go to the original language article
“`html
“Lanac je snažan koliko je jaka najslabija karika. To je sigurno slučaj sa sistemom povratka u Evropi, koji se mora poboljšati”, izjavila je privremena državna sekretarka Nicole de Moor (CD&V) u Luksemburgu. Ona se zalagala za reviziju direktive o povratku iz 2008. godine, sa bržim procedurama za one koji predstavljaju sigurnosni rizik i zakonskom obavezom na saradnju, slijedeći novi belgijski zakon o povratnoj politici.
U nedavnom non-paperu, koji podržavaju, između ostalih, Njemačka i Francuska, Nizozemska i Austrija zagovaraju “pomak paradigme”. “Ljudi bez prava da ostanu moraju biti odgovorni. Nova zakonska osnova mora jasno definirati njihove obaveze. Nesuradnja mora imati posljedice i biti kažnjena”, ističe se. “Trenutni zakonski okvir nedovoljno odražava potrebe država članica da osiguraju efikasno uklanjanje”.
Prema Eurostatu, prošle godine je 484.160 državljana trećih zemalja u Evropskoj uniji dobilo nalog da napuste području, ali je samo 18,9 posto stvarno deportovano. Odstupajući evropski povjerenik Ylva Johansson ukazala je da su nedavni podaci povoljniji. “Imamo 40 posto manje neregularnih dolazaka. Stope povratka su ove godine porasle za 18 posto, tako da stvari idu u dobrom pravcu”, rekla je Šveđanka.
Pod nazivom “inovativna rješenja”, države članice poput Mađarske i Italije takođe iznose politički osjetljive ideje, kao što su povratni centri u trećim zemljama. Međutim, prema diplomatima, takvi prijedlozi imaju malo šanse u evropskim forumima. Debata među ministrima odvija se uoči evropskog samita krajem sljedeće sedmice, gdje će šefovi država i vlade država članica također raspravljati o politici migracija.
“`