Značajna promjena u postupcima i retorici američke Vlade prema BiH

Viši suradnik Instituta za globalni utjecaj iz Washingtona Adnan Hadrović rekao je da je, u posljednje vrijeme, nakon svih poteza predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, došlo do značajne promjene u retorici i postupcima američke Vlade prema BiH.

Ovaj bivši bh. diplomata kaže da su odnosi Sjedinjenih Država prema BiH odnosi kontinuiteta, od trenutka priznavanja do današnjeg dana. Kako dodaje, u posljednje vrijeme, nakon svih poteza predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, došlo je do značajne promjene u retorici i postupcima američke Vlade prema BiH.

Za primjer je uzeo obraćanje specijalnog izaslanika Sjedinjenih Američkih Država za zapadni Balkan Gabriela Escobara prije dva tjedna na Capitol Hillu kada su poslane vrlo precizne i izravne poruke prema BiH, odnosno prema Miloradu Dodiku i njegovom režimu.

– Sankcije protiv njega su na snazi već godinama. Međutim, sama američka administracija je svjesna da sankcije kao takve ne daju rezultate. Uključuje se širi spektar “međunarodnih igrača”, bilateralnih i multilateralnih, kako bi se pritisak na Dodikov režim i Republiku Srpsku, odnosno na secesionističke aktivnosti Republike Srpske, sankcionirao na jedan potpuno drugačiji način – rekao je Hadrović.

Pojasnio je da se to prvenstveno odnosno na uskraćivanje financijskih sredstava prema Dodiku i njegovom režimu kako bi to dovelo do “ozbiljnih korektivnih radnji” ukoliko prostora uopće više ima, iako on misli da prostora više nema.

– Tako se gospodin Milorad Dodik trenutno nalazi u vrlo teškoj financijskoj situaciji. On je toga dobro svjestan i zato i jeste nervozan. On je jako dobro svjestan da do kraja ove godine mora platiti više od 550 milijuna dolara međunarodnim institucijama gdje se zaduživao. On ta sredstva nema. Tako da je sada fokus na međunarodnim financijskim institucijama, gdje će Sjedinjene Američke Države koristiti svoj autoritet i snagu kako bi došlo do uskraćivanja tih sredstava gospodinu Dodiku koji, praktično, više neće moći financirati svoj vanjski dug – naveo je Hadrović.

Hadrović je kao “vrlo opasan” ocijenio narativ da Sjedinjene Države više nisu najvažniji strateški partner BiH. – Sjedinjene Američke Države, sa stanovišta BiH, su prvi strateški partner BiH. Ja bih pozvao svakoga tko ima bilo kakvu intenciju mijenjanja tog narativa da to prestane, jer je to protivno strateškim interesima BiH. To je nešto što nije u nacionalnom interesu BiH – poručuje Hadrović. Hadrović kaže da SAD radi apsolutno sve što je u njegovoj moći kako bi se očuvao teritorijalni integritet i suverenitet države BiH i podržao BiH na njenom euroatlantskom putu. (28.07.)

Klub bošnjačkog naroda pokreće vitalni nacionalni interes u vezi s izmjenama Kaznenog zakonika RS

Klub bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske donio je odluku o pokretanju zaštite vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda u vezi s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakonika RS-a, koji je nedavno usvojila Narodna skupština RS.

Predsjednik Kluba bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS Alija Tabaković rekao je da predloženi zakon ide na Vijeće naroda i ukoliko ne budu usvojeni amandmani, ili se ne prihvati veto Bošnjaka, sljedeća instanca je zajednička komisija Vijeća naroda i Narodne Skupštine RS, gdje vjerojatno opet neće biti postignuta suglasnost.

– Sljedeća instanca je Ustavni sud entiteta RS. Tako da do konačne odluke Ustavnog suda RS neće zakon niti stupiti na snagu, niti je to primjenjivo – pojasnio je Tabaković.

Tabaković je, navodeći razloge za pokretanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa, kazao da su samim izmjenama Kaznenog zakonika RS-a, prije svega, prekršene europske konvencije o slobodi izražavanja. Dodao je da se to posebno odnosi na medijske slobode, novinarska izvještavanja, ali i na svakog građanina, budući da ove izmjene tretiraju i društvene mreže gdje ljudi svakodnevno komuniciraju.

– Svaki građanin, posebno mi, ima pravo biti zabrinut za bošnjački narod, jer trenutna diskriminacija i u MUP-u entiteta RS, ali i u sudstvu, gdje su Bošnjaci zapostavljeni, gdje nisu ni zastupljeni, moguće je i za očekivati je da se nastavi i diskriminacija, posebno represivne mjere prema nesrpskom stanovništvu u čitavom entitetu, što je do sada i bila praksa mimo zakonske regulative. Sada kada imaju nekakvu zakonsku osnovu, onda će sigurno Bošnjaci biti posebno na udaru – kazao je Tabaković.

Narodna skupština RS-a je 20. srpnja usvojila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakonika RS, kojim se kriminalizira kleveta. Od 63 prisutna zastupnika, ovaj zakon podržalo je 47, protiv je bilo njih 16, dok nitko nije bio suzdržan.     

Narodna skupština RS-a je krajem ožujka usvojila Nacrt ovog zakona, a prije početka sjednice održana je i mirna protestna šetnja tijekom koje su građani i predstavnici medija poručili zastupnicima da ne podignu ruku za ovakav sraman zakon. Protestnoj šetnji pridružili su se i pojedini oporbeni zastupnici.

Od kada je Vlada RS-a utvrdila ovakav Nacrt zakona, a i nakon što je usvojen u NSRS, uslijedile su kritike i negativne reakcije novinara, domaće javnosti, ali i međunarodnih organizacija. (28.07.)

Haški osuđenici još nisu upisani u kaznene evidencije u BiH

Pitanje registriranja presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove (MRMKS) iz Haaga, nedavno je ponovno aktualizirano, a prema očekivanjima udruženja žrtava, trebalo bi rezultirati upisom haških osuđenika u kaznene evidencije u Bosni i Hercegovini tijekom tekuće godine.

Radi se o pitanju koje godinama izaziva podozrenje u javnosti, a žrtve dodatno traumatizira, budući da su osuđenici za ratne zločine nakon izdržavanja kazne u prilici aplicirati/kandidirati se za koju god poziciju žele i nesmetano obnašati javne funkcije u BiH, odnosno bez ikakvih pravnih posljedica sudjelovati u društvenom životu.

Unatoč brojnim upozorenjima i apelima iz BiH i inozemstva, obaveza koju država ima spram sudski utvrđenih činjenica još nije izvršena, a osuđenici za najteže zločine – genocid i druge ratne zločine, počinjene u BiH tijekom rata (1992-1995.) nisu uvedeni u kaznene evidencije u BiH.

Na činjenicu da BiH još nije evidentirala presude spomenutih sudova, te odugovlačenje tog procesa, godinama upozoravaju predstavnici žrtava, domaći i inozemni dužnosnici, kao i glavni haški tužitelji poput Sergea Brammertza, koji to čini putem izvješća Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Na Fenin upit u tom kontekstu iz Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine podsjećaju kako se ministar pravde BiH Davor Bunoza nedavno sastao s predsjednicom MRMKS-a Gracielom Gatti Santana, te kako je najvažnija tema razgovora bilo upravo preuzimanje podataka iz pravomoćnih osuđujućih presuda koje je donio Haški tribunal i MRMKS, a radi evidentiranja tih podataka u kaznenu evidenciju u Bosni Hercegovini.

Istovremeno, navode kako je resorno ministarstvo izradilo  Prijedlog memoranduma o suradnji između Ministarstva pravde BiH i MRMKS-a, koji je dostavljen MRMKS-u radi suglasnosti ili davanja eventualnih primjedbi ili sugestija kojima bi se unaprijedila predložena rješenja, te da su, na prijedlog MRMKS-a, imenovane kontakt-točke ispred dviju institucija, a kako bi ubrzali postupak potpisivanja memoranduma.

Također, podsjećaju kako su prije pristupanja izradi Prijedloga memoranduma, predstavnici Ministarstva pravde BiH održali niz sastanaka s predstavnicima Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH.

Udruženja žrtava upozoravaju da se radi o pitanju koje je otvoreno godinama, te smatraju kako su nadležne institucije BiH imale dovoljno vremena za njegovo rješavanje. U vezi s tim, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović Feni je kazao kako ta ‘saga’ traje od 2016. godine, te da je kontinuirano prate nekakvi izgovori.

Istaknuo je kako postoje međunarodni sporazumi i kako se radi o materiji koja se regulira na razini države, te da se ne može očekivati da se takva pitanja rješavaju na nižim razinama.

Mišljenja je kako se haške presude moraju uvesti u kaznenu evidenciju u BiH iz razloga što postoji veliki broj presuđenih ratnih zločinaca, koji se nakon odsluženja kazni vraćaju u svoja prebivališta i koji se, bez problema, mogu prijaviti na bilo kakav natječaj ili funkciju, „od portira, pa do predsjednika države, jer ih nema u kaznenoj evidenciji, za razliku od nekoga tko je otuđio par metara drva“.

– Suština je da se osigura da svi građani Bosne i Hercegovine budu jednaki pred zakonom – napominje Tahirović poručivši kako će udruženja uime žrtava zatražiti ponovno od visokog predstavnika u BiH da se tijekom ove godine to pitanje konačno riješi. (29.07.) 

Iako su putnici u Europi upozoreni na velike probleme ovog ljeta, u BiH kvaliteta i sigurnost zračnog prometa nisu ugroženi

Iako su svjetski mediji početkom ovog mjeseca objavili kako se širom Europe tijekom ljeta može očekivati kaos u zračnom prometu, uz kašnjenja i odlaganja letova, situacija u Bosni i Hercegovini nije zabrinjavajuća.

Direktor Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi (BHANSA) Davorin Primorac kaže da, iako se susrećemo s rekordnim brojevima letova, ni u jednom trenutku nije došlo do odstupanja u razini kvalitete i sigurnosti zračnog prometa u BiH.

Europska organizacija za sigurnost zračnog prometa Eurocontrol izdala je upozorenje na početku špica ljetne sezone, a kao ključne razloge navode nedostatak kontrolora letenja, pojačane vojne aktivnosti koje su smanjile količinu raspoloživog zračnog prostora za 20 posto te moguće štrajkove.

Primorac naglašava da je Eurocontrol koncem prošle godine izradio scenarije oporavka zračnog prometa od pandemije COVID 19 na razini Europe, a koji su zavisili od mnogo faktora, između ostalih, inflaciju, povjerenje putnika, rat u Ukrajini, cijene karata itd. Napravljena su tri scenarija: high, base i low i predstavljeni u postocima letova od 2019. godine. Prema High scenariju, 2023. se trebala približiti i skoro izjednačiti sa 2019. godinom, dok su base i low predviđali skromniji oporavak.

U prvoj polovici 2023. godine promet na razini Europe je u skladu s prognozom base scenarija Eurocontrol, gdje je u siječnju zabilježeno 86% prometa od 2019., veljači 87%, ožujku 88%, travnju 90%, lipnju i srpnju 92%.

-Iako se promet u Europi i dalje nije vratio na prepandemijsku razinu, ovo ljeto osjetimo značajna kašnjenja uzrokovana manjkom kontrolora zračnog prometa, ratom u Ukrajini koji je utjecao na dostupnost zračnog prostora, štrajkovima kako kontrolora zračnog prometa, tako i zemaljskog osoblja, odnosno osoblja na zračnim lukama. Zračni promet u BiH se već prošle godine vratio na prepandemijsku razinu. U prvoj polovini ove godine smo imali značajan porast broja letova iznad BiH u odnosu na rekordnu 2019 godinu, čak 17% više letova nego u prvoj polovini 2019. godine, ističe Primorac.

Manjak kontrolora zračnog prometa nije zaobišao ni BHANSA-u. U prethodnom razdoblju određeni broj zaposlenika su otišli u Katar, na značajno plaćenije poslove. Pored toga, ranije je počela i ljetna sezona, tako da je već u travnju BHANSA zabilježila broj letova koji je odgovarao svibnju 2019. godine.

Iako se, kaže Primorac, susrećemo s rekordnim brojevima letova, ni u jednom trenutku nije došlo do odstupanja u razini kvalitete i sigurnosti usluga BHANSA-e, zahvaljujući prvenstveno visoko kompetentnom osoblju, te kontinuiranom ulaganju u obuku, unaprjeđenju operativno–tehničkih rješenja te praćenju aktualnih trendova u razvoju usluga civilne avijacije. (28.07.)

(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Europi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)