PRAG/SARAJEVO – Kredibilitet procesa proširenja Europske unije na zapadni Balkan trenutno se ‘približava nuli’, odnosno vrlo je nizak i to ne bez razloga, upozorila je u razgovoru za Fenu bivša hrvatska šefica diplomacije Vesna Pusić.
Pusić je istaknula da je u zadnjih 10 godina otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju bilo toliko pogrešaka i krivih političkih poruka i signala i od strane Europske unije prema zapadnom Balkanu, ali i da su neki od lidera u regiji, prije svega predsjednik Srbije Aleksandar Vučić te aktualni predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, koji je bio puno umjereniji prije deset godina, vodili svoje politike kontra proširenja odnosno kontra ulaska svojih zemalja u Europsku uniju.
– Tako da je i s jedne i s druge strane, ali i sa strane trećih političkih faktora, u prvom redu Rusije, bila aktivna politika kontra članstva država zapadnog Balkana u Europskoj uniji. Ali i Europska unija je napravila, po mom mišljenju, neke vrlo značajne pogreške – kazala je Pusić.
Jedan takav eklatantan primjer je neotvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom kad je promijenila ime, uspjela ugovoriti Prespanski sporazum, a nakon toga bila blokirana u prvom redu od Francuske. U svakom slučaju, naglašava Pusić, nije ispunjeno obećanje koje je Europska unija dala.
Međutim, po njenom mišljenju, to ništa ne znači što se tiče nužnosti da sve države zapadnog Balkana postanu članice Europske unije, jer je to naprosto “sudbina ovog područja”.
– A u promijenjenim okolnostima izbijanja ratova gotovo svake godine na raznim krajevima svijeta, to je u međuvremenu postalo, ili bi trebalo postati, ključna sigurnosna politika Europske unije – poručuje bivša hrvatska ministrica vanjskih poslova.
Ona ističe da Europska unija neće riješiti pitanje Rusije i Ukrajine, ona neće riješiti pitanje Izraela i Hamasa, ali “zapadni Balkan je de facto jedna tema i jedno pitanje koje bi Europska unija mogla i trebala biti u stanju riješiti”. (17.10.)
Formiran tim koji će pregovarati o potpisivanju sporazuma o suradnji s Frontexom
SARAJEVO – U Sarajevu je održan sastanak predstavnika Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine i nadležnih sigurnosnih agencija na kojem je formiran pregovarački tim koji će u narednom periodu pregovarati o potpisivanju sporazuma o suradnji sa Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex).
Ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić je nakon sastanka kazao da su konstituirali tim za pregovore i izabrali rukovodstvo pregovaračkog tima. Kako je dodao, nakon što su u ovoj godini uspostavili operativnu saradnju s Europolom, ovo je drugi značajan zadatak koji žele završiti u ovoj godini.
Dodao je da su dobivanjem statusa kandidata BiH za članstvo u Europskoj uniji, u Ministarstvo sigurnosti za svoj cilj stavili da budu predvodnik tog procesa, odnosno da budu “lokomotiva europskog puta BiH“.
Kada su u pitanju budući pregovori, Nešić kaže da smo dobili tipski sporazum i pred pregovaračkim timom je izazov da se uvrste sve specifičnosti koje BiH ima, poštujući ustavni poredak i Dejtonski mirovni sporazum.
Dodao je da tu, prije svega, misli na strukturu raspoređivanja snaga Frontex-a.
– Radi postizanja unutarnjeg političkog kompromisa u BiH, nama je važno da pored Granične policije, uz pripadnike Frontex-a budu i pripadnici entitetskih i županijskih MUP-ova. Druga stvar je pitanje imuniteta. Za nas je prihvatljivo da imunitet pripadnici Frontex-a imaju tijeom obavljanja svojih dužnosti. Treća stvar je pitanje našeg suvereniteta. Inzistirat ćemo na tome da pripadnici Frontex-a ne mogu poduzimati nikakve akcije bez iskazivanja naše potrebe za tim, odnosno oni moraju postupati u skladu sa našim iskazanim potrebama i zadacima naših nadležnih policijskih tijela – pojasnio je Nešić.
Napomenuo je da Ministarstvo sigurnosti BiH aktivno radi na poboljšanju međunarodne suradnje i jačanju kapaciteta sigurnosnih agencija BiH.
– Na taj način unapređujemo sigurnost svih građana u našoj zemlji, a zajednički doprinosimo kolektivnoj europskoj sigurnosti. Cilj i želja BiH jeste da bude dio europske kolektivne sigurnosti i taj zadatak uspješno ispunjavamo – kazao je Nešić.
Izrazio je nadu da će prijedlog koji je danas usvojen o sastavu pregovaračkog tima i rukovodstva i okvira za pregovore dobiti suglasnost Vijeća ministara BiH.
– U narednim danima, predloženi pregovarački tim sa predloženim rukovodećim kadrom tog tima i predloženim okvirom uputit ću na usvajanje u Vijeće ministara BiH – naveo je. Nešić očekuje da bi sporazum trebao biti potpisan prije kraja ove godine.
Na novinarsko pitanje kakvo je trenutno stanje u vezi s migrantskom krizom, Nešić je odgovorio da je stanje stabilno stanje te da naše službe odgovaraju na sve postavljene zadatke. (17.10.)
Premijer Federacije BiH o izraelsko-palestinskom sukobu: Posebno želim dići glas protiv stradanja djece
SARAJEVO – Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić oglasio se na svom Facebook profilu povodom eskalacije izraelsko-palestinskog sukoba, ističući da se ne može pomiriti i nijemo promatrati stradanja nedužnih, a pogotovo djece.
– Opet danima svjedočimo stravičnim zločinima, ubijanju djece, civila. Sve to se čini navodno uime nekih svetih ciljeva, licemjernim pozivanjem na vjeru i na svevišnjeg Boga.
Apsolutno i potpuno opredijeljen za antiratnu politiku, za razgovor umjesto sukoba, za pokušaj pronalaska rješenja tražeći kompromis ne mogu se pomiriti i nijemo promatrati stradanja nedužnih. Posebno želim dići glas protiv stradanje djece. Oni još nisu postali ni svjesni nepravde svijeta u kojem su tek započeli svoj život, a netko je odlučio da im uskrati pravo da budu bolji ljudi od onih koji ih ubijaju, bez obzira kako se zločinci zovu i u ime kojih ciljeva rade zločine – napisao je Nikšić.
Osuđuje trenutne postupke Izraela, ali to, kaže, ne znači da podržava zločine koje je nad također nedužnim civilima počinio Hamas.
– Nijedan ljudski život nije vrjedniji od drugog. Zato pravda ili osveta za počinjeni zločin ne može biti novi još teži zločin. Smatrati bilo čiji ljudski život iznad i važnijim od drugog ne može i ne smije biti rješenje – poručio je premijer FBiH.
Inače, početak novog rata na Bliskom istoku odrazio se na političku scenu u ovoj zemlji, pa su tako hrvatski političari u BiH podržali Izrael, a isti su stav zauzeli i srpski političari. S druge strane, bošnjački su političari u svojim javnim istupima znatno neutralniji, a njihove se reakcije uglavnom svode na opću osudu rata i nasilja. (17.10.)
Europskom centru za mir i suradnju BiH snažna podrška iz Strasbourga
BANJA LUKA – Banjolučki biskup Franjo Komarica, Europski centar za mir i suradnju “Marija Zvijezda” u Banjoj Luci i BiH dobili su još jednom snažnu europsku podršku na Paneuropskom skupu održanom u ponedjeljak u Europskom parlamentu (EP) u Strasbourgu, kojeg je organizirala Paneuropska radna skupina u EP-u.
Na skupu su pored biskupa Komarice govorili i bivši njemački predsjednik Christian Wullf, zastupnici u Europskom parlamentu Lukas Mandl, Karlo Ressler, David Mcallister i bivša zastupnica u Europskom parlamentu Doris Pack, priopćeno je iz Hrvatske paneuropske unije.
Komarica je zahvalio svima koji aktivno sudjeluju u gradnji Europskog centra za mir i suradnju.
– Posebno zahvaljujem svim paneuropljanima koji nam godinama daju podršku i koji su često s nama u Banjoj Luci. Europa je u našim krajevima više od 150 godina zahvaljujući trapistima koji su donijeli europski duh, od duhovnog do obrazovnog i gospodarskog. Upravo taj duh već tri godine ponovno živi u našem centru u dijelu samostana koji koristi biskupija, ali nažalost veći dio onoga što nam je oduzeto vlasti još nisu vratile. Moja domovina BiH je, kao i naš centar, europska i zaslužuje biti u Europskoj uniji – kazao je biskup.
Wullf je naglasio kako živimo u izazovnim vremenima, te da su razgovori o miru iznimno važni europskom centru u Banjoj Luci i BiH.
– Balkan je Europa i Europljani Balkan žele u EU-u i zato nam je stabilnost tog dijela Europe isto tako važna. Ovaj centar nudi dijalog svim narodima, pripadnicima različitih religija, a to je temelj mira. Projektom Europskog centra u Banjoj Luci šaljemo poruku svima, posebno mladima, da ostanu u ovom gradu i u BiH, i onima koji su otišli da se mogu vratiti – kazao je Wullf, koji je ujedno s biskupom Komaricom predsjednik Koratorija Europskog centra.
Uz voditelje Paneuropske skupine u Europskom parlamentu Karla Resslera i Lukasa Mandla, u organizaciji ovoga događaja sudjelovali su predsjednik i potpredsjednik Njemačke paneuropske unije Bernd Posselt i Andreas Raab.
Inače, kuća susreta „Marija Zvijezda“ i Europski centar za mir i suradnju otvoreni su u bivšem trapističkom samostanu u Banjoj Luci 20. rujna 2020. godine. Misija ovoga centra je okupljanje europske mladeži i drugih zainteresiranih građana na susrete, razgovore, predavanja, obilaske povijesnih i kulturnih mjesta, vježbanje u dijalogu i razumijevanju, uspostavljanju kontakata i gradnji mostova među ljudima, narodima, zemljama, religijama, svjetonazorima i kulturama. (17.10.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Europi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA.)