazum o saradnji sa Agencijom za evropsku graničnu i obalnu stražu (FRONTEX), te smo započeli pripreme za vođenje pregovora”, podsjetio je Nešić, potcrtavajući posvećenost priključenju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji i ispunjavanju 14 prioriteta u skladu s političkim ciljevima Vijeća ministara BiH u 2023. godini.

On smatra da dobijanje statusa kandidata BiH za članstvo u EU treba iskoristiti kako bi se ubrzalo ispunjavanje preporuka EU i uspostavljanje saradnje sa sigurnosnim agencijama EU.

Odgovarajući na novinarski upit u vezi s aktuelnom sigurnosnom situacijom u BiH, kazao je kako je, prema informacijama kojima raspolaže, može ocijeniti dobrom. Nema ugrožavanja građana, niti imovine i BiH se susreće sa izazovima s kojima se susreću i druge zemlje. (24.05.)

Dodik se sastao s Putinom u Moskvi

MOSKVA – Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske (RS) Milorad Dodik sastao se u Moskvi sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kazavši da Republika Srpska ostaje uporna u svom stavu da ne prati politike koje idu samo na jednu stranu.

“Ruska Federacija koja je uporno se borila za svoj sigurnosni okvir i koja je pokušavala i ranije da osigura te garancije, naprosto bila prisiljena vezano za ovu vojnu operaciju. Nismo dozvoljavali da se donese formalna odluka o sankcijama prema Ruskoj Federaciji”, kazao je Dodik.

Istovremeno evropski komesar za proširenje Oliver Várhelyi kratko je poručio – “naši saveznici ne idu u Rusiju. Onaj ko hoće u Evropsku uniju on ne ide u Rusiju”. (23.05.)

Na konferenciji naglašen značaj euroatlantskih integracija Bosne i Hercegovine

SARAJEVO – Značaj euroatlantskih integracija Bosne i Hercegovine naglašen je na konferenciji u Sarajevu “IGES 2023.: Strateško partnerstvo BiH – Euroatlantski svijet”, održanoj u organizaciji Instituta za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost na dan kad je prije 31 godinu Bosna i Hercegovina postala punopravna članica Ujedinjenih naroda.

Jedan od sudionika historijskih događaja s početka devedesetih i učesnik današnje konferencije Miro Lazović, bivši predsjednik Skupštine RBiH, ističe da je za Bosnu i Hercegovinu sada najvažniji njen put ka euroatlantskim integracijama, za šta je potrebna podrška međunarodne zajednice, ali i neutralisanje politike unutar BiH i regiona, koja teži secesiji.

Ključ rješenja je u zvaničnom Beogradu koji mora naći način za usaglašavanje politike s Evropskom unijom želi li i Srbija biti dio evropskog društva, ističe Lazović napominjući da predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik već 15-ak godina želi učiniti Bosnu i Hercegovinu “praznom ljušturom”.

Podršku Ujedinjenog Kraljevstva tom cilju Bosne i Hercegovine izrazio je na konferenciji i James Heappey, ministar odbrane za Oružane snage. On naglašava da je Bosna i Hercegovina iznimno važna u kontekstu sigurnosti na zapadnom Balkanu te da je ovo vrijeme za ekonomska i sigurnosna partnerstva, činioce koji odvraćaju potencijalne agresore i drže Evropu izvan rata. (22.05.)

Evropska unija osigurala grant sredstva za BiH u iznosu 43,8 miliona eura

SARAJEVO – Ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija i direktorica Ureda Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u BiH Manuela Naessl potpisali su u Sarajevu tri sporazuma o grantu Evropske unije ukupne vrijednosti 43,8 miliona eura.

Potpisivanjem ovih ugovora osigurana su bespovratna sredstva iz fondova EU kako bi se pružila finansijska podrška za radove na dionicama autoputa. Pored toga, potpisan je i ugovor o grantu kojim EU ulaže milion eura za projekt vodosnabdijevanja u Visokom.

Ministar Tegeltija je nakon potpisivanja ugovora izjavio kako je projekt Koridora Vc jedinstven projekt, te da će kompletna izgradnja Koridora Vc od juga do sjevera BiH dati pravi efekat cijelog projekta.

Direktorica Ureda Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u BiH Manuela Naessl je kazala da će se ovim grantovima omogućiti ubrzanje izgradnje Koridora Vc. BiH se prijavila za projekte ukupne vrijednosti 100 miliona eura za Koridor Vc. To su sredstva koja su potrebna za njegovu. (22.05.)

Tužilaštvo BiH podiglo optužnice protiv više od 1.000 za ratne zločine

LJUBLJANA – Na EU konferenciji u Ljubljani, posvećenoj borbi protiv genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, glavni tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine Milanko Kajganić prezentirao je rad Posebnog odjela za ratne zločine tokom gotovo dvije decenije rada i postojanja.

Između ostalog, istaknuto je da je taj odjel podigao optužnice za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava protiv više od 1.000 pojedinačno optuženih osoba, kao i da je na osnovu ovih optužnica do sada pravomoćno presuđeno više od 320 optuženika. Izrečeno je više od 3.450 godina zatvorskih kazni. U sudnicama su se čula svjedočenja više od 13.000 svjedoka, čijim iskazima se dokazivala odgovornost optuženih za ratne zločine u svim krajevima Bosne i Hercegovine.

Osmi Evropski dani borbe protiv nekažnjivosti genocida, organizirali su Vijeće Evrope, Evropska komisija, Eurojust i EU Mreža za istraživanje i krivično gonjenje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, uz učešće evropskog komesara za pravosuđe. (23.05.)

MMF upozorio bh. vlasti na niski rast BDP-a i visoku inflaciju

SARAJEVO – Šefica Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Bosni i Hercegovini Aline Iancu pojasnila je da predstavnici MMF-a do sada nisu primili formalni zahtjev od predstavnika vlasti u BiH za eventualni aranžman sa MMF-om, upozoravajući na nizak rast BDP-a i visoku inflaciju.

U okviru aktuelne posjete MMF-a Bosni i Hercegovini, izražen je stav MMF-a da se u državi trebaju podići kamatne stope jer više kamatne stope pomažu u borbi protiv inflacije. Podsjeća da su kamatne stope u eurozoni porasle od prošlog ljeta za 400 baznih poena, oko 4 posto.

S druge strane, ističe da je BiH mala otvorena ekonomija sa vrlo snažnim vezama sa Evropom, a posebno zemljama u eurozoni. Također, BiH ima aranžman valutnog odbora gdje je valuta konvertibilna marka vezana za euro.

Podvukla je da se MMF snažno suprotstavlja promjenama stope PDV-a jer je PDV i dalje glavni izvor naplate prihoda u BiH. Drugi razlog je da ukoliko bi se uvela diferencirana stopa PDV-a, to bi podrazumijevalo da bi naplata prihoda bila manje efikasna. (23.05.)

(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)