Zapadni Balkan jedna od tema sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica EU

BRISEL – Zapadni Balkan bio je jedna od tema ovodemičnog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica Evropske unije s fokusom na odnose Srbije i Kosova te političke prilike u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

Visoki predstavnik Evropske unije za zajedničku vanjsku politiku i sigurnost Josep Borell upoznao je šefove diplomatija zemalja članica EU o zastoju u dijalogu između Kosova i Srbije te sastancima koje je imao u Parizu s premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Borell je naglasio da postoji bojazan za produbljenje krize za koju je potrebno pronaći rješenje te je pozvao Kosovo i Srbiju da razmotre prijedlog EU, ali i da poštuju davno potpisane sporazume.

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, ministar vanjskih poslova Rumunije Bogdan Aurescu kazao je da će ta zemlja nastaviti pružati podršku proširenju EU na zapadni Balkan pa i BiH, ocjenjujući da će samit EU-zapadni Balkana koji će biti održan 6. decembra u Tirani biti veoma značajan za zemlje zapadnog Balkana.

Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman također je izrazio zadovoljstvo nadolazećim samitom EU-zapadni Balkana te je podvukao da se očekuje da sve zemlje zapadnog Balkana usklade svoje vanjske politike s vanjskom politikom EU i uvedu sankcije Rusiji.

“Potrebno je da promoviraju regionalnu stabilnost i sigurnost i dobrosusjedske odnose, a od političkih lidera u Bosni i Hercegovini očekujemo da što prije formiraju vlade na svim nivoima te da počnu rad na ustavnim reformama, reformama Izbornog zakona, kao i na drugim reformama kako bi dobili kandidatski status što Hrvatska veoma podržava”, dodao je Grlić Radman.

Ministrica vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon zatražila je stabilizaciju stanja na Kosovu i u Crnoj Gori i ponovila da se BiH treba dodijeliti status kandidata u čemu je Slovenija igrala veliku ulogu tražeći da EU do kraja ove godine dodijeli taj status BiH.

Kako je zaključio ministar vanjskih poslova Finske Pekka Haavisto, geopolitika je ključna u ovom trenutku i primjetni su problemi u BiH i Crnoj Gori u smislu političkih turbulencija, ali i pitanje dijaloga Beograda i Prištine te je zbog sveg toga potrebno nastaviti pružati podršku zemljama zapadnog Balkana. (14.11.)

Bećirović, Komšić i Cvijanović kao novi članovi Predsjedništva BiH položili svečanu zakletvu

SARAJEVO – Novoizabrani članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, Željko Komšić i Željka Cvijanović zvanično su preuzeli dužnost i položili svečanu zakletvu nakon što su osvojili najveći broj glasova na oktobarskim općim izborima.

Denis Bećirović bio je zajednički kandidat 11 stranaka iz Bosne i Hercegovine za tu poziciju. Željko Komšić bio je kandidat Demokratske fronte (DF), dok je Željka Cvijanović bila kandidatkinja Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Inauguraciji u svečanom salonu Predsjedništva BiH prisustvovale su brojne zvanice iz političkog i javnog života te predstavnici diplomatskog kora i međunarodnih organizacija.

Dužnost predsjedavajuće državnog predsjedništva narednih osam mjeseci obavljat će Željka Cvijanović koja je u svom prvom obraćanju naglasila da je od presudnog značaja za BiH da se dosljedno uvažava Daytonski mirovni sporazum i ustavna struktura države.

Istaknula je da na ovu funkciju dolazi ispružene ruke i s dobrim namjerama jer želi da zajedno, u skladu s ustavnim nadležnostima, članovi Predsjedništva BiH rade za dobrobit oba entiteta i svih naroda u BiH, kao i ostalih građana. Izrazila je uvjerenje da će, u ovim globalno složenim okolnostima, svako dati svoj doprinos traženju rješenja za postojeće probleme.

Novoizabrani član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić kazao je da Ustav BiH obavezuje me na jednak odnos prema svim građanima te da će sve aktivnosti koje bude poduzimao biti usmjerene ka jedinstvu države. Uložit će, kaže, sve potrebne napore i iskoristiti sve Ustavom predviđene mehanizme kako perspektiva članstva Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji ne bila trajno uništena.

Novoizabrani član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović u obraćanju je kazao da je Bosna i Hercegovina država dubokih srednjovjekovnih korijena i snažnih antifašističkih temelja, a te antifašističke vrijednosti i danas znače zalaganje za demokratiju, ljudska prava i socijalnu pravdu.

Kazao je da je njegova vizija BiH demokratska, pravna i evropska država, zemlja u kojoj se slobodno razvijaju i poštuju različiti identiteti. Podsjetio je da su strateški ciljevi BiH punopravno članstvo u Evropskoj uniji i NATO-u jer su nadležni državni organi BiH jednoglasno usvojili te ciljeve, a legalno usvojene odluke i zakoni nadležnih državnih organa moraju se poštovati kao i u svakoj drugoj državi. (16.11.)

Kosovo očekuje da će BiH uskoro omogućiti slobodan protok ljudi

PRIŠTINA – Savjetnik zamjenika premijera i ministrice vanjskih poslova Kosova Donike Gërvalle-Schwarz, Ćerim Bajrami, smatra da su tri nedavno potpisana sporazuma o slobodnom protoku ljudi na samitu Berlinskog procesa historijska, izrazivši nadu da će Bosna i Hercegovina, ali i druge države ubrzo ratificirati te sporazume.

“Nadamo se njihovom provođenju, odnosno ratifikaciji. Posebno se nadamo ratifikaciji Sporazuma o slobodi kretanja s ličnom kartom, ukidanju vize između Bosne i Hercegovine i Kosova”, kazao je Bajrami u izjavi za Fenu.

Građani Kosova, ali i BiH, dodao je, očekuju ratifikaciju sporazuma kojim će biti omogućena putovanja s ličnom kartom jer, kako je rekao, doći će do obnavljanja poslovne, trgovinske i kulturne saradnje.

Podsjetio je da je bilo mnogo pokušaja i traženja da se na bilateralnom planu ukine rigorozni vizni režim i priznaju lična dokumenta između Bosne i Hercegovine i Kosova, ali, nažalost, nije bilo razumijevanja i političke volje.

Bajrami navodi da je regionalna saradnja u okviru Berlinskog procesa, iza kojeg stoji Njemačka i Evropska unija, ključna za pozitivne iskorake u odnosima država u regiji – u segmentu ekonomije, kulture, obrazovanja.

“Regionalna saradnja je ključna za zapadni Balkan, ključna je za BiH i Kosovo, za buduće odnose sa Srbijom koja je priznala kosovska dokumenta i dozvolila slobodu kretanja građana s ličnom kartom, kao i Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija”, istakao je Bajrami.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija je u okviru samita Berlinskog procesa, 3. novembra ove godine, potpisao tri sporazuma – Sporazum o slobodi kretanja sa ličnim kartama na zapadnom Balkanu, Sporazum o priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, doktora stomatologije i arhitekture, Sporazum o priznavanju kvalifikacija visokog obrazovanja na zapadnom Balkanu. Sporazum su potpisali ministri vanjskih poslova šest država zapadnog Balkana – Srbije, Crne Gore, Albanije, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Kosova. (14.11.)

‘Handke projekat’ na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

SARAJEVO – Predstava “Handke projekt” rađena po tekstu Jetona Neziraja u režiji Blerte Neziraj, koja se bavi kontroverznom odlukom da se Nobelova nagrada za književnost dodjeli austrijskom piscu Peteru Handkeu, uprkos njegovoj podršci bivšem predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću – koji je umro dok mu je suđeno za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, postavljena je na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo.

Direktor Festivala MESS Nihad Kreševljaković kazao je da ima mnogo razloga da se MESS uključi u ovaj projekt budući da se radi se o predstavi koja se bavi pitanjem odnosa između umjetničke estetike i etike te pitanjem umjetničke odgovornosti.

Direktor Narodnog pozorišta Sarajevo Dino Mustafić je istaknuo da se “Projekat Handke” tiče kontraverznog pisca, koji je mnogima često bio i inspiracija za rad u teatru kao neko za koga se očekivalo da neće svoju estetiku odvojiti od etike, dodajući da se cijele debata razvila zbog dodjele Nobelove nagrade.

Režiser Neziraj ističe da je i ranije bilo primjera dobrih autora koji nisu bili etični, ali da sama predstava ne tematizira Handkeovo djelo nego činjenicu da je dobio Nobelovu nagradu gdje nastaje problem.

“Dodjelom Nobelove nagrade dešava se legitimizacija njegovih političkih stavova, a to je političko stavljanje na Miloševićevu stranu, negiranje zločina i genocida. Smatrali smo da se pod maskom umjetničke slobode legitimira fašizam”, kazao je Neziraj.

Dodjela nagrade austrijskom književniku izazvala je brojne kontroverze i negodovanje javnosti zbog njegove podrške Miloševićevu režimu, a u nekoliko gradova organizirani su protesti uz poruke da je sramotno da se nagrada koju je Alfred Nobel smislio za ljude koji doprinose čovječanstvu dodjeljuje čovjeku koji dovodi do podjela, negiranja masovnih ubistava i genocida. (14.11.)

(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)