Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.SARAJEVO – Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović rekao je da s dubokom zabrinutošću prati eskalaciju sukoba na Bliskom istoku i najoštrije osuđuje svaku vrstu nasilja, posebno kada stradaju nedužni civili.
– Iskreno suosjećam s obiteljima žrtava. Svaki napad i svaki čin nasilja predstavlja povredu ljudskih prava i demokratskih vrijednosti. Mir je univerzalna vrijednost koju svi trebamo braniti i njegovati – naveo je Bećirović.
Kako ističe, nalazimo se u eri globalnih izazova, i jedino zajedno, čvrsto opredijeljeni za demokratske vrijednosti, za društva bez nasilja i sukoba, možemo doprinijeti postizanju održivog mira u svijetu.
– Vanjska politika Bosne i Hercegovine zasniva se na miroljubivoj suradnji, promociji dijaloga, otvorenosti, ravnopravnosti i poštovanju načela ustavnosti, suvereniteta, teritorijalnog integriteta i vladavine prava u svim aspektima odnosa s međunarodnim partnerima. Bosna i Hercegovina je opredijeljena za rješavanje svih nesuglasica mirnim putem, uz poštovanje načela međunarodnog prava – poručio je Bećirović.
U tom smislu, kako je naveo, najoštrije osuđuje upotrebu sile u rješavanju otvorenih pitanja. Bilo kakav oblik nasilja i terorizma od bilo koga neprihvatljiv je za Bosnu i Hercegovinu.
Na Palati Republike Srpske u Banjoj Luci istaknuta je zastava Izraela. Predsjednik RS-a Milorad Dodik (SNSD) osvrnuo se na napad palestinske militantne grupe Hamas na Palestinu.
Objavivši fotografiju Palate RS-a, na engleskom jeziku je poručio kako “zajednička povijest stradanja čvrsto vežu srpski i izraelski narod te da RS u potpunosti podržava pravo Izraela na samoobranu i zaštitu svog teritorija i naroda”.
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto istaknula je da BiH nedvojbeno stoji uz Izrael u ovoj teškoj situaciji.
– Nedvosmisleno osuđujem nepravedan i brutalan napad Hamasa na Izrael i njegove građane. Čvrsto stojimo uz Izrael u ovim teškim trenucima – napisala je Krišto na društvenoj mreži X.
Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić rekao je da ne može prihvatiti da postoje oni koji i danas, u 21. stoljeću misle da se stvari rješavaju nasiljem, ratom, ubojstvom drugog ljudskog bića, drugog čovjeka.
– Šta je to vrijedno jednog ljudskog života? Koja je to ideologija vrijedna ubijanja drugih ljudi? Dešavanja na Bliskom Istoku gledam, prije svega, u tom svjetlu. Opet je Bliski istok privukao pažnju javnosti, nažalost ponovno zbog sukoba i stradanja. Nikada neću opravdati bilo čije nasilje – objavio je premijer FBiH na svom Facebook profilu.
Ministarstvo vanjskih poslova BiH osudilo je sve oblike nasilja, a posebno ubijanje nedužnih civila.
– Kao žrtve brutalnih napada na gradove i civile, duboko razumijemo vrijednost svakog mirnog trenutka. Pozivamo na deeskalaciju sukoba i trenutnu potragu za dugoročnim mirovnim sporazumima – ističu u MVP-u BiH. (7.10., 8. 10.)
Veleposlanstvo BiH u Izraelu spremno pružiti pomoć svojim državljanima
SARAJEVO – U Izraelu ima poginulih i povrijeđenih osoba, ali zasad nema službenih informacija o tome ima li među njima i građana porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Kazao je to za Fenu glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova BiH Nebojša Regoje te prenio i podatak da Veleposlanstvo BiH u Izraelu nastavlja kontakt sa tamošnjim nadležnim organima.
– Veleposlanstvo je spremno, u okviru svojih nadležnosti, pružiti svaki vid asistencije i pomoći našim državljanima ako budu imali potrebe za tim – kazao je. (7.10.)
Konferencija u Zagrebu: Cilj i prioritet vanjske politike BiH punopravno članstvo u EU
ZAGREB – Zamjenik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Josip Brkić, kao izaslanik predsjedateljice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjane Krišto sudjelovao je na konferenciji “Proširenje EU – Može li BiH biti nova uspješnica?” u Zagrebu.
Na panel diskusiji sudjelovali su uz Brkića, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol i posebni savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Mate Granić.
U svom obraćanju Tijekom panel diskusije Brkić je istaknuo da je cilj i prioritet vanjske politike Bosne i Hercegovine punopravno članstvo u Europskoj uniji. Ocijenio je da je dobivanje kandidacijskog statusa u prosincu prošle godine povijesni korak u napretku ove zemlje i njenom putu u Europsku uniju.
Naglasio je kako fokus Bosne i Hercegovine ostaje usmjeren na daljnju provedbu 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije i ispunjavanje potrebnih uvjeta na putu prema punopravnom članstvu u EU. S tim u svezi osvrnuo se na učinkovitost rada aktualnog Vijeća ministara napomenuvši da je trenutni saziv Vijeća ministara u zadnjih devet mjeseci napravio više već prethodni tijekom cijelog mandata.
Izrazio je očekivanje da će Vijeće Europske unije do kraja godine donijeti odluku o otvaranju pristupnih pregovora za Bosnu i Hercegovinu. Ponovio je neupitnu predanost Bosne i Hercegovine za usklađivanje svoje vanjske politike sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije.
Tijekom panela Brkić se osvrnuo na odnose u regiji te istaknuo da trenutna situacija na jugoistoku Europe ima neizravan utjecaj i na situaciju u Bosni i Hercegovini. Na kraju izrazio je i zahvalnost Republici Hrvatskoj na kontinuiranoj potpori Bosni i Hercegovini u procesu europskih integracija, posebno kada je riječ o dodjeljivanju statusa kandidata. (5.10.)
Sattler: Političkim dijalogom i kompromisom do zajedničkih rješenja
MOSTAR – Veleposlanik Johann Sattler, šef izaslanstva Europske unije u BiH i specijalni predstavnik Europske unije u BiH razgovarao je u Mostaru s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem o aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, funkcioniranju izvršne i zakonodavne vlasti na svim razinama u BiH, te provođenju ključnih reformskih procesa.
Sattler je rekao kako političkim dijalogom i kompromisom dužnosnici u BiH moraju doći do zajedničkih rješenja koji će rezultirati integraciji, stabilnosti i napretku BiH.
Predsjednik HDZ-a BiH zahvalio je na podršci koju pruža EU i svi međunarodni partneri kako bi Bosna i Hercegovina u narednom razdoblju kroz set reformskih zakona ispunila kriterije i ostvarila napredak na putu ka Europskoj uniji.
Čović je kasnije medijima rekao da će zajedno sa svojim kolegama i prijateljima, kako unutar HDZ-a, tako i s koalicijskim partnerima, učiniti sve da sredinom prosinca Izvješće o BiH bude pozitivno.
– Neće biti nimalo lako, treba baš truda, treba igrati do zadnje sekunde, ali na kraju sam siguran da ćemo dobiti ono što smo planirali – rekao je Čović.
Kako navodi, ima nerazumijevanja, različito postavljenih strateških i taktičkih pozicija, ali je potrebno do zadnjeg trenutka biti strpljiv, igrati lagano i ne koristiti jezik koji će dovesti do podjela. (6.10.)
Europska unija i Vijeće Europe nastavljaju podršku procesu provođenja reformi u BiH
SARAJEVO – Europska unija i Vijeće Europe podržavaju institucije Bosne i Hercegovine u njihovim naporima da se usklade s europskim standardima, jer su ove reforme ključne za poboljšanje života građana i građanki Bosne i Hercegovine.
Zahvaljujući suradnji u okviru zajedničkog programa „Horizontal Facility za zapadni Balkan i Tursku“, postignuti su značajni rezultati, koji omogućavaju nastavak aktivnosti na reformskom putu Bosne i Hercegovine u oblasti ljudskih prava, vladavine prava i demokracije.
U okviru treće faze programa, za razdoblje 2023. – 2026. godine, Europska unija i Vijeće Europe izdvojili su 4,5 milijuna eura za šest projekata u Bosni i Hercegovini. Projekti uključuju borbu protiv diskriminacije i zaštitu prava ranjivih grupa, reformu zatvorskog sustava, promoviranje i zaštitu slobode izražavanja i slobode medija te pružanje zakonodavne ekspertize i savjetodavnih mišljenja.
Treća faza programa uključuje i dvije nove teme – borbu protiv ekonomskog kriminala i jačanje kvaliteta i efikasnosti pravosuđa.
Karel Lizerot, šef operacija u Odsjeku za pravosuđe i unutarnje poslove i reformu javne uprave u Delegaciji Europske unije u Bosni i Hercegovini naglasio je da je Europska unija posvećeni partner Bosni i Hercegovini u procesu provođenja reformi u ključnim oblastima.
– Zapadni Balkan je geostrateški prioritet za EU. U našem je zajedničkom interesu da ubrzamo proširenje, s europskom perspektivom kao glavnom pokretačkom snagom za hitno potrebne reforme. Vijeće Europe je strateški partner EU u ovom procesu zbog svoje uloge u postavljanju standarda za važne dijelove relevantne pravne stečevine EU, ali i zbog visoke razine stručnosti i jedinstvene metodologije pružanja pomoći. Za ovaj zajednički program, koji se pokazao kao dodatna vrijednost EU integracijama u BiH, EU je do sada izdvojila 90 milijuna eura – rekao je Lizerot.
Program „Horizontal Facility za zapadni Balkan i Tursku“ (Horizontal Facility III) je zajednička inicijativa Europske unije i Vijeća Europe koja traje od 2023. do 2026. godine. Ovaj program podržava korisnice u ispunjavanju njihovih reformskih agendi u oblastima ljudskih prava, vladavine prava i demokracije, kao i u usklađivanju s europskim standardima, što je prioritet i u procesu proširenja Europske unije. Vrijednost trenutne, treće faze programa je 41 milijun eura (85 posto financira Europska unija, 15 posto Vijeće Europe). (5.10.)
Konaković na sastanku ministara vanjskih poslova u okviru Berlinskog procesa u Tirani
SARAJEVO – Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković sudjelovao je, na poziv ministra za Europu i vanjske poslove Republike Albanije Iglija Hasanija, na sastanku ministara vanjskih poslova u okviru Berlinskog procesa u Tirani.
Na sastanku je razgovarano o aktualnoj geopolitičkoj situaciji, sigurnosti regije, značaju i izazovima regionalne suradnje, europskoj perspektivi zapadnog Balkana, postignućima u okviru Berlinskog procesa, instrumentima za ubrzani proces ekonomskog razvoja u kontekstu Novog plana rasta, koji je u svibnju predstavila Europska komisija te implementaciji aktivnosti Zajedničkog regionalnog tržišta.
U svom obraćanju, ministar Konaković je istaknuo da sastanci poput ovog u Tirani jačaju kolektivnu odlučnost zemalja zapadnog Balkana da postignu punopravno članstvo u EU. Osvrnuo se potom na 6. Digitalni summit zapadnog Balkana u Sarajevu te naglasio da je digitalizacija od velike važnosti u današnjem međusobno povezanom svijetu, a poseban značaj ima u promicanju kulturne raznolikosti i inkluzivnosti.
Kada je riječ o politici proširenja Europske unije prema zapadnom Balkanu u posljednje dvije godine, ministar je ocijenio da se ona odvijala u pozadini dubokih geopolitičkih promjena, ne samo unutar Europe nego i na globalnoj sceni.
Istaknuo je da zajednički nastojimo podržati stabilnost, demokratske vrijednosti i suverenitet u regiji te osigurati sigurnu i prosperitetnu budućnost za sve. Naglasio je težnju građana zapadnog Balkana za boljom kvalitetom života i političkim okruženjem koje osigurava budućnost bez straha za sutra. Potom je naglasio težnju za implementaciju Zajedničkog regionalnog tržišta na zapadnom Balkanu, posebice u kontekstu predložene ubrzane integracije EU u jedinstveno tržište.
Istaknuo je prednosti Zajedničkog regionalnog tržišta koje dobro funkcionira, unapređuje gospodarsku suradnju među zemljama zapadnog Balkana i usklađuje naša gospodarstva sa standardima i praksama EU.
– Berlinski proces odigrao je ključnu ulogu u poticanju dijaloga, poboljšanju infrastrukture, jačanju gospodarske suradnje i rješavanju regionalnih izazova. To pokazuje predanost EU u pružanju potpore zapadnom Balkanu na našem putu prema europskim integracijama – kazao je ministar Konaković.
Dodao je da je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo pojedinačne prijedloge odluka o ratifikaciji dva sporazuma o mobilnosti te će nastaviti tražiti politički konsenzus oko ratifikacije sporazuma o mobilnosti koji će omogućiti putovanje regijom s osobnim iskaznicama.
Ponovio je da BiH prepoznaje važnost regionalne suradnje i dobrosusjedskih odnosa te je opredijeljena za aktivno sudjelovanje u regionalnim inicijativama i njegovanje konstruktivnog dijaloga sa susjedima u cilju promicanja stabilnosti, ekonomskog rasta i međusobnog razumijevanja u regiji, posebno kroz Berlinski proces.
Berlinski proces je regionalna inicijativa pokrenuta 2014. godine s ciljem ubrzanja europskih integracija zemalja zapadnog Balkana, ekonomskog i infrastrukturnog razvoja te unapređenja regionalne suradnje. (6.10.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Europi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)