Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.

SARAJEVO – Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i članovi Predsjedništva BiH Milorad Dodik i Željko Komšić sastali su se u Sarajevu sa predsjednikom Vlade Kraljevine Španije Pedrom Sanchezom, koji je posjetio u BiH u okviru turneje po zemljama zapadnog Balkana. 

Članovi Predsjedništva BiH izrazili su zahvalnost Španiji što podržava BiH u procesu evropskih integracija, posebno u dobijanju kandidatskog statusa u EU. 

Sagovornici su se saglasili da treba ubrzati aktivnosti na realizaciji ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU.

Izraženo je mišljenje da narednih godinu dana, do polovine 2023. godine, kada Španija preuzima predsjedavanje EU, treba iskoristiti da BiH napravi suštinski korak naprijed prema EU.

Premijer Španije Sanchez rekao je da španska vlada daje posebnu pažnju Zapadnom Balkanu i BiH i da će uvijek pružiti podršku kandidaturi BiH za članstvo u EU, za šta se i lično zalaže. Istaknuo je da BiH zaslužuje  da i sa moralnog, ali i stanovišta sigurnosti Zapadnog Balkana dobije kandidatski status i bude dio EU.  

“Moja posjeta je zapravo podrška Vlade Španije regiji, a posebno BiH. Španija pruža podršku teritorijalnom integritetu BiH, kao i ulasku BiH u EU”, istakao je Sánchez naglašavajući značaj regionalne saradnje.

Premijer Sánchez posjetio je i Mostar, gdje mu je gradonačelnik Mario Kordić poklonio monografiju “Mostar u slici i riječi” te ključeve Grada Mostara. Kordić i Sanchez s položili vijence ispred spomenika poginulim španjolskim vojnicima na najvećem trgu u Mostaru. Najveći mostarski trg od 1995. godine nosi ime Španjolski trg u čast 21 španjolskom vojniku, koji su poginuli od 1992. do 1995. u redovima međunarodnih vojnih snaga u mirovnoj misiji u Bosni i Hercegovini. Nakon što je Trg u potpunosti rekonstruiran i obnovljen, španjolskim vojnicima podignut je spomenik. (30.juli)

BiH započela deportacije ilegalnih migranata iz Pakistana

SARAJEVO – Bosna i Hercegovina je prva država u regionu, odnosno na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti, koja je počela sa deportacijama državljana Pakistana koji nezakonito borave u BiH.

Deportacija ilegalnih migranata iz Pakistana u BiH. Foto: FENA/Ministarstvo sigurnosti BiH

Služba za poslove sa strancima BiH, nakon okončanih složenih i dugotrajnih procedura, sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo izvršila je povratak prve grupe migranata po Sporazumu o readmisiji između Bosne i Hercegovine i Pakistana koji je potpisan u novembru 2020.godine, saopćeno je iz Ministarstva sigurnosti BiH.
 
BiH jedna od rijetkih zemlja koja je uspjela potpisati ovaj sporazum sa Pakistanom i počela da vrši prinudne deportacije. Nakon ove redmisije, koja će biti iskorištena i za provjeru efikasnosti procedura povratka, očekuje se da će uslijediti i povratak novih grupa ilegalnih migranata, saopćeno je. Upravo su državljani Pakistana među najbrojnijim ilegalnim migrantima u BiH. Iako je ukupni broj ilegalnih migranata u zadnjih par godina znatno smanjen, oko 1.500 njih i dalje je smješteno u posebnim kampovima u blizini Sarajeva i Bihaća, na sjeverozapadu Bosne. (31. juli)

Gotovo sve potencijalne žrtve trgovine ljudima  u 2021. bila su djeca

SARAJEVO – U Bosni i Hercegovini je u 2021. godini identifikovano ukupno 57 potencijalnih žrtava trgovine ljudima, od kojih je 54 maloljetno.

Djeca se najčešće ekploatišu u svrhu prosjačenja, te su u 2021. godini od ukupnog broja potencijalnih žrtava evidentirana 54 slučaja prisilnog prosjačenja, 1 slučaj prisilnog braka u kombinaciji sa prosjačenjem, 1 slučaj seksualnog iskorištavanja i 1 slučaj drugih oblika trgovine ljudima, navodi se u saopćenju World Visiona (WV) BiH, povodom 30. jula Svjetskog dana borbe protiv trgovine ljudima. 

Foto: FENA/Hazim Aljović

Stručnjaci za zaštitu djece brinu da bi stvarno stanje moglo biti puno gore i da brojke ne odražavaju stvarni opseg problema zbog nedovoljnog prijavljivanja i relativne nevidljivosti slučajeva poput prisilnog dječijeg rada, prosjačenja i prisilnih brakova.

“Kada je riječ o statistici, riječ je samo o djeci čiji su predmeti došli do suda”, kaže Sanela Baljak, članica Mobilnog identifikacijskog tima Kantona Sarajevo, zaduženog za proaktivnu identifikaciju potencijalnih slučajeva iskorištavanja djece, uključujući prisilno prosjačenje.

 “U BiH je sasvim uobičajeno vidjeti djecu kako prolaznike mole za novac. Građani, međutim, ne znaju da davanjem novca direktno podržavaju organizirani kriminal koji ovu djecu lišava osnovnih ljudskih prava. U većini slučajeva ova djeca u školu ne idu nikako ili neredovno, i često su žrtve teškog fizičkog kažnjavanja”, izjavila je Larisa Klepac, direktorica nevladine organizacije World Vision (WV) BiH. (30.juli)

Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.