Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.SARAJEVO – Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić zadovoljan je atmosferom koja karakterizira rad Federalne vlade u prvih sto dana, a radi se o, kako je kazao, novom pristupu koji se temelji na međusobnom povjerenju, dogovoru, kompromisu i konsenzusu.
Prema njegovoj ocjeni, taj novi pristup će omogućiti brže reagiranje na brojne izazove, kao i novi reformski zamah i efikasnije djelovanje na rješavanju pitanja s kojima se građani FBiH suočavaju i koja već duže vrijeme opterećuju njihovu svakodnevicu.
O tome, kako ističe u razgovoru za Federalnu novinsku agenciju, između ostalog, svjedoče i podaci o više od 500 tačaka dnevnog reda, koje su nakon razmatranja, usvojene jednoglasno tokom proteklih deset redovnih i vanrednih sjednica Vlade Federacije BiH.
Uz optimizam koji crpi iz činjenice da su članovi Vlade spremni na novi i produktivniji način rada, federalni premijer podsjeća kako je takav pristup, uz razumijevanje i postojanje parlamentarne većine, već rezultirao konkretnim potezima – donošenjem seta energetskih zakona, koji su značajni za evropski put BiH, kao i Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata na čije je donošenje ta populacija čekala gotovo tri decenije.
Premijer Nikšić, istovremeno, najavljuje intenzivniji angažman Vlade, nove zakonske projekte, uključujući set fiskalnih zakona, koji bi trebao ishoditi bolju poziciju radnika, ali i unaprijediti ambijent za privređivanje i uopće doprinijeti konkurentnosti privrednih subjekata u FBiH.
Među prioritete ubraja i stvaranje pretpostavki za efikasniju borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, a što, između ostalog, podrazumijeva primjenu Zakona o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala, koji je usvojen 2014. godine. (03.08.)
Najveći migracijski pritisak na ulazak u BiH u Zvorniku i Velikoj Kladuši
SARAJEVO – Prema podacima Granične policije Bosne i Hercegovine i Službe za poslove sa strancima najveći broj rada na suzbijanju ilegalnih migracija je na području Zvornika i Velike Kladuše.
Tokom realizacije zajedničkih aktivnosti na području Zvornika, u ilegalnom prelasku državne granice iz pravca Republike Srbije u nekoliko grupa zatečene su ukupno 123 osobe afro-azijskog porijekla prošle sedmice.
Radi se o državljanima Afganistana, Bangladeša, Pakistana i Irana, nakon čega je za njih, u skladu sa sporazumom o readmisiji, pokrenut postupak vraćanja u zemlju iz koje su nezakonito ušli u BiH.
Osim toga, u istom periodu je na tom području od pokušaja nezakonitog ulaska u BiH s teritorije Republike Srbije odvraćeno ukupno 10 osoba afro-azijskog porijekla.
Također, na području Velike Kladuše, u pokušaju ilegalnog prelaska državne granice prema Republici Hrvatskoj, u nekoliko grupa je zatečeno ukupno 107 osoba afro-azijskog porijekla.
Radi se o državljanima Afganistana, Bangladeša, Pakistana, Maroka, Indije, Turske i Iraka koji su nakon izvršene obrade prevezeni i smješteni u Privremene prihvatne centre na području Unsko-sanskog kantona. (03.08.)
Vučić: Kod nas su sve osobe iz RS-a pod američkim sankcijama dobrodošle
BANJA LUKA – Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić kazao je, tokom boravka u Banjoj Luci i susreta s dužnosnicima bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, da Srbija u potpunosti poštuje Povelju Ujedinjenih nacija, principe međunarodnog prava i u skladu s tim, sve norme Dejtonskog mirovnog sporazuma, iz kojeg je proizišao i Ustav BiH.
Kako je kazao, u skladu s tim Srbija poštuje teritorijalni integritet BiH, ali i integritet dva entiteta unutar BiH, kao i svaki dogovor tri konstitutivna naroda.
Napominje da je na sastanku u Banjoj Luci bilo riječi o sankcijama koje su uvele Sjedinjene Američke Države zvaničnicima Republike Srpske, ali i osobama na poziciji u Srbiji, te naglasio da su to loše vijesti za srpski narod gdje god da živi i za koja treba pronaći rješenja.
“Dovoljno je da pogledate protiv koga su sankcije nametnute pa da posumnjate u nepristranost i objektivnost onih koji su sankcije uvodili. Srbija smatra da sankcije uvijek proizvode pogrešne efekte. Smatramo ih neprimjerenim i odnosit ćemo se prema sankcioniranim osobama kao da sankcije ne postoje. Nećemo ih primjenjivati i nipošto se nećemo usaglasiti s onima koji su te sankcije uveli. Kod nas su sve osobe pod američkim sankcijama dobrodošle”, rekao je Vučić. (04.08.)
Sattler: Kontinuirano se usklađivati s vanjskom i sigurnosnom politikom EU
SARAJEVO – Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik Evropske unije u Bosni i Hercegovini ambasador Johann Sattler naglasio je važnost kontinuiranog usklađivanja Bosne i Hercegovine s vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije.
On je to kazao nakon susreta s ministrom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedinom Konakovićem s kojim je razgovarao i o političkoj situaciji u zemlji te o važnosti usvajanja zakona kojim bi se osigurala vladavina prava i borba protiv korupcije.
“Značajan sastanak s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem o radu Ministarstva, EU putu i političkoj situaciji u BiH. Naglašena je važnost usvajanja zakona za vladavinu prava i borbu protiv korupcije uoči izvještaja o BiH u oktobru”, napisao je Sattler na svom Twitter nalogu. (03.08.)
Obilježena 31. godišnjica zatvaranja logora Omarska
PRIJEDOR – Više od 6.000 ljudi prošlo je kroz bivši logor Omarska kod Prijedora u periodu od samo nekoliko mjeseci prije nego je zatvoren, kazao je za Fenu predsjednik Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banja Luka Mirsad Duratović.
Taj 6. august 1992. godine označava kraj agonije logoraša, jer su nakon objavljivanja snimaka, tadašnje srpske vlasti skoro sve logoraše iz logora Omarska deportirali u druga dva logora, Manjaču i Trnopolje.
Prema evidencijama Haškog tribunala u logoru su bile zatočene 3.334 osobe, ali Duratović kaže da su to evidencije koje su vođene u logoru, ali znatan broj logoraša je doveden i prošao je kroz logor Omarska i izveden je na strijeljanje u okolini Prijedora, na Korićanskim stijenama, u Sanskom Mostu nad jamom Hrastova glavica, u Bosnaskoj Krupi nad jamom Lisac, a koji nisu evidentirani u logoru.
Ova godišnjica obilježena je ispred bivšeg mjesta strašnih mučenja, a fotografije o tome obišle su svijet, zbog čega Duratović naglašava da je važno imati komemoracije kako bi se podsjećalo na one koji su zvjerski ubijeni.
Nakon objavljenih snimaka izmučenih logoraša Omarske koje su zgrozile cijeli svijet, saznalo se šta se tog ljeta 1992. godine dešavalo u Prijedoru. Iako je to bio samo djelić otkrivene istine o ubistvima nesrpskog stanovništva u Prijedoru, novi detalji o stravičnom zločinu koji se dogodio i danas isplivavaju na površinu. (06.08.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)