Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.BRUXELLES – Europska komisija danas će objaviti izvješće o napretku u ispunjavanju preuzetih obaveza na europskom putu Bosne i Hercegovine koja je proteklih mjeseci usvojila pet državnih zakona koji su dio 14 prioriteta Europske unije.
Međutim, po ocjenama Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Vijeća Europe, neki od njih nisu usklađeni s EU. S druge strane, još uvijek nema konsenzusa o ključnim zakonima, kao što su zakoni o Sudu BiH i Ustavnom sudu BiH. Također, Europska unija od Bosne i Hercegovine traži i usklađivanje vanjske politike s Bruxellesom.
Rješavanje svih 14 prioriteta je dokaz spremnosti BiH da napravi iskorak
Tijekom svog posjeta početkom studenoga, a uoči objavljivanja izvješća, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u Sarajevu je poručila da Bosna i Hercegovina treba djelovati jedinstveno i nastaviti rad na ispunjavanju 14 prioriteta, kako bi kao jedinstvena, suverena i nezavisna zemlja postala punopravna članica Europske unije.
– Rješavanje svih 14 prioriteta, a pogotovo onih koji se odnose na uspostavu i jačanje vladavine prava, poput zakona o sudovima i o sukobu interesa su važni prije svega za ovu zemlju i to treba naglasiti. To će biti dodatni dokaz spremnosti i sposobnosti vaše zemlje za napravi iskorak na putu ka EU – rekla je Von der Leyen.
Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto u utorak je uputila pismo europskom povjereniku za susjedstvo i proširenje Oliveru Varhelyiju u kojem navodi kako je BiH učinila vidljive pomake i značajan napredak, osobito na potpunom usklađivanju svojih vanjskopolitičkih stavova sa stavovima Europske unije, unaprjeđenju vladavine prava, borbi protiv korupcije, jačanju ekonomske stabilnosti, te izgradnji inkluzivnog i funkcionalnog bosanskohercegovačkog društva.
Stoga je izrazila nadu u pozitivne ocjene i preporuke kako bi, sukladno dosadašnjim pozitivnim rezultatima, dodatno dinamizirali reformski proces, opravdali dodijeljeni status kandidata i otvorili novo poglavlje na putu BiH prema EU otpočinjanjem pretpristupnih pregovora za punopravno članstvo.
Optimizam domaćih političara
Unatoč polovično ispunjenim obvezama, među domaćim političarima vlada optimizam da bi izvješće Europske komisije moglo biti pozitivno. Vladao je i optimizam da će Vijeće EU donijeti odluku o početku pregovora s BiH do kraja godine, međutim rokovi se produžuju.
Do sada su Hrvatska, Mađarska, Rumunjska, Slovenija, Austrija i još neke zemlje tražile da BiH dobije datum za početak pregovora, s obzirom na to da je jedina zemlja na zapadnom Balkanu koja ima status kandidata, ali koja nije otpočela pregovore. S druge strane, neke zemlje su protiv toga da BiH dobije datum za početak pregovora, inzistirajući na tome da BiH prvo ispuni zadane uvjete.
Kako u utorak piše “Politico” pozivajući se na europske dužnosnike, Europska komisija podržala je otvaranje pristupnih pregovora s BiH.
Ovaj list navodi da “zeleno svjetlo” za BiH nije dobro prošlo među nekim diplomatima EU koji su ukazivali na nazadovanje BiH u pogledu vladavine prava. Kako se dodaje, oni su izrazili negodovanje za eventualno otvaranje pregovora s BiH jer ”kako bi onda mogli očekivati da druge zemlje kandidati marljivo provode svoje reforme”.
Kada je u pitanju odluka o datumu početka pregovora s BiH, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković kaže kako se sada spominje ožujak iduće godine, naglasivši da bi našoj zemlji puno značilo da to ipak bude do kraja godine.
S obzirom na to da je kraj godine sve bliže, ostaje pitanje je li to dovoljno vremena da političari usvoje svih 14 ključnih prioriteta ili, s druge strane, pitanje početka pregovora naše zemlje ipak ovisi o opredijeljenosti zemalja članica žele li našu zemlju u svojoj obitelji.
Konačnu odluku o eventualnom otvaranju pregovora s BiH donosi Vijeće EU koje će zasjedati polovicom prosinca. Uoči tog sastanka visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell okupit će u Bruxellesu lidere zapadnog Balkana.
Podsjetimo, Bosna i Hercegovina je krajem prošle godine dobila status kandidata, iako nije ispunila prioritete koji su pred nju postavljeni. Prema mišljenjima nekih analitičara, Europska unija tada se vodila geopolitičkim dešavanjima u svijetu više nego što je BiH doista zaslužila status kandidata. (8.11.)
Čović: Pojačati napore na dinamici usvajanja novih zakona
VITEZ – Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH, krovne političke organizacije Hrvata u BiH, kazao je u utorak u Vitezu kako očekuje da će izvješće Europske komisije o napretku BiH biti pozitivno i dovoljno afirmativno.
– Izvješće koje mi očekujemo ovih dana mislim da će biti pozitivno za BiH. Naravno zbog čitavog ambijenta i odnosa u EU ono se još dotjeruje u ključnim riječima, ne rečenicama, jer mislim da je oblikovano kao takvo. Mislim da će ono biti dovoljno afirmativno, kako je to predsjedateljica Europske komisije Ursula von der Leyen kazala kad je bila u posjetu predsjedateljici Vijeća ministara BiH Borjani Krišto. To bi značilo jedno ohrabrenje svima nama u BiH da nastavimo reforme koje smo započeli – rekao je on.
Dodao je da očekuje nove sastanke u idućih 15 dana s partnerima, a kako bi završili 14 uvjeta koje je BiH dobila kao obvezu da bi krenula s pregovaračkim procesom.
Najavio je i pojačane napore na dinamici usvajanja novih zakona.
– Nemojmo očekivati da nam netko donosi poklone, a da mi nismo spremni preuzeti odgovornost za ono što radimo i zato ćemo pojačati dinamiku i kroz Vijeće ministara i Parlamentarnu skupštinu BiH. Zatajili smo zadnjih 15-ak dana, trebali smo nekoliko zakona završiti – rekao je Čović. (7.11.)
Premijer Federacije BiH: Neke stvari ipak pomjerene s mrtve točke, nadam se pozitivnom izvješću
SARAJEVO – Premijer Federacije BiH i predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Nermin Nikšić izrazio je očekivanje da će izvješće Europske komisije o ispunjavanju obaveza za početak pregovora o punopravnom članstvu Bosne i Hercegovine u Europsku uniju biti pozitivno, nakon dugog niza negativnih izvješća.
– Kada smo preuzeli vlast građanima smo obećali da ćemo pokrenuti reforme, obećali smo da ćemo popraviti narušeni imidž BiH u svijetu, da ćemo ubrzati put BiH ka EU, a obećali smo i da se nećemo baviti populizmom već rješavanjem stvarnih problema građana. Dajemo sve od sebe da tako i bude. Umjesto da pronalazimo opravdanje za neuspjeh, tražimo način da BiH pokrenemo i da odmrznemo višegodišnje blokade – poručio je premijer Nikšić.
Kako je istakao, to ne ide kako bi htjeli “jer imamo prilično tvrde koalicijske partnere”. Zbog toga je usvajanje važnih zakona i provođenje reformi značajnih za sve bh. građane uvjetovano razgovorima i kompromisima koji, kako navodi, ponekad traju duže nego što bi trebalo.
– Dakle, nisam ni sam zadovoljan brzinom kojom ispunjavamo obaveze, ali su ipak neke stvari pomjerene s mrtve točke. Iskreno se nadam da će izvješće Europske komisije o ispunjavanju obaveza za početak pregovora o punopravnom članstvu BiH u EU biti pozitivno, nakon dugog niza negativnih izvješća o BiH – podvukao je Nikšić.
Smatra da nedavna posjeta predsjednice Europske komisije BiH ide u prilog tome, jer su visoki dužnosnici EU ranije dolazili da kritiziraju vlast zbog izostanka reformi, “dok smo ovaj put ipak čuli neke pohvale i priznanja”.
– Želim naglasiti da zakone ne donosimo prvenstveno zbog ispunjavanja uvjeta za prijem u EU, već ih donosimo zato što na taj način osiguravamo bolje funkcioniranje BiH, jačamo pravnu državu i neovisnost pravosuđa, a za građane stvaramo bolje uvjete života i rada. Priznanje i pomoć od EU su nam dodatna motivacija da nastavimo putem kojim smo krenuli. Nije pitanje hoćemo li otvoriti pregovore sa EU, pitanje je kada ćemo otvoriti pregovore s EU – ocijenio je federalni premijer.
Izrazio je zahvalnost EU na pomoći koju pruža BiH i uz koju se može brže ostvarivati politički i ekonomski razvoj države. Posebno zahvalnost uputio je EU na izdvajanju šest milijardi eura za zemlje zapadnog Balkana i to dvije milijarde grantova i četiri zajma, koje su uvjetovane provođenjem reformi.
-Naš cilj je da dodatnim reformama osiguramo da što veći dio ovih sredstava privučemo u BiH i da preko njih financiramo ekonomske, infrastrukturne i druge projekte od značaja za građane u cijeloj BiH – istakao je Nikšić. (8.11.)
Veleposlanstvo SAD-a: Dodikova separatistička retorika ugrožava stabilnost cijele regije zapadnog Balkana
SARAJEVO – Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini reagiralo je danas nakon što je predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik ponovo zaprijetio da će Republika Srpska proglasiti nezavisnost.
– Separatistička retorika Milorada Dodika i prijetnje odcjepljenjem od Bosne i Hercegovine su antidejtonske i opasne, ne samo po stabilnost i sigurnost Bosne i Hercegovine, već i po stabilnost i sigurnost cijele regije zapadnog Balkana – navodi se u reakciji veleposlanstva SAD-a.
Naglašavaju da su ovakve izjave, kao i njegovo antidejtonsko djelovanje i pokušaji podrivanja države Bosne i Hercegovine, upravo razlog zašto je Dodik pod američkim sankcijama.
– Prema ustavu Bosne i Hercegovine ne postoji pravo da se entitet ili bilo koja druga poddržavna jedinica odcijepi. Zablude gospodina Dodika opasno su odvraćanje od mirne, demokratske i prosperitetne budućnosti koju građani Bosne i Hercegovine, uključujući i one koji žive u Republici Srpskoj, žele i zaslužuju – navodi se.
Sjedinjene Države su uvijek podržavale i podržavat će teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine, zaključuje se u izjavi objavljenoj na službenom profilu veleposlanstva SAD-a na platformi X.
Podsjećamo, Milorad Dodik je u intervjuu za hrvatski tjedni list Nacional izjavio da u ovom trenutku ima 10 do 15 zemalja koje su iskazale spremnost da priznaju nezavisnu Republiku Srpsku i da među njima ima i zemalja članica EU. (7.11.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Europi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA.)