go to the original language article
Stockholm – Jedna od glavnih tačaka tokom klimatskog samita COP29 u Azerbejdžanu je da se postigne dogovor o novom cilju koliko bi zemlje donatori trebale izdvajati godišnje od 2025. godine – i šef švedskih pregovora Mattias Frumerie vjeruje da će to biti teško. Posljednji put kad je takva odluka donijeta bilo je 2009. godine.
“Na stolu postoji prijedlog od 1 400 milijardi dolara godišnje. Mi iz Švedske i EU ne smatramo da je to realno. Ali imamo prag od 100 milijardi, tako da će se negdje između toga završiti. Ali može biti nezgodno jer se radi o novcu”, kaže Mattias Frumerie.
Drugo veliko pitanje je ko će plaćati?
“Želimo da više zemalja učestvuje u plaćanju, kao što su Kina i Zaljevske države. Problem za njih nije novac, već to što ne prijavljuju svoje financiranje na isti način kao druge zemlje donatori. Razlog je što ne žele biti svrstani u grupu koja se u okviru Pariškog sporazuma klasificira kao razvijene zemlje”, kaže Frumerie.
Ukoliko bi bili klasificirani kao razvijene zemlje, njihova bojazan je da bi morali pooštriti svoja klimatska djelovanja i smanjiti emisije više.
“Ali sam optimističan da možemo pronaći formulaciju u tekstu koja će im omogućiti da više doprinesu bez osjećaja da su uhvaćeni.”
(11. novembar)