SARAJEVO – Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac smatra da ne postoji spremnost Hrvatske da se o pitanju odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori govori argumentovano i da se pokuša pronaći najbolje rješenje.
Nakon zajedničke sjednice Vlade Hrvatske i Vijeća ministara BiH Košarac je naveo da je sama situacija u vezi stavljanja tačke o Trgovskoj gori na dnevni red zajedničke sjednice pokazala kakvo je raspoloženje u Hrvatskoj, te podsjetio da nije htio prisustvovati zajedničkoj sjednici ukoliko na dnevnom redu ne bude posebna tačka o Trgovskoj gori.
“Cijenim da je važno na svakom mjestu govoriti o stavovima koji dolaze iz Republike Srpske i Federacije BiH, odnosno da je neprihvatljivo da se na tom lokalitetu gradi odlagalište”, potvrdio je Košarac za Fenu.
Naglasio je da je to vrlo važno pitanje jer se radi o zaštiti zdravlja i života 250 hiljada ljudi iz BiH, te da i dalje traže angažman u smislu pronalaska i treće lokacije. Ponovio je da da Ekspertski i pravni tim nije zadovoljan dosadašnjim protokom informacija sa hrvatskom stranom.
Premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković je nakon zajedničke sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske u utorak u Zagrebu izjavio novinarima da, što se tiče Trgovske gore i odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada iz nuklearne elektrane Krško na Čerkezovcu, riječ je o lokaciji na Banovini, koja je šest kilometara jugozapadno od Dvora na Uni, te da je udaljena dva kilometra od bosanskohercegovačke granice.
“Ona je na brdovitom i nenaseljenom području. Tamo bi se, prema planu, skladištio nisko i srednje radioaktivni otpad iz nuklearne elektrane Krško”, kazao je Plenković. Dodao je kako se radi o otpadu koji “vrlo malo zrači”.
“Čerkezovac nije predviđen za skladištenje istrošenog nuklearnog goriva koje spada u visoko radioaktivni otpad”, istaknuo je Plenković.
Po njegovim riječima, tehnologija skladištenja koja bi se tamo koristila je korištena u većini drugih zemalja koje imaju nuklearne elektrane. (21.06.)
Murphy i Sattler: Jedinstvena šansa koju ne treba propustiti
SARAJEVO – Predstavnici Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Evropske unije (EU) u Bosni i Hercegovini, tokom sastanka s federalnim premijerom Nerminom Nikšićem i drugim članovima Federalne vlade, poručili su da je aktuelni trenutak jedinstven, odnosno šansa koja se rijetko ukazuje i ne treba je propustiti, a odnosi se na poduzimanje potrebnih reformi u Bosni i Hercegovini.
To podrazumjeva kontekst da je Bosni i Hercegovini dodijeljen kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji (EU) a zemlja dobila novoizabrane vlasti.
Nakon susreta, uslijedio je drugi politički dijalog s predstavnicima Federalne vlade i Parlamenta FBiH o procesu pristupanja Evropskoj uniji, strateškom razvoju zakonodavstva i politike te o programiranju i finansiranju uz evropsku i američku podršku.
Američki ambasador u BiH Michael Murphy, novinarima je po isteku prvog izjavio da cijeni učešće federalnog premijera Nikšića, odnosno iskazano istrajavanje na reformama i zacrtanim prioritetima.
Ključni je trenutak za Federaciju BiH nakon četiri godine tehničkog mandata Vlade, rekao je Murphy, pa nove vlasti treba da se posvete procesima važnim za egzistencijalna pitanja građana – obrazovanje i nova zapošljavanja te odmicanju od etničkih tenzija koje su uvijek kočile napredak.
Vlada Sjedinjenih Država, kazao je ambasador, spremna je pomoći liderima u BiH koji isprazne priče mogu pretočiti u konkretan napredak i smatrat će odgovornim one ne rade u tom pravcu. Ponavljajući da je nastupila veoma rijetka prilika koju ne treba propustiti, Murphy je izrazio nadu da je aktuelna federalna vlada potpuno iskoristiti.
Šef Delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler, napominje da je Bosni i Hercegovini dodijeljen kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, što je zadaća svim nivoima vlasti da još više intenziviraju rad na potrebnim reformama.
Za Sattlera je ovo bila prilika, dodao je, da premijeru Nikšiću i ministrima dostavi pregled prioritetnih pitanja koje treba rješavati na evropskom putu Bosne i Hercegovine, među njima propise o statusu civilnih žrtava rata, kao i tri zakona iz energetskog sektora koji su dugo bili u zastoju. Sattler se nada pozitivnoj povratnoj informaciji, poručio je.
“S naše strane je pružena ruka Vladi Federacije BiH i vladama svih nivoa u BiH koje žele raditi na unapređenju. Nadamo se kvalitetnoj saradnji u tom smislu”, zaključio je ovaj evropski predstavnik.
Federalni premijer Nermin Nikšić je izjavio da domaćini navedenog sastanka, ambasadori Murphy i Sattler, pokazuju da stoje iza njegove vlade na način da se radi na prioritetima jer su u interesu građana. Od aktuelne vlade očekuju ispunjavanje obaveza vezanih za evropski put, a na sastanku su im prezentirane namjere Vlade te su se našli na većini prioriteta, kako je naveo premijer Nikšić.
Naglasio je potrebnu vladavinu prava i beskompromisnu borbu protiv korupcije i u tom pravcu najavio kontakte njega i ministra pravde s odgovarajućim akterima radi razgovora o formiranju “federalnog USKOK-a” (Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta) i specijalnog sudskog odjela.
U Federaciji BiH predstoje također energetske reforme, naveo je Nikšić napominjući da je sve što je dosad provela njegova Vlada bilo jednoglasno. (20.06.)
Predsjedništvo BiH usvojilo prijedloge o jačanju regionalne saradnje i evropskih integracija
SARAJEVO – Na prijedlog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića, Predsjedništvo BiH usvojilo je zaključak o usvajanju Sporazuma o slobodi kretanja sa ličnim kartama na zapadnom Balkanu, Sporazuma o priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, doktora dentalne medicine i arhitekata u kontekstu Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini i Sporazuma o priznavanju kvalifikacija visokog obrazovanja na zapadnom Balkanu.
Također, na njegov prijedlog usvojen je zaključak za usvajanje akcionog plana za ispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o Zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji.
Kako je saopćeno iz državnog predsjedništva, usvajanje tih prijedloga predstavlja doprinos jačanju regionalne saradnje i procesu evropskih integracija BiH.
U prijedlogu zaključaka Denisa Bećirovića, između ostalog, piše da će implementacija zaključenih sporazuma u okviru Berlinskog procesa – Sporazuma o slobodi kretanja sa ličnim kartama na zapadnom Balkanu, Sporazuma o priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, doktora dentalne medicine i arhitekata u kontekstu Srednjoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini i Sporazuma o priznavanju kvalifikacija visokog obrazovanja na zapadnom Balkanu doprinijeti ubrzanju integracije Bosne i Hercegovine i zemalja zapadnog Balkana u Evropsku uniju. (21.06.)
Narodna skupština RS-a nastoji derogirati poziciju Ustavnog suda BiH
BANJA LUKA – Narodna skupština Republike Srpske, jednog od dva bosanskohercegovačka entiteta, na posebnoj sjednici usvojila je izmjene Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS i zaključke u vezi sa, kako navode, “neustavnim djelovanjem Ustavnog suda BiH”.
Kako se navodi u zaključcima, Republika Srpska je opredjeljena za potpuno poštovanje i dosljedno primjenjivanje Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, kojim se nedvosmisleno prihvata, potvrđuje i garantuje njen ustavnopravni položaj, kao jednog od dva entiteta u sastavu BiH.
“Osuđujemo neustavno djelovanje Ustavnog suda BiH, kojim se erodira ustavnopravna pozicija Republike Srpske, a posljedično i ustavna pozicija BiH i svih njenih građana. Ukoliko Ustavni sud BiH nastavi svoje neustavno djelovanje Narodna skupština RS će biti primorana da donosi odgovarajuće zakone kojim se takvo postupanje neutrališe”, navodi se u zaključcima.
Traže od svih predstavnika RS u institucijama BiH da iniciraju postupak donošenja Zakona o Ustavnom sudu BiH kojim će se regulisati pitanja organizacije Ustavnog suda, postupka pred tim sudom i pravno dejstvo njegovih odluka i da iniciraju postupak donošenja Zakona o izboru troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, kojim će se propisati da najmanje jednog sudiju bira Narodna skupština RS.
“Ukoliko se Parlamentarna skupština BiH ogluši o zahtjeve predstavnika RS da se pristupi usvajanju Zakona o Ustavnom sudu BiH i Zakona o izboru sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, pozivamo sve predstavnike RS da se povuku iz njihovog rada dok se ovi zakoni ne usvoje”, navodi se u zaključcima.
Zakonskim izmjenama se, pak, propisuje da odluke Ustavnog suda BiH ubuduće neće biti objavljivane u Službenom glasniku RS-a.
Predstavnici međunarodne zajednice osudili su pokušaje derogiranja pozicije Ustavnog suda BiH iz entiteta RS te upozorili da je ta institucija propisana Daytonskim mirovnim sporazumom, kao i njen sastav.
Predstavnici RS-a uporno traže da se troje stranih sudaca ukloni iz Ustavnog suda BiH, jer smatraju da oni donose prevagu kod odluka koje su, kako tvrde, na štetu RS-a. Prijeti i ponovnim povlačenjem iz državnih institucija, što bi dovelo do njihove djelomične blokade. (21.06.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)