go to the original language article
Brisel (dpa) – Lideri Evropske unije u četvrtak su razgovarali o potencijalnim centrima za povratak migranata izvan bloka i drugim pristupima jer glavne gradove zauzimaju sve restriktivnije pozicije.
Izgradnja kampova izvan EU za migrante koji nemaju pravo ostati u bloku nije “trivijalna”, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen nakon sastanka.
Otvorena pitanja ostaju, poput toga koliko dugo bi ljudi ostali u tim centrima i šta se događa ako se neko ne može vratiti u svoju domovinu, rekla je.
Zemlje EU su se složile da rade na povratcima, jer trenutno samo 20 posto migranata naloženih da napuste zemlju biva deportovano, rekla je von der Leyen, nakon što je ranije ove sedmice najavila novi zakon EU o povratku.
“Novi načini za sprečavanje i suzbijanje neregularnih migracija trebaju se razmotriti,” stoji u zajedničkoj izjavi objavljenoj nakon sastanka u Briselu.
U jeku serije izbornih uspjeha krajnje desnih stranaka širom EU i promjenljive sigurnosne situacije, kontroverzno pitanje migracija ponovo je izbilo u prvi plan.
Italijanska desničarska vlada najavila je ove sedmice da su prvi migranti spašeni na moru dovedeni u nove kontroverzne centre azila u Albaniji radi procesa izvan bloka.
Dolazeći na sastanak, njemački kancelar Olaf Scholz izrazio je sumnju u učinkovitost mogućih novih centara za prihvat.
“Jasno je da koncepti koji predstavljaju vrlo nekoliko malih kapljica kada pogledate brojke, nisu zaista rješenje za zemlju tako veliku kao Njemačka,” rekao je Scholz. “Imali smo preko 300,000 ljudi koji su prošle godine ilegalno došli u Njemačku,” rekao je Scholz, dodajući da centri koji bi mogli primiti 1,000 ili 2,000 ljudi u isto vrijeme ne bi mnogo pomogli.
Nedavni planovi Poljske da privremeno suspendira pravo na azil na svojim granicama s Rusijom i Bjelorusijom naišli su na razumijevanje. Varšava optužuje Moskvu i Minsk da potiskuju migrante do poljske granice, koja je ujedno i vanjska granica EU, s ciljem destabilizacije bloka i podrivanja sigurnosti.
Finska, koja graniči s Rusijom na istoku dužinom od oko 1.340 kilometara, zatvorila je svoju zajedničku granicu prošle godine zbog optužbi da Moskva namjerno dovodi neregistrirane tražitelje azila na prelaze.
Lideri EU izrazili su solidarnost s članicama pogođenim političkom instrumentalizacijom migranata. “Izuzetne situacije zahtijevaju odgovarajuće mjere,” stoji u zajedničkoj izjavi EU, prije nego što su naglasili da svi poduzeti koraci moraju biti u skladu s pravom EU i međunarodnim pravom.
Zemlje EU su se ranije ove godine složile oko velikih reformi usmjerenih na pooštravanje zakona bloka o migracijama i azilu koje su godine u izradi, ali provedba novih zakona mogla bi potrajati godinama, a neki pozivaju da se proces ubrza.
Ukrajina i Bliski istok također se raspravljalo
Pored migracija, dugoročna podrška ratom razorene Ukrajine i sukob na Bliskom istoku držali su lidere zauzete na samitu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pridružio se liderima EU radi prezentacije svoje vizije okončanja rata i molbe za daljnju podršku. Rusiji naklonjena Mađarska je međutim blokirala dodatnu vojnu pomoć.
Lideri su također razgovarali o sukobu na Bliskom istoku nakon što su se glavne prijestolnice mučile oko dogovora o odgovoru koji bi mogao pomoći da se zaustavi borba. (17. oktobar)