go to the original language article
U dvorištu stare kuće u Torovici kod Lezhe, pored vinove loze postavljeno je 80 košnica. Oko njih se osjeća samo zvuk tišine. U februaru, kada su temperature još uvijek niske, pčele se jedva primjete. Kasnije, početkom proljeća, kada cvijeće cvjeta, stotine hiljada pčela odlaze iz svojih košnica i mogu se vidjeti kako lete od trešnjinog cvijeća do žalfije ili cvjetnog kestena. Livade u blizini, stare livade i brda koja okružuju selo postaju Rajski vrt za pčele, omogućavajući im da igraju neprocjenjivu ulogu u biodiverzitetu prenoseći polen i pomažući u oplodnji i proizvodnji sjemena.
Prije nekoliko godina, ovaj izvanredni životni ciklus gotovo da je stao jer su se pčele zarazile american foulbrood (AFB), bakterijskom bolešću ličinki. “Samo tri mjeseca sam radio sa pčelama i rekli su mi da ih spalim, inače će zaraziti ostale, oslabljujući i ubijajući pčelinje kolonije”, kaže Rinaldo Gjolaj, mladi pčelar koji je osnovao “Alpske Pčele”.
Tada je imao samo 22 godine, napustio je univerzitet da bi uzgajao pčele i odjednom mu se život preokrenuo. “Cijelu sedmicu nisam mogao raditi ništa osim plakati. Onda sam se sjetio da sam bio sportista i izazivao sebe u svakom prvenstvu, tako da sam shvatio da je jedini način za pobjedu ustati nakon svakog pada”, dodaje on.
“Nije da ne smijemo jer su stvari teške, već su stvari teške jer ne smijemo”. Ovaj citat Seneke bio je glavna motivacija za Gjolaja nakon što je izgubio 50 košnica zbog zarazne bolesti. Uspio je kupiti druge košnice, suočavajući se s izazovom koji bi donijela još jedna iznenadna zarazna bolest ili paraziti, sve do prije dvije godine, kada je naučio za nove košnice koje imaju uređaj za nadzor koji sprječava rizike. Tada je shvatio da će njegov strah prestati.
Prijavio se za finansiranje u okviru projekta “EU za inovacije”, kupujući 30 uređaja za svoje košnice.
“Oni imaju senzore koji prate pčele bez otvaranja košnica. Kroz zvuke koje pušta kraljica, možemo razumjeti stanje unutar košnice. Uređaji za nadzor prevode zvukove u informacije za nas. Možemo shvatiti da li su pčele pod stresom, da li imaju dovoljno hrane, da li su zaražene, da li je kraljica ozlijeđena ili da li ventilacija funkcioniše. Zahvaljujući EU fondu za inovacije, sada u stvarnom vremenu na svom telefonu znam šta se dešava u košnicama”, objašnjava Gjolaj.
“Slušanje glasa” kraljice čini se da nikada nije bilo suštinskije za životni ciklus. Pčele imaju vitalnu ulogu budući da 4 od 5 biljaka i divljih kultura trebaju oprašivanje životinja, barem do određenog stupnja, a naša hrana i zdravlje o tome zavise. Zato prevođenje jezika pčela pomaže u zaštiti našeg svijeta.
U okviru “Zelene kampanje”, u parku “Alpske Pčele” u Torovici, organizovana je šetnja od strane “Kuće Evrope”, zajedno sa H.A.N.A., omladinskom organizacijom u Lezhi. Desetine mladih pratilo je Gjolajevu priču ka uspjehu i važnost preduzetništva za razvoj područja.
Kao dijete, volio je okus meda. Tako je sve počelo, – kaže Gjolaj mladima, – onda treba slijediti san.
“Alpske Pčele” proizvode med, polen, propolis i matičnu mliječ ili kraljevsku pelud. U narednim mjesecima, Gjolaj će organizovati grupe za apiterapiju, koje pomažu ljudima koji pate od astme, dodajući društvu još jednu prednost od pčela./ (12. august)