Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.SARAJEVO – Veleposlanstvo Sjedinjenih Država u Bosni i Hercegovini upozorilo je kako usvajanje u prvom čitanju Nacrta zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija u Narodnoj skupštini Republike Srpske predstavlja još jedan potez Vlade RS da ograniči temeljne slobode i građanske slobode stanovnika RS.
Taj zakon će NVO, kako su naveli, staviti pod povećani pritisak, učiniti ih ranjivima na kazneni progon zbog legitimnih aktivnosti i smanjiti njihovu sposobnost pružanja važnih društvenih usluga javnosti.
– Taj zakon gura RS prema većem autoritarizmu i žrtvuje interese stanovnika RS-a u demokratskoj i prosperitetnoj budućnosti uskim, sebičnim interesima vodstva RS-a koje se namjerava obogatiti na račun naroda za koji tvrde da ga predstavljaju – objavilo je Veleposlanstvo SAD-a.
– To je u suprotnosti s očekivanjima koja su pratila dodjelu kandidacijskog statusa za članstvo u EU – Peter Stano
Reagirao je i glasnogovornik Europske unije pri Europskoj službi za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Peter Stano kazavši kako je EU ozbiljno zabrinuta zbog nedavnih zakonodavnih inicijativa i najava u entitetu Republika Srpska koje su u suprotnosti s europskim putem Bosne i Hercegovine, uključujući i Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.
Istaknuo je kako bi konačno usvajanje Zakona bilo u izravnoj suprotnosti s više puta ponovljenim opredjeljenjem rukovodstva Republike Srpske za napredak Bosne i Hercegovine ka europskim integracijama, a posebno u pogledu ključnog prioriteta 11, koji govori o civilnom društvu i ključnog prioriteta 12 o slobodi izražavanja i medija, te pozvao poslanike u Narodnoj skupštini RS da još jednom razmotre i ne idu dalje s ovim prijedlogom zakona.
– Poštivanje ljudskih prava, sloboda izražavanja, sloboda medija i pluralizam, kao i okruženje koje omogućava organizacijama civilnog društva da slobodno djeluju ključni su stubovi demokratskog društva – rekao je on.
Osudio je nedavno stupanje na snagu izmjena i dopuna Kaznenog zakona Republike Srpske, kojima su ponovo uvedene kaznene sankcije za klevetu, čime su nametnuta nepotrebna i nerazmjerna ograničenja nezavisnim medijima i civilnom društvu, te predstavlja razočaravajući i nesporno veliki korak unazad kada je riječ o zaštiti temeljnih prava.
– To je u suprotnosti s očekivanjima koja su pratila dodjelu kandidacijskog statusa za članstvo u EU i u suprotnosti sa interesima svih građana Bosne i Hercegovine, pa tako i onih koji žive u entitetu Republika Srpska. Navedeni koraci su također protivni osnovnim načelima EU. EU očekuje od svih nadležnih konstruktivan rad na ključnim prioritetima iz Mišljenja Europske komisije, što je neophodno kako bi Komisija moga preporučiti otvaranje pristupnih pregovora s BiH – navodi se u izjavi glavnog glasnogovornika pri Europskoj službi za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Petera Stano. (28.09.)
Ministar vanjskih poslova BiH: Ne postoje nejasnoće u vezi sa statusom Christiana Schmidta u BiH
SARAJEVO – Ministarstvo vanjskih poslova BiH je ekspresno poslalo Ministarstvu sigurnosti tumačenje potpunog legitimiteta boravka visokog predstavnika u BiH i izbora ljudi koji s njim rade, izjavio je resorni ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković.
Istaknuo je da je njegov status u skladu s odredbama Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma i da ne postoje nejasnoće u vezi sa Christianom Schmidtom koji po tim odredbama uživa status diplomatskog agenta.
– Mislim da je to priča kojom se neki iscrpljuju i umaraju, a članici Predsjedništva BiH Željki Cvijanović sam govorio da je bolje da ne šalje pismo generalnom sekretaru UN-a, što se vidjelo i iz njegovog odgovora – rekao je Konaković.
Naveo je da potenciranje te teme nanosi štetu Bosni i Hercegovini i svim njenim građanima, jer usporava naš europski put.
Naime, nakon što je Željka Cvijanović u pismu zatražila od generalnog sekretara UN-a Antonia Guterresa da se dostave dokumenti, odnosno odluka Vijeća sigurnosti UN-a o imenovanju Christiana Schmidta na mjesto visokog međunarodnog predstavnika u BiH, on je odgovorio da Ujedinjeni narodi nisu potpisnici Daytonskog mirovnog sporazuma niti su članovi PIC-a (Vijeća za implementaciju mira), jedinog relevantnog tijela za imenovanje Visokog međunarodnog predstavnika za BiH. (29.09.)
Generalni sekretar Europskog pokreta u BiH: Predstojeće izvješće EK o BiH bit će pozitivnije od prethodnih, iako BiH nije napravila veliki pomak
SARAJEVO – Predstojeće izvješće Europske komisije o BiH će svakako biti pozitivnije od prethodnih i zasigurno da će biti detektirani određeni iskoraci ka Europskoj uniji. Međutim, ukupni kvanititet implementiranog od prioriteta postavljenih pred BiH je minimalan i u tom kontekstu BiH nije napravila neki veliki pomak, ocijenio je u razgovoru za Fenu generalni sekretar Europskog pokreta u BiH Haris Plakalo.
Plakalo se osvrnuo na najave da bi Bosna i Hercegovina početkom sljedeće godine mogla započeti pregovarački proces s Europskom unijom, te naveo kako trenutni učinak po pitanju implementacije 14 prioriteta nije dovoljan za početak pregovora, ali da s druge strane i ova eventualna odluka može biti bazirana na geopolitičkim kriterijima i ukupnoj situaciji uzrokovanoj ratom u Ukrajini, kao što je to bio slučaj i sa statusom kandidata dodijeljenim Bosni i Hercegovini u prosincu prošle godine.
Navodi da sredinom listopada očekuju nova izvješća Europske komisije o napretku zemalja zapadnog Balkana, pa tako i Bosne i Hercegovine. Prethodni su bili relativno negativni za Bosnu i Hercegovinu, a označeni su kao takvi prije svega radi blokada institucija BiH u proteklom sazivu, posebno Parlamentarne Skupštine BiH i Vijeća Ministara BiH.
Po njegovim riječima, novo izvješće dolazi u atmosferi uspostave vlasti na državnoj razini u kratkom roku od održavanja općih izbora, te usvajanju određenih zakona, odnosno mnogo većem broju zasjedanja državnog parlamenta, razmatranja i donošenja novih zakona, a posebno nekoliko zakona koji su nedavno usvojeni. Iako neki od njih nisu u potpunosti usklađeni sa pravnom stečevinom Europske unije, na kraju su podržani i na njihovom dorađivanju kroz podzakonske akte će se vjerojatno raditi u narednom razdoblju.
– Ovo izvješće će svakako biti pozitivnije od prethodnih i sigurno će biti detektirani određeni iskoraci ka Europskoj uniji. Međutim, ukupni kvanititet implementiranog od prioriteta postavljenih pred BiH je minimalan i u tom kontekstu BiH nije napravila neki veliki pomak. Stoga najave o mogućem početku pregovora sa Europskom unijom ipak dolaze bez dovoljno ozbiljnih reformi i ispunjavanju ključnih prioriteta iz mišljenja Europske komisije, ali generalno i svih 14 prioriteta, obzirom da je i sada postotak implementiranja tih prioriteta minimalan, bez obzira na uspostavu vlasti u kratkom razdoblju nakon općih izbora, usvajanju odluka, strategija kao i zakona koji su usvojeni – naglašava Plakalo.
Ističe kako su pregovori s Europskom unijom veoma ozbiljan politički i zahtjevan tehnički proces, te da mnogi nisu ni upoznati o samom pregovaračkom procesu, ali ga koriste u zadnje vrijeme u dnevnopolitičke svrhe. (01.10.)
Direktor Direkcije za europske integracije BiH: Proces europskih integracija nema alternativu
SARAJEVO – Direktor Direkcije za europske integracije (DEI) BiH Edin Dilberović je u intervjuu za Fenu kazao da proces europskih integracija nema alternativu, te da treba učiniti sve kako bi BiH što prije postala punopravna članica Europske unije.
On je kazao da je donesen niz zakona koji spadaju u kategoriju takozvanih sistemskih zakona, koji se nalaze u 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije.
– Ključni je izmjene i dopune Zakona o visokom sudskom i tužiteljskom vijeću. Zatim su tu izmjene i dopune Zakona o ombudsmenima, izmjene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Tu je i suradnja s Europolom. Potom, izmjene i dopune Zakona o strancima – naveo je Dilberović, koji 2. listopada završava mandat na poziciji direktora DEI-a.
Podsjetio je da je Bosna i Hercegovina, nakon što je dobila mišljenje Europske unije, dobila 14 prioriteta u kojima je jasno definirano ono što mora ispuniti. Po njegovim riječima, Europska komisija je zainteresirana za formu koja ne podrazumijeva samo ispunjenje, nego ozbiljnost na putu ispunjenja onoga što se od nas traži.
– Kad govorimo o zakonima, ostaje ključno i dalje Zakon o sudovima BiH, koji je uvjet, koji je prioritet i oko kojeg će sigurno EU zauzimati stav kada bude donosila sud u budućnosti o onome što je ispred BiH – što je do sada urađeno, a šta nije. To je ono što bi mogli u ovom posljednjem razdoblju definirati kao istinski napredak na putu europskih integracija i onoga što je vezano uz 14 prioriteta – kazao je Dilberović.
Upitan u vezi izbornog zakonodavstva, odgovorio je da su izbori prikazani kao jedan od segmenata, „unapređenje izbornog procesa u svakom pogledu, koji ne podrazumijeva samo izmjenu izbornog zakonodavstva, nego podrazumijeva i legitimnost izbora i kontrolu izbornog procesa i sprečavanje krađe“.
Dilberović je podsjetio da, kada govorimo o 14 prioriteta, oni pokrivaju pravdu, demokratizaciju, jačanje državnih institucija, jačanje pravnih institucija, ekonomiju i najteži dio, a to je izmjena Ustava u određenim segmentima, kao što je europska klauzula i odgovornost BiH za pitanja vezana za EU.
On smatra da je dobivanje kandidacijskog statusa bio „taj politički poticaj koji je političkim elitama u BiH i građanima dao za pravo da kažu ‘u redu, nešto radimo očito dobro, hajmo ubrzati procese, iskoristiti momentum, iskoristiti trenutak na način da krenemo u neku drugu fazu“.
Na pitanje šta očekuje od predstojećeg izvješća Europske komisije za BiH nakon pomaka koji su u posljednje vrijeme napravljeni, Dilberović je kazao da Europska unija uvijek prepoznaje i pomake, a prepoznaje i nazatke.
– Ne sumnjam da će pomaci biti prepoznati i ne sumnjam da će polučiti određene zaključke od strane Europske komisije. Hoće li to biti pregovori, to ćemo vidjeti, jer taj proces hoćemo li dobiti status pregovora u najvećoj mjeri ovisi o nama, o našoj ozbiljnosti u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta koje nam je kao zadatak dala EU. S druge strane, nemojte zaboraviti da je, bez obzira na izvješće Europske komisije, svaka odluka u Briselu odluka zemalja članica – naveo je Dilberović.
Po njegovim riječima, ključnu ulogu će igrati izvješće Evropske komisije s jedne strane, a s druge strane mora postojati suglasnost svih 27 zemalja članica EU za otvaranje pregovora. Na kraju je poručio da proces europskih integracija nema alternativu.
– Ovaj proces apsolutno donosi benefite i za državu i za svakog pojedinca, odnosno građanina te države. Zbog toga treba učiniti sve da se ovaj proces ubrza kako bi BiH što prije postala punopravna članica EU – zaključio je Dilberović. (30.09.)
Hrvatska snažno podupire cjelovitost BiH i njezin ulazak u EU i NATO savez
SARAJEVO – Ministar obrane Republike Hrvatske Mario Banožić izjavio je u Sarajevu, nakon razgovora s ministrom obrane BiH Zukanom Helezom, kako Hrvatska snažno podržava cjelovitost Bosne i Hercegovine.
Kazao je kako ga raduju pozitivni pomaci koji omogućavaju učinkovito djelovanje Ministarstva obrane i Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OSBiH), uključujući donošenje proeuropskih akata, usvajanje obrambenog budžeta, kao i posvećenost reformskim procesima.
– U tom kontekstu Republika Hrvatska prepoznaje važnost NATO-a i Europske unije (EU), instrumenata kojima se mogu jačati kapaciteti OSBiH – kazao je ministar Banožić.
Podsjetio je kako je njegova zemlja dosada podržavala sve mjere u sklopu NATO-a i EU inicijativa koje mogu pomoći razvoju obrambenih sposobnosti BiH i podizanju otpornosti, pogotovo u suočavanju s hibridnim izazovima, ali i ukupnom stanju sigurnosti u BiH.
Istodobno je pozdravio brzu implementaciju zaključaka zajedničke Vlade R Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine koji se odnose na obrambeni sektor.
Ministar obrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez ocijenio je kako je Republika Hrvatska ključni vanjskopolitički saveznik Bosne i Hercegovine, naglasivši kako ga posebno raduje činjenica da je ministar Banožić rekao kako Hrvatska ne podržava nikakav oblik secesije, odnosno da snažno podržava cjelovitost, teritorijalni integritet i suverenitet države Bosne i Hercegovine.
– Želim naglasiti da je Hrvatska predvodnik država EU i NATO-a kada se radi o euroatlantskim integracijama – naglasio je Helez, napominjući da je tijekom razgovora jasno rečeno kako Hrvatska podržava ulazak Bosne i Hercegovine u EU i NATO-savez. (28.09.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Europi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)