Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.Visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Europske komisije (EK) Josep Borrell kazao je, nakon sastanka Vijeća Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) u Bruxellesu kojim je, uz Borrella, predsjedala i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, da osuđuje neodgovorne i secesionističke izjave u BiH.
Navodi da postoje “zaista ozbiljni izazovi u BiH”, pri čemu se osvrnuo na najave Republike Srpske o, kako kaže Borrell, stvarima koje su protiv europske perspektive i koje idu u smjeru izolacije Bosne i Hercegovine od Europe jer se radi o podrivanju ustavnog poretka.
Takav čin mora biti nešto čemu će se stati u kraj jer ako se takvo nešto nastavi, to bi moglo imati ozbiljne posljedice. Takva retorika prijetnje secesijom i odvajanja, prijetnje teritorijalnom integritetu, veličanju ratnih zločinaca, to sve mora prestati jer u Europi nema mjesta takvom ponašanju – kaže on.
On smatra da ljudi u BiH zaslužuju napredak prema europskom putu, da oni ne zaslužuju krize, izolaciju, blokiranje vlasti i nazadovanje, nego upravo suprotno. Naglasio je da su tijekom sastanka u Bruxellesu potaknuli sve političke aktere da se uključe u pozitivan dijalog kako bi se razriješila unutarnja politička pitanja.
Pohvalio je napore Vijeća ministara pod vodstvom Borjane Krišto jer je, kako dodaje, održan konstruktivan dijalog vezano za ubrzanje europskih reformi te jer je na nacionalnoj razini postignut određeni napredak.
– Također cijenimo usklađivanje sigurnosne i vanjske politike s Europskom unijom. Sada ste na 94 posto, što je gotovo potpuna usklađenost. Međutim, usklađenost nisu samo izjave, nije samo izražavanje želja. Usklađenost znači i djelotvorna provedba i moramo pričekati tu provedbu – naglasio je on.
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto komentirala je odluku ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca koji nije prihvatio donošenje bilo kakve zajedničke izjave na sastanku.
– Izjava je bila prihvatljiva, ne vidim razloga zašto nismo imali suglasnost jednoga člana unutar Vijeća ministara da tu izjavu usuglasimo. To je izjava koju mi između nas usuglašavamo i s Europskom unijom. Ona ne ovisi samo od našeg suglasja, međutim kako nije bilo razumijevanja s ove strane mi svakako ne možemo utjecati na izjave i stavove Europske unije koje se odnose na proces integriranja BiH – pojasnila je ona.
Zahvalila se na kontinuiranoj i nedvojbenoj potpori predstavnicima Europske unije, kazavši kako su tijekom razgovora otvorili brojne teme koje se nalaze na europskom putu Bosne i Hercegovine. Uz sve izazove koje BiH ima kao složena zemlja, Krišto je kazala da samo dijalog, međusobno uvažavanje, konsenzus i poštivanje ustavnih nadležnosti dovodi do napretka u ispunjavanju reformskih procesa.
– Svjesni smo da u BiH postoji mnogo izazova, ali sve su to stvari koje prioritetno moramo riješiti, a prije svega provesti ograničene promjene Ustava, reformu izbornog zakonodavstva kako bismo proveli odluku Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda u institucijama koje su Ustavom namijenjene za zaštitu kolektivnih prava, odnosno u Predsjedništvu i domovima naroda, kao i da bismo proveli odluke Europskog suda za ljudska prava i otklonili svaki vid diskriminacije prema bilo kojem pojedincu – zaključila je ona.
Povjerenik za susjedstvo i proširenje Europske unije Olivér Várhelyi je naglasio da je Europskoj uniji stalo do BiH i njezinog naroda.
– Status zemlje kandidata Bosne i Hercegovine trebao bi nositi jasnu poruku, da je to namijenjeno narodima BiH. Izbori su pokazali i predanost naroda BiH u tom smjeru jer su izabrali političko vodstvo koje je uspjelo sastaviti novu vladu na svim razinama, usvojiti proračune brzinom koju ranije nismo vidjeli. Mislimo da su se do sada ispunili svi institucionalni preduvjeti kako bi BiH ispunila obećanje prema EU. Sada je vrijeme da isporučimo tih 14 prioriteta – smatra on.
Dodaje kako je nakon razgovora u Bruxellesu postalo još jasnije što je potrebno učiniti, istaknuvši da status kandidata dolazi s visokom razinom očekivanja, i od strane EU, ali i od predstavnika javnosti u BiH. (19.07.)
Schmidt: Donositelji odluka moraju osigurati nesmetan rad Ustavnog suda BiH
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt podsjetio je donositelje odluka na svim razinama vlasti na njihovu obaveza da se osigura nesmetan rad Ustavnog suda BiH u punom kapacitetu, u skladu s Ustavom BiH i Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Na ovo je upozorio povodom nedavnih rasprava u javnosti o upražnjenim mjestima u Ustavnom sudu BiH, kao i prijevremenom umirovljenju potpredsjednika Suda Zlatka Kneževića, koje je „za žaljenje“.
Ističe da su Odluke Ustavnog suda BiH konačne i obavezujuće i stoga ih “moraju provoditi svi organi vlasti u Bosni i Hercegovini”.
– Nadalje, nijedan sud niti pojedinačni sudac, bez obzira na to je li neko zadovoljan njihovim odlukama ili ne, ne smiju biti izloženi pritisku kojim se ugrožava njihova nezavisnost. Suci se imenuju na puni mandat i uživaju sigurnost mandata. Osnova za njihove odluke su Ustav i zakon. Svako prisilno skraćivanje vremena koji provedu u službi temeljno je u suprotnosti sa demokratskim i međunarodnim standardima o nezavisnosti pravosuđa – kazao je Schmidt.
Podvukao je da je nezavisan i nepristran pravosudni sustav osnovna garancija vladavine prava i demokracije u svakoj zemlji.
Nijedna institucija niti pojedinac ne smiju pokušavati niti im se smije dopustiti da vrše utjecaj ili na bilo koji način narušavaju autoritet bilo kojeg suda u BiH ili bilo kojeg sudskog službenika, zaključio je visoki predstavnik.
Inače, jedini preostali sudac u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine kojeg je imenovala Narodna skupština Republike Srpske Zlatko Knežević napustit će tu dužnost do kraja godine jer je podnio zahtjev za prijevremeno umirovljenje nakon što su ga vlasti iz RS-a tražile da podnese ostavku. S druge strane, mjesto drugog suca kojeg imenuje Republika Srpska od ranije je upražnjeno jer je sudac Miodrag Simović u mirovinu otišao ranije ove godine, a vlasti u Banjoj Luci odlučile su kako neće imenovati njegovog nasljednika.
Vlasti RS-a predvođene Miloradom Dodikom na taj način pokušavaju osporiti legitimitet Ustavnog suda, odnosno odluka koje donosi, a kako bi se donio novi zakon o Ustavnom sudu kojim bi se iz njega izbacilo troje stranih sudaca.
Narodna skupština RS-a u međuvremenu je donijela zakon o zabrani provedbe presuda Ustavnog suda BiH na teritoriju tog entiteta, kojega je ubrzo poništio visoki predstavnik Christian Schmidt. (17.07.)
Napredak u oblasti vladavine prava ključan za proces priključenja BiH Europskoj uniji
Europska unija organizirala je u Bihaću tribinu “Pravo na pravdu“ u kojoj su sudjelovali predstavnici pravosudnih institucija, civilnog društva, medija i građani. Prisutni su imali priliku razgovarati sa stručnjacima o vladavini prava i transparentnosti rada pravosuđa, procesuiranju slučajeva korupcije, te o korupciji unutar obrazovnog sustava Bosne i Hercegovine.
Nakon javnih debata “Pravo na pravdu“ koje su u proteklom razdoblju organizirane u Sarajevu, Ured EU u BiH organizirao je niz događaja na temu vladavine prava u osam lokalnih zajednica u BiH, među kojima je i Bihać. Cilj je da se čuje glas građana, izazovi s kojima se suočavaju, ali i da se omogući diskusija s predstavnicima pravosuđa koji će predstaviti i dobre prakse i govoriti o svom radu.
– To su teme koje su izuzetno važne za proces priključenja BiH Europskoj uniji. Vladavina prava je jedna od ključnih i napredak u oblasti vladavine prava je prvi znak je li neka zemlja u jednom trenutku spremna započeti pregovore o pridruženju Europskoj uniji. Kandidacijski status koji dodijeljen BiH u prosincu prošle godine, samo je podstrek ali i dokaz da EU vjeruje u europsku budućnost ove zemlje – istaknuo je pravni savjetnik u Odjelu za vladavinu prava pri Delegaciji Europske unije u BiH Drino Galičić.
Među 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU je usvajanje izmjena i dopuna postojećeg zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) te usvajanje novog zakona o VSTV-u.
Direktor BIRN-a Denis Džidić ističe da ono što je nužno postići su bolja imenovanja sudaca i tužitelja, dakle transparentniji proces, više disciplinskih kazni i više odgovornosti upravo članova VSTV-a. Kao treća stvar, vjerojatno najznačajnija, jeste uvođenje sustava kontrola imovinskih kartona sudaca i tužitelja. -Upravo su to stvari koje su važne da se adresiraju. Mislim da je značajno da vidimo da postoji velika razlika u procesuiranju korupcije u ovoj državi. U tom kontekstu, važno je da vidimo koje su razlike na određenim razinama, i koje su to lekcije koje se trebaju uzeti kada se grade strateški pristupi u ovoj oblasti – kazao je. (18.07.)
Izvještaj: Dječja prava nisu prioritet nadležnih institucija u BiH
Dječja prava nisu prioritet nadležnih institucija, istaknuto je tijekom prezentacije izvještaja o stanju prava djeteta u Bosni i Hercegovini i okruglom stolu o implementaciji preporuka UN Komiteta za prava djeteta.
U zgradi UN-a u Sarajevu predstavljeno je Monitoring izvješće o stanju prava djece u Bosni i Hercegovini za razdoblje 2019.-2022. koje su sačinile nevladine organizacije, kao i Dječje monitoring izvještaj o stanju prava djece u Bosni i Hercegovini koje su sačinila djeca i mladi, predstavnici devet dječjih grupa iz BiH.
Ono što UNICEF treba i može i što je ključni mandat, kako je rekla Sanja Kabil koja vodi program obrazovanja u UNICEF-u, jeste praćenje implementacije prava djeteta putem Konvencije o pravima djeteta.
– Mi ne možemo implementirati te preporuke, ali možemo pružiti podršku nadležnim vlastima koje su dužne da rade na tome. Mi možemo biti glas tamo gdje djeca ne mogu doći i to ćemo sigurno uraditi, da sve ovo što su oni rekli i preporuke koje su oni dali budu široko diseminirane, da se čuju i dođu do onih koji odlučuju o njihovoj provedbi – istakla je Kabil.
Mirsada Bajramović, direktorica Udruženja “Zemlja djece u BiH“, članica Mreže „Snažniji glas za djecu“ je rekla da nalazi alternativnog izvještaja o stanju prava djece pokazuju da država BiH najveći dio preporuka UN Komiteta za prava djece nije primijenila, odnosno ispoštovala i da je vrlo mali broj preporuka realiziran u prethodnom trogodišnjem razdoblju.
– Određeni napredak postignut je u oblasti socijalne zaštite kada je riječ o ujednačavanju prava djece na dječji dodatak, kao i kada je u pitanju položaj roditelja njegovatelja, kao i oblast hraniteljstva. Međutim ako pogledamo sve druge oblasti koje se tiču prava djece apsolutno možemo vidjeti da ustvari nema nikakvog napretka – istakla je Bajramović dodajući da dječja prava nisu prioritet nadležnih institucija.
Sva djeca u BiH, kako je dodala, još nemaju pravo na zdravstveno osiguranje zbog određene neharmonizacije zakonodavnog okvira s Konvencijom o pravima djeteta, a posebno su ugrožena djeca od šest do 15 godina koja pohađaju obrazovni proces, a to su upravo djeca koja su žrtve nasilja, zlostavljanja, trgovine ljudima itd. (18.07.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Europi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)