Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.SARAJEVO – Bosanci i Hercegovci širom zemlje ušli su u 2024. godinu. Javni doček Nove godine organiziran je u Sarajevu, Tuzli, Zenici, Mostaru, Banjoj Luci i mnogim drugim gradovima širom BiH.
Večer je protekla u dobroj atmosferi, a sa sigurnosnog aspekta mirno i bez incidenata.
Glavni grad Bosne i Hercegovine dočekao je u Novu godinu bez vatrometa, a gradonačelnica Benjamina Karić ranije je kazala da su se na taj način pridružili velikom broju europskih gradova koji su donijeli istu odluku, kao što su Rim, Prag, Zagreb, Helsinki, Varšava i drugi.
Novac predviđen za vatromet bit će uplaćen udruženjima za zaštitu životinja (1.1.)
Optimističan kraj godine, pred Bosnom i Hercegovinom u 2024. dva velika testa
SARAJEVO – Bosna i Hercegovina i njezini građani tijekom protekle 2023. godine suočili su se s brojnim i različitim izazovima, ali i napravili uvjetni korak naprijed prema Europskoj uniji.
Međutim, pred BiH su u 2024. godini brojna politička, pravosudna, reformska, gospodarska i općenito društveno izazovna vremena. Vlasti na svim razinama su za iduću godinu obećali ubrzanje procesa europskih integracija, stvaranje uvjeta za bolje gospodarstvo, bolju zdravstvenu zaštitu, poboljšanu socijalnu politiku, bolje uvjete života, mir i stabilnost.
Vijeće Ministara BiH i približavanje EU
Bosna i Hercegovina početkom 2023. godine dobila je novu državnu vlast, nekoliko mjeseci nakon održanih izbora. Nakon niza godina čvrstog savezništva s Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) BiH i Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Stranka demokratske akcije (SDA) prešla je u oporbu. Novu vlast je formirala koalicija “Trojka” koju čine SDP BiH, Narod i pravda (NiP) i Naša stranka (NS), te HDZ BiH i SNSD sa svojim koalicijskim partnerima.
Nova državna vlast ambiciozno je isticala potrebu za nužnim europsko-reformskim procesima, iskrenom odnosu unutar koalicije, suradnji i osiguranju boljih uvjeta za život. Optimistične ambicije utemeljile su se na odluci Europske komisije da dodijeli status kandidata Bosni i Hercegovini za članstvo u Europsku uniju.
Nakon krize izazvane napadom Rusije na Ukrajinu, Bosna i Hercegovina, zajedno s Ukrajinom i Moldavijom, dobila je kandidacijski status. Naime, EU je procijenila da je proces proširenja jedan od ključnih elemenata njezinog odgovora na globalne sigurnosne izazove. Prema mišljenju mnogih, prilika je to za BiH prilika koja se ne propušta, ali za otvaranje pregovora moraju se usvojiti konkretni reformski zakoni i pokazati politička volja za članstvom.
Parlamentarna skupština BiH do kraja kolovoza usvojila je pet zakona iz europskog reformskog paketa, čime je naša zemlja dobila nove zakone o slobodi pristupa informacijama, Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV), ombudsmanu, vinu i strancima. Također, u prosincu je BiH napravila korak bliže EU kada je Zastupnički dom PSBiH usvojio zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti.
Lideri su nakon usvajanja ovih reformi najavili nastavak takvog tempa i usvajanje još nekoliko važnih zakona do kraja godine, uključujući onaj o sudovima. No, upravo je taj zakon postao novim kamenom spoticanja koji će dovesti do ozbiljnih sukoba i lomova u vlasti.
Milorad Dodik je koalicijskim partnerima u vlasti ispostavio ultimativni zahtjev da novo sjedište prizivnog odjela Suda BiH bude Banja Luka, te zatražio donošenje novog zakona o Ustavnom sudu BiH kojim bi se iz njega eliminiralo troje stranih sudaca koje postavlja predsjednik Europskog suda za ljudska prava, a sve na tragu ispunjavanja svih 14 uvjeta Europske komisije.
Ipak, političari u BiH se nadaju se kako bi usvajanje još tri do četiri reformska zakona moglo biti dovoljno za zeleno svjetlo za početak pregovaračkog procesa.
Nova Federalna vlada
Vlada Federacije BiH formirana je gotovo sedam mjeseci nakon Općih izbora održanih u listopadu 2022. godine. Ova entitetska Vlada ima predsjednika i 16 ministara, a u novom sazivu su ministri iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, HDZ-a 1990, Naše stranke i Naroda i pravde (NiP).
Sjednica Zastupničkog doma na kojoj je potvrđena Vlada održana je dan nakon što je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nametnuo izmjene Ustava Federacije BiH s ciljem bržeg formiranja Vlade Federacije BiH.
Schmidt je 27. travnja donio, među ostalim, privremenu odluku koja vrijedi samo za ovaj izborni ciklus čime je omogućio formiranje nove vlade koja tada već nije bila formirana gotovo sedam mjeseci od općih izbora, zbog osporavanja iz Stranke demokratske akcije, vodeće bošnjačke stranke u BiH, kao i oporbene Demokratske fronte (DF) Željka Komšića.
Nermin Nikšić (SDP) je preuzeo Vladu i najavio programe stimulacije za izvoznike, olakšice za registraciju novih firmi, te privlačenje stranih investitora, osiguravanje kvalitetnijeg zdravstva, uvođenje kategorije tzv. socijalnih mirovina, te jačanje institucija za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, kao i zaustavljanje iseljavanja iz BiH. Provedba tih obećanja umnogome je otežana zbog krhke većine u Parlamentu FBiH.
Sporni zakoni u RS-u
U novu 2023. godinu Republika Srpska ušla je s novom Vladom na čelu sa Radovanom Viškovićem (SNSD). Preuzimajući dužnost, u Programu rada Višković je istaknuo kako će ključne reformske oblasti u fokusu rada nove Vlade RS-a biti definirane kroz pet stubova: ekonomski rast, digitalizacija RS-a te reforma javnih poduzeća, zdravstvena i socijalna politika i demografska obnova.
Međutim, Republika Srpska naišla je na žestoke kritike Europske unije nakon što su u ovom entitetu usvojeni sporni zakoni o kriminalizaciji klevete, a zatim i o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija kojim se predviđa registriranje nevladinih organizacija kao “stranih agenata” te im se nameće strogi nadzor i uvodi mogućnost zabrane rada.
Također je usvojen Nacrt zakona o imunitetu, koji predviđa da dužnosnici izvršne vlasti – entitetski predsjednik, potpredsjednici, premijer i ministri – ne mogu kazneno odgovarati za postupke u okviru svojih dužnosti.
To je uslijedilo nakon što je visoki predstavnik Christian Schmidt poništio zakone koje je usvojila Narodna skupština RS-a u vezi s neobjavljivanjem odluka visokog predstavnika i neprimjenjivanjem odluka Ustavnog suda BiH te nakon odluke da će se bilo kakve nezakonite radnje kojima se narušava ustavni poredak tretirati kao kazneno djelo.
Dodik u sukobu s pravosuđem BiH i međunarodnom zajednicom
Milorad Dodik je tijekom godine neprestano zaoštravao polemiku s predstavnicima međunarodne zajednice u BiH pri čemu je najžešće napadao Schmidta, ali i veleposlanike SAD-a i Velike Britanije, država pod čijim je dugogodišnjim sankcijama.
Ne prestaje verbalni obračun s visokim predstavnikom za BiH, čiji legitimitet uporno osporava navodeći da ga nije formalno potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a zbog čega, kako kaže, RS nema obvezu s njim surađivati.
Zbog nepoštivanja Schmidtovih odluka, Dodik je u listopadu dobio optužnicu Tužiteljstva BiH, a u prosincu je zbog toga morao i na optuženičku klupu u Sudu BiH. Bude li osuđen, prijeti mu šest mjeseci do pet godina zatvora te zabrana obnašanja dužnosti u tijelima vlasti zbog čega Dodik prijeti dodatnom radikalizacijom svog političkog djelovanja. Najavio je da će se još jače zalagati za neovisnost RS-a.
Europska je komisija u svom izvješću o napretku BiH u 2023. konstatirala kako upravo ovakve prijetnje i secesionistička retorika ugrožavaju mir i stabilnost države.
Pravosudni izazovi
Takozvana afera “Respiratori” koja je izazvala ogromno zanimanje javnosti, nakon više od dvije godine suđenja, u travnju je u prvostupanjskoj presudi dobila sudski epilog. Bivši premijer entiteta Federacija BiH Fadil Novalić, nekadašnji ravnatelj Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak i vlasnik ”Srebrene maline” Fikret Hodžić proglašeni su krivima. Prvostupanjskom presudom Fadil Novalić osuđen je na četiri godine zatvora, Fikret Hodžić na pet, a Fahrudin Solak na šest godina. Još uvijek se čeka drugostupanjska presuda.
Koncem ove godine veliko zanimanje javnosti i nevjericu izazvala su uhićenja i optužnice koje su potresle političku i pravosudnu javnost. Pljuska na rad bh. pravosudnih institucija dogodila se nakon što je uhićen predsjednik Suda BiH Ranko Debevec koji je optužen da je zloupotrijebio položaj i dozvolio prisluškivanje sudaca i uposlenika Tužiteljstva BiH koji su radili na predmetima organiziranog kriminala. Istim povodom uhićen je i nekadašnji ravnatelj Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osman Mehmedagić.
Kroz iduću godinu će se pokazati je li ovakvo bh. pravosuđe spremno voditi velike i za javnost zanimljive postupke. Iz Europske komisije navode da pravosuđe nije napredovalo po pitanju nezavisnosti i nepristranosti, te da se situacija pogoršava.
BiH i EU integracije
U izvješću Europske komisije o napretku BiH u 2023. godini stoji da je ostvaren ograničeni napredak u provedbi reformi te je Komisija dala uvjetnu preporuku za otvaranje pregovora o članstvu u ožujku, no samo ukoliko do tada bude postignut “odgovarajući stupanj usklađenosti” s kriterijima EU, a što bi značilo usvajanje bar još tri do četiri reformska zakona kako bi se dobilo zeleno svjetlo za pregovarački proces.
Ono što otežava proces ispunjavanja uvjeta je stavka da “prijetnje i secesionistička retorika ugrožavaju mir i stabilnost države”.
Ipak, nakon što su čelnici Europske unije poručili da su njihova vrata za našu zemlju širom otvorena, iako se određeni uvjeti trebaju ispuniti da bi se kroz njih prošlo, Bosna i Hercegovina optimistično izlazi iz 2023. godine.
Prvi veliki test pred našom zemljom u idućoj godini naći će se u ožujku kada BiH može otvoriti pristupne pregovore s EU, a drugi u listopadu za kada su zakazani Lokalni izbori. Također, započeti pravosudni procesi i njihove presude mogu bitno usmjeriti političku budućnost Bosne i Hercegovine u godini pred nama koja je i više nego izazovna. (31.12.)
Pudar, Njemčević, Musa i Zrinjski obilježili sportsku 2023. u BiH
SARAJEVO – Plivačica Lana Pudar, biciklistkinja Lejla Njemčević, košarkaš Džanan Musa i nogometna ekipa Zrinjskog iz Mostara ostavili su najveći trag u sportskoj 2022./23. godini u Bosni i Hercegovini.
Lana Pudar je nastavila s pomjeranjem granica u bh. plivanju. Između ostalog, u 2023. godini osvojila je brončanu medalju na seniorskom EP-u u Otopeniju u disciplini 200 m delfin, gdje je postavila i europski juniorski rekord.
Postala je trostruka juniorska prvakinja Europe i dvostruka svjetska juniorska šampionka, dok u seniorskoj konkurenciji ima još dvije medalje sa Svjetskog kupa. Pudar je u bogatoj karijeri osvojila 20 medalja sa velikih natjecanja, a za narednu godinu ostvarila je dvije olimpijske norme za nastup na Olimpijskim igrama u Parizu.
Najbolja bh. biciklistkinja Lejla Njemčević upisala se u povijest svjetskog biciklizma osvajanjem Svjetske serije u maraton disciplini, sastavljene od četiri utrke Svjetskog kupa.
Trofej ukupnog pobjednika Lejla Njemčević je podigla nakon osvojenog četvrtog mjesta na posljednjoj utrci u američkom Snowshoeu. U odnosu na drugoplasiranu biciklistkinju, Njemčević je na kraju imala velikih 280 bodova prednosti, što govori koliku je dominaciju ostvarila perjanica bh. biciklizma u protekloj godini.
Nakon odlične epizode u dresu Breogana u španjolskoj ACB ligi, košarkaš Džanan Musa je privukao pažnju velikog Real Madrida, u čije je redove prešao 2022. godine. S Realom je osvojio vrh Europe, u euroligaškoj sezoni u kojoj je imao prosjek od 14,8 poena po meču.
Njegovu ključnu ulogu i odlične partije prepoznalo je i vodstvo Eurolige, koje ga je uvrstilo u idealnu petorku. Drugu godinu zaredom uvršten je i u idealnu petorku španjolske ACB lige. Musa i u tekućoj sezoni Eurolige igra na visokoj razini, a njegov Real Madrid zauzima uvjerljivo prvo mjesto na tabeli Eurolige i prvi je favorit za podizanje novog trofeja prvaka starog kontinenta.
Još uvijek aktualni nogometni prvak BiH Zrinjski ove godine je postao prva bh. ekipa koja je izborila grupnu fazu nekog europskog natjecanja.
Zrinjski je europsku avanturu započeo u Ligi prvaka, gdje je prvo eliminirao armenski Urartu, a potom je u drugom pretkolu izgubio od Slovana iz Bratislave.
U trećem pretkolu Europske lige Mostarci su eliminirali Breidablik s Farskih Ostrva, međutim u play-offu ispali su od austrijskog LASK-a i europsku avanturu nastavili u grupnoj fazi Konferencijske lige.
U ovom natjecanju Zrinjski je bio dostojan rival Aston Villi, AZ Alkmaaru i Legiji iz Varšave, iako je grupu okončao na posljednjem mjestu s četiri osvojena boda.
Dolazak proslavljenog bh. rukometnog stručnjaka Irfana Smajlagića na kormilo seniorske rukometne reprezentacije BiH donijelo je i promjene na bolje u selekciji koja se uspjela plasirati na Europsko prvenstvo koje se u siječnju održava u Njemačkoj.
Bh. rukometaši igrat će u grupi protiv selekcija Švedske, Nizozemske i Gruzije. U taboru bh. tima su oprezni s izjavama, s obzirom da su protivnici izuzetno kvalitetne ekipe, ali sam plasman na Euro je veliki uspjeh za selekciju BiH, koja, kao i većina drugih sportskih selekcija u BiH, ne uživa podršku države i nadležnih institucija.
Dobre nastupe u ovom sportu zabilježili su i bh. rukometni klubovi Vogošća i Sloboda, koji su izborili europsko proljeće, odnosno osminu finala EHF kupa.
U trećem kolu Vogošća je izbacila ekipu češkog Brna, dok je Sloboda bila bolja od turskog tima Spor Toto. U osmini finala Sloboda će igrati protiv Krke iz Slovenije, dok Vogošću očekuje dvomeč protiv CS Minaur Baia Mare iz Rumunije.
Veliki uspjeh ostvarila je i reprezentacija BiH u sjedećoj odbojci, koja je 11. put podigla trofej prvaka Europe. BiH je u velikom finalu Europskog prvenstva u Italiji slavila protiv selekcije Njemačke sa 3-2 u setovima.
Osvajanjem novog zlata BiH je obranila naslov prvaka Europe osvojen prije dvije godine, te osigurala izravan plasman na Paraolimpijske igre u Parizu 2024.
Godinu su obilježili i uspjesi mladih paraplivača Ismaila Barlova i Ismaila Zulfića, koji su godinu krunisali uspjesima na mitingu Svjetske serije u Egiptu.
Barlov je osvojio zlatnu medalju u disciplini 50 metara prsno, te u disciplini 150 metara miks osvojio srebrnu medalju u seniorskoj, te zlatnu u konkurenciji juniora i isplivao državni rekord i potvrdio drugu A normu za Paraolimpijske igre u Parizu.
Zulfić je osvojio srebro u disciplini 200 miks, u konkurenciji juniora uz također isplivan državni rekord. (31.12.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Europi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)