Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.

BRDO KOD KRANJA – Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (BiH) Elmedin Konaković ocijenio je da bi odluka o početku pregovora o članstvu BiH u Evropskoj uniji (EU) značila snažnu podršku evropskim snagama u BiH te da bi vjerovatno  predstavljala šamar proruskim i proistočnim snagama koje se ne raduju brzom napretku.

Konaković je to kazao za Fenu na Brdu kod Kranja u Sloveniji tokom Godišnjeg foruma Evropske strategije za dunavski region (EUSDR).

Ministar Konaković je održao i sastanak s ministricom za evropske integracije Srbije Tanjom Miščević s kojom je razmijenio mišljenja o tome šta slijedi do kraja godine i odnosu Evropske unije prema zapadnom Balkanu  koji bi trebao biti integriran u veliku evropsku porodicu.

Istaknuo je da s nadom čeka na dvije važne odluke,  veliki paket pomoći za zapadni Balkan u kojem bi osim ekonomske pomoći, koja bi imala veliki udio u državnom GDP-u, imali i otvaranje vrata  bh. kompanijama i privredi, što bi imalo značajan uticaj na razvoj bh. ekonomije.

Druga je eventualna odluka o otvaranju pregovora sa EU koja bi mogla biti doći do kraja godine.

“To je kompleksan proces, jer u nekim zemljama, osim ministarstva vanjskih poslova, ta odluka mora biti usvojena i u parlamentima. Bio bi “bingo” ako bi dobili oboje. Ako bismo mogli birati, važnija je odluka o paketu podrške za zapadni Balkan” rekao je on.

Konaković kaže da se BiH zamjeraju procesi koji isključivo dolaze iz bh. entiteta Republika Srpska i  ponašanje predsjednika tog entiteta i predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika.

“Moje pitanje je da li ćete kazniti sve nas ili dati podršku onima koji se u teškim okolnostima bore za evropski put. S druge strane, dok Dodik putuje u Moskvu i ponosi se odnosima s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, a glasao je za sve evropske zakone i potvrdio da je s te strane opredijeljen za evropski put” naveo je Konaković.

Konaković je također kazao da je prvenstveno politička depresija, prema anketama, uzrokovala odlazak velikog broja mladih obrazovanih ljudi iz BiH.

“Ako želite da Rusija igra važnu ulogu u srcu Evrope, ne radite ništa. Potrebne su nam snažne političke i konkretne odluke koje će pomoći ovom dijelu Evrope da postane funkcionalan dio Evrope, jer mi jesmo dio Evrope. Ovo sam govorio i prije, jer su Evropljani spavali deset godina u mojoj zemlji” zaključio je Konaković.

Strategija EU za Dunavsku regiju je makroregionalna strategija EU koju čini 14 država: Austrija, Bugarska, Češka Republika, Hrvatska, Njemačka (Baden Württemberg, Bavarska), Mađarska, Slovačka Republika, Slovenija, Rumunija, BiH, Moldavija, Crna Gora, Srbija i Ukrajina.

Bosna i Hercegovina je 15. decembra službeno dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Zahtjev za  članstvo podnijela je 2016. godine. Evropska komisija je tada preporučila državama članicama da BiH dodijele status kandidata, ali sa spiskom od 14 uslova koje ta balkanska država mora ispuniti u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije. (24.10.)

Ambasadorica Hartmann: Jasan stav Austrije da se BiH što prije primi u EU

Austrijska ambasadorica u BiH Ulrike Hartmann (Foto: FENA/Arhiva)

SARAJEVO – Austrijska ambasadorica u Bosni i Hercegovini (BiH) Ulrike Hartmann izrazila je nadu da će Vijeće Evropske unije (EU) već u decembru odlučiti o početku pristupnih pregovora BiH sa EU.

To je kazala tokom svečanog obilježavanja Nacionalnog praznika Austrije u Sarajevu.

Uz očekivanje da BiH sljedećih godina preuzme standarde koji vrijede u EU, Hartmann je ponovila jasan stav Austrije da se BiH što je moguće prije primi u EU i da se podrži svi raspoloživim sredstvima.

“Geopolitička situacija, koja se dramatično mijenja, zahtijeva da proces pristupanja BiH ne bude čisto tehnički proces” kazala je  Hartmann.

Istakla je da je BiH sljedećih dana i sedmica puno toga u igri te da je vrijeme, s obzirom na izbore u BiH i EU naredne godine, faktor od suštinske vrijednosti.

Bosna i Hercegovina je 15. decembra službeno dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Zahtjev za  članstvo podnijela je 2016. godine. Evropska komisija je tada preporučila državama članicama da BiH dodijele status kandidata, ali sa spiskom od 14 uslova koje ta balkanska država mora ispuniti u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije. (24.10.)

Austrija i Slovenija podržavaju početak pregovora sa BiH o članstvu u Evropskoj uniji do kraja godine

BRDO KOD KRANJA – Austrija i Slovenija podržavaju početak pregovora o pristupu Bosne i Hercegovine (BiH)  Evropskoj uniji (EU) prije kraja godine, izjavili su austrijski ministar evropskih i međunarodnih poslova Alexander Schallenberg i slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon.

Odgovarajući na pitanja novinara Fene na pres-konferenciji Godišnjeg forumu EU strategije za dunavski region, Schallenberg je poručio da su Austrija i Slovenija dobri prijatelji BiH, ali da nisu jedini.

“Naša pozicija je veoma jasna. Ne želim da postoje dvije klase među zemljama kandidatima, kandidati prve klase i kandidati druge klase” kazao je on.

Smatra da bi to bila velika greška za EU te da sve što bude urađeno za Ukrajinu i Moldaviju, mora biti urađeno i za zapadni Balkan.

“Zapadni Balkan nije stražnje dvorište, nego centar Evrope. Izazovi zapadnog Balkana su i naši izazovi. I kao što smo više puta ponovili, želimo početak pregovora o članstvu sa BiH” zaključio je Schallenberg.

Slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon je rekla da Slovenija i Austrija imaju zajednički cilj, a to je započeti pregovore sa BiH do kraja ove godine.

Podsjetila je da je Slovenija podržavala BiH da dobije status kandidata te da se godinu ranije nije moglo ni zamisliti da se nešto takvo dogodi.

“Zbog ruske agresije na Ukrajinu počeli smo ponovo diskutirati u drugačijoj geopolitičkoj atmosferi o procesu proširenja” kazala je Fajon.

Bosna i Hercegovina je 15. decembra službeno dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Zahtjev za  članstvo podnijela je 2016. godine. Evropska komisija je tada preporučila državama članicama da BiH dodijele status kandidata, ali sa spiskom od 14 uslova koje ta balkanska država mora ispuniti u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije. (24.10.)

Ministar evropskih i međunarodnih poslova Austrije Alexander Schallenberg i ministrica vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon (Foto: FENA/Fedžad Forto) 

Učesnici 104. Rose Roth seminara PSNATO-a najavili podršku BiH i pomoć OSBiH

ŠTOKHOLM – Ministar vanjskih poslova Kraljevine Švedske Tobias Billstrom najavio je da će ta zemlja politički i finansijski pomoći Bosni i Hercegovini.

To je kazao na Rose Roth seminaru Parlamentarne skupštine Sjevernoatlantskog saveza (NATO) u Štoholmu, na kojem je prisustvovao i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Kemal Ademović.

Učesnicima se obratio i šef Vojnog komiteta NATO-a admiral Rob Bauer koji je naglasio snažnu i odlučnu opredijeljenost NATO-a da pomogne Bosni i Hercegovini kroz programe koji su u toku.

Ističući da NATO predano prati situaciju u BiH, admiral Bauer rekao je da je potpuno jasno da je stabilna situacija u BiH od velikog značaja za NATO, o čemu, kako je dodao, svjedoče brojne aktivnosti i realizacija programa sa subjektima sektora odbrane i sigurnosti.

Admiral Bauer je izrazio i očekivanje da će Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija donijeti odluku o produženju misije EUFOR Althea u BiH.

Panel raspravom, koja je u značajnom dijelu bila posvećena situaciji u BiH, zvanično je najavljen i 105. Rose Roth seminar PSNATO-a, koji će biti održan od 14. do 16. novembra 2023. u Sarajevu. (24.10.)

Predsjedavajući Doma naroda PSBiH Kemal Ademović,  član Delegacije PSBiH u PSNATO Obren Petrović,  zamjenik ministra odbrane Bosne i Hercegovine Slaven Galić na Rose Roth seminara PSNATO-a (Foto: FENA/PSBiH)  

(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)