Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.

SARAJEVO – Specijalni izaslanik britanskog premijera za zapadni Balkan Stuart Peach boravio je u posjeti Bosni i Hercegovini kada se susreo s novoimenovanim članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ministricom vanjskih poslova, gradonačelnicom Sarajeva i gradonačelnikom Istočnog Sarajeva, te političarima iz političkog spektra.

Specijalni izaslanik tokom susreta pozvao je na brzo uspostavljanje vlasti nakon oktobarskih općih izbora i fokusiranje na razvoj zemlje koji je u interesu svih njenih građana.

U razgovoru s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željkom Komšićem i Denisom Bećirovićem, Peach je najavio da Ujedinjeno Kraljevstvo i ubuduće pružati podršku euroatlantskom putu Bosne i Hercegovine, reformskim procesima i vladavini prava.

Ostat će, dodao je, posvećeni demokratskom i sigurnosnom napretku Bosne i Hercegovine i prosperitetu zemlje u cjelini. Naglasio je da je interes UK jačanje sigurnosti i stabilnosti regije zapadnog Balkana i Bosne i Hercegovine.

Specijalni izaslanik ser Stuart Peach je potvrdio da UK planira povećanje ulaganja u infrastrukturu zapadnog Balkana putem britanskih investicijskih partnerstava. To će, kako je istakao, između ostaloga, povećati energetsku nezavisnost, zaposlenost, proširiti proizvodne kapacitete a putem transfera tehnologija povećala bi se i konkurentnost privrede.

Komšić i Bećirović su naglasili da je Ujedinjeno Kraljevstvo kao snažan zagovornik euroatlantske perspektive Bosne i Hercegovine iniciralo otvoreniji pristup Evropske unije prema BiH. To je, kako je rečeno, dalo novi podstrek reformskom procesu i ubrzanju puta BiH ka euroatlantskim integracijama.

Peach je učestvovao u diskusiji sa studentima, profesorima i stručnjacima o temi “Sigurnost i stabilnost u regionu” u organizaciji Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, te razgovarao s ključnim predstavnicima međunarodne zajednice. (23.11.)

Lovrinović i Petrović na godišnjem zasjedanju PSNATO-a u Madridu

Obraćanje generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga na godišnjem zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a u Madridu. (Foto: FENA/NATO)

MADRID – U Madridu je održano godišnje zasjedanje Parlamentarne skupštine NATO-a ma kojem je učestvovalo oko 270 poslanika iz 30 zemalja članica NATO-a i oko 100 poslanika iz 25 partnerskih zemalja i međunarodnih organizacija.

Kako je kazao generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg na zasjedanju je razmatrana potreba pružanja dugoročne podrške Ukrajini, jačanja odbrane i povećanja ulaganja u odbranu jer parlamentarci imaju ključnu ulogu u održavanju jake transatlantske veze.

Zamjenik predsjedavajućeg Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) u Parlamentarnoj skupštini NATO-a (PSNATO) Nikola Lovrinović i član delegacije Obren Petrović učestvovali su uime BiH u radu Komiteta za ekonomiju i sigurnost na kojem je izvjestilac Mihail Ščerba prezentirao Izvještaj “Zapadni Balkan: Rat Rusije protiv Ukrajine i dugotrajni izazovi regiona”.

Lovrinović je naglasio da neki detalji iz Izvještaja ne prikazuju stanje u Bosni i Hercegovini dovoljno objektivno jer su, kako je rekao, u međuvremenu održani opći izbori, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt izvršio je izmjene Izbornog zakona BiH, definirani su uvjeti Evropske unije (EU) za mogući status kandidata za članstvo u EU, a usvojen je i Program reformi za 2021. i 2022. godinu, kao politički i pravni okvir za saradnju BiH i NATO-a.

Stoga je uložio pet amandmana na tekst Izvještaja, od kojih je jedan prihvaćen, a odnosi se na konstataciju o “vidljivim etničkim podjelama”, s čim se Lovrinović nije složio.

Lovrinović je rekao da etničke zajednice u BiH mogu imati nesporazume i različita viđenja o funkcioniranju zajedničke države, te upozorio da država ne može biti iznad njih, nego izraz njihove političke volje.

Ključne teme o kojima se u Madridu raspravljalo su odluke sa Samita NATO-a, njihova usklađenost sa Novim strateškim konceptom NATO-a, te pitanje njihove operacionalizacije i provođenja. Razgovaralo se i o pružanju podrške Ukrajini, kao i suočavanju sa prijetnjom Rusije. (21.11.)

Bosna i Hercegovina obilježava Dan državnosti

Prije 79 godina Bosna i Hercegovina obnovila je svoju državnost (Foto: FENA/Amer Kajmović)

SARAJEVO – Bosna i Hercegovina obilježava 25. novembra kao Dan državnosti, datum na koji je prije 79 godina BiH obnovila svoju državnost. Na taj dan 1943. godine na prvom zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH), što je bio najviši politički – predstavnički i zakonodavni organ Federalne Države Bosne i Hercegovine, u Mrkonjić Gradu obnovljena je bh. državnost.

Tada je osigurana ravnopravnost svih naroda koji žive u Bosni i Hercegovini, kao i ravnopravnost Republike BiH unutar jugoslavenske federacije, s historijskim granicama koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne.

ZAVNOBiH je konstituiran 25. novembra 1943. godine, a na zasjedanju su izabrana 172 vijećnika iz svih srezova BiH. Istovremeno je konstituirano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, sa dr. Vojislavom Kecmanovićem, liječnikom iz Bijeljine, kao predsjednikom.

U rezoluciji, koja je glavni dokument, između ostalog, ističe se da narodi BiH kroz svoje jedino političko predstavništvo, ZAVNOBiH, hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata.

Ovom, kao i nizom drugih odluka, “BiH je ostvarila vjekovne težnje svojih naroda da ujedinjenjem u svojoj državnoj zajednici, oslobođeni prevlasti i tutorstva drugih država, osiguraju svoj slobodan razvoj”. Time je BiH obnovila svoju državnost po prvi put nakon pada srednjovjekovne bosanske države 1463. godine u ruke Osmanlija, odnosno nakon tačno 480 godina. (24.11.)

Zakonski rok za provedbu posrednih izbora ističe 2. decembra

Zgrada Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine u Sarajevu (Foto: FENA/Harun Muminović)

SARAJEVO – U skladu sa Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine posredni izbori za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, Dom naroda Parlamenta Federacije BiH i Vijeće naroda Republike Srpske provode se odmah, a najkasnije mjesec dana nakon objave potvrđenih rezultata izbora, u ovom slučaju to je 2. decembra.

Centralna izborna komisija BiH je do sada ovjerila kandidatske liste iz četiri kantonalne skupštine za izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH i to iz Tuzlanskog kantona, Bosansko-podrinjskog kantona-Goražde, Posavskog kantona i Zapadnohercegovačkog kantona.

Dostavljene su i kandidatske liste iz Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona, Skupštine Kantona 10 i Skupštine Zeničko-dobojskog kantona, te su u toku aktivnosti na kompletiranju dokumentacije, odnosno potpisivanju izjava nominiranih kandidata iz ova tri kantona, kako bi CIK BiH mogao izvršiti neophodne provjere dostavljenih kandidatskih listi i nominiranih kandidata.

Narodna skupština Republike Srpske je CIK-u dostavila kandidatske liste za Vijeće naroda Republike Srpske i trenutno se provode aktivnosti na potpisivanju izjava nominiranih kandidata, kako bi CIK BiH nakon toga mogao pristupiti proceduri provjera kandidatskih listi i nominiranih kandidata.

Ovjerene su i kandidatske liste za izbor delegata iz Republike Srpske u Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. (23.11.)

(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)