Metsola: Europska unija nije potpuna bez regije zapadnog Balkana

BRUXELLES – Europska budućnost zapadnog Balkana je imperativ kao geostrateško ulaganje u stabilnu, snažnu i ponovno ujedinjenu Europu utemeljenu na zajedničkim vrijednostima – rekla je u izjavi za Fenu predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.

Ona smatra da Europska unija nije potpuna bez regije zapadnog Balkana te da je proširenje najmoćniji geopolitički alat Europske unije.

Kako je navela, proširenje je strateška, dugoročna geopolitička investicija u europski mir, sigurnost, stabilnost i prosperitet, a to je situacija u kojoj svi dobivaju.

– Transformativni učinak proširenja je neosporan. Potencijal članstva u EU daje značajan poticaj za promjene koje su neophodne za poboljšanje upravljanja, jačanje vladavine prava, promicanje slobode medija i stvaranje odgovarajuće klime za procvat civilnog društva – rekla je Metsola.

Naglasila je da je rat u Ukrajini imao popratnu posljedicu ubrzanja procesa proširenja te se nije složila s mišljenjima da ne postoji jasna politička volja Europske unije da se proširi na zapadni Balkan.

– Ne slažem se da postoji nedostatak jasne političke volje. Ovo je proces, a kandidatura ovisi o reformskom napretku zemlje. Radujemo se što će Europska komisija predstaviti Listopadski paket proširenja. No, stav Europskog parlamenta je jasan – ako se ispune preduvjeti, treba započeti pregovore o članstvu u EU – navela je ona.

Govoreći o sigurnosnim izazovima u zemljama zapadnog Balkana, a s obzirom na stalna politička previranja, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola rekla je da ono što se događa na Balkanu utječe na cijeli kontinent.

– Prvi i najvažniji prioritet je deeskalacija i stabilizacija sigurnosti na tom području. Dva su nedavna zabrinjavajuća događaja, odnosno napad 24. rujna i otkriće ogromnog skladišta oružja na sjeveru Kosova. Također smo primijetili gomilanje srpske vojske na administrativnoj granici, što je zabrinjavajuće i mora se odmah zaustaviti – istaknula je ona.

Kako naglašava, na europskom kontinentu nema mjesta za gomilanje oružja i sigurnosnih snaga.

– Napori Europske unije usmjereni su na sve aktere, s obje strane, kako bi doprinijeli deeskalaciji krize. Dijalog Beograda i Prištine je važan i EU je vrlo aktivna u njemu – ističe ona.

Roberta Metsola govorila je za Fenu i o migrantskoj krizi koja prijeti stabilnosti, a gdje je posebno u fokusu Bosna i Hercegovina koja se sama ne može nositi s dijelom izazova.

Ona ističe da upravljanje migracijama ostaje zajednički izazov i dužnost koju će EU i zapadni Balkan morati zajednički rješavati.

– S gotovo 170 milijuna eura bilateralne i regionalne pomoći već isporučene u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III), Europska unija je značajno povećala svoju financijsku potporu regiji. Cijenimo trud i duh suradnje partnera, međutim, potrebne su dugoročne i pojačane mjere za rješavanje problema nezakonitih migracija preko zapadnobalkanske rute, posebno u borbi protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima – smatra ona.

Na kraju je rekla da je Europska unija i dalje predana pružanju političke i financijske pomoći regiji.

– Značajna financijska potpora Europske unije putem specijaliziranih programa omogućit će partnerima da poboljšaju sustave azila i prihvata, pojačaju zaštitu granica, bore se protiv krijumčarskih mreža i organiziranih kriminalnih skupina te povećaju povratak sa zapadnog Balkana u njihove zemlje podrijetla – zaključila je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola. (05.10.)

Predstavnici država članica EU u Vijeću za opće poslove: Prepoznajemo napredak koji je BiH učinila na europskom putu

SARAJEVO – Delegacija visokih predstavnica država članica EU u Vijeću za opće poslove susrela se u Sarajevu s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto i ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem.

Državna tajnica za Europu u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Andreja Metelko – Zgombić kazala je novinarima da su ona i njene kolegice iz još četiri države došle da bi podržale Bosnu i Hercegovinu na europskom putu, znajući da je jesen važno razdoblje za BiH.

Kako je kazala, Europska komisija završava izvješće o napretku svake od zemalja obuhvaćene procesom proširenja, a očekuje se da će u prosincu ove godine biti provedena rasprava o tome kako dalje.

– Došli smo ovdje pružiti punu podršku Bosni i Hercegovini. Prepoznajemo veliki napredak koji je BiH učinila u posljednjih devet mjeseci, nakon uspostave vlasti. Svjesni smo kako je to veliki iskorak za BiH koja je, nakon izbora, bila u mogućnosti brzo formirati vlast na raznim razinama. Stranke okupljene u vladajućoj koaliciji imaju jasan proeuropski program, posvećen i reformama koje će dalje voditi BiH prema europskom putu – kazala je.

Hrvatska, za koju Metelko – Zgombić kaže da još ima svježa sjećanja na pristupni proces, zna koliko taj postupak i proces može biti zahtjevan i težak.

Uime Hrvatske izdvojila je da im je posebno drago da su, zajedno sa drugim državama članicama, kao što su Italija, Austrija, Češka, Slovačka, Grčka i Slovenija, bili u mogućnosti zajedno dogovoriti i potpisati pismo visokom predstavniku EU za vanjsku politiku Josepu Borrellu u kojem su izrazili snažnu potporu naporima koje je BiH dosad učinila na europskom putu.

Predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto naglasila je važnost što hitnijeg otvaranja pregovaračkog procesa Bosne i Hercegovine s Europskom unijom, a najkasnije do kraja 2023. godine.

Kazala je kako su svi u Bosni i Hercegovini svjesni da postizanje cilja članstva ovisi o vlastitom tempu, o dosljednosti u provođenju reformi i jačanju demokratskih institucija, kao i da je potrebno da se Europska unija jasnije i odlučnije opredijeli i odredi u vezi s procesom proširenja i članstva zemalja ove regije u Europsku uniju.

– Isto tako, moramo biti svjesni kako je upravo proširenje Europske unije na zemlje regije ključno za održavanje dugoročnog mira, stabilnosti i prosperiteta kako u regiji tako i u cijeloj Europskoj uniji, a što je pretpostavka za ekonomski rast i regionalno povezivanje – kazala je Krišto.

QUOTE: BiH je država u kojoj su kompromis i široki konsenzus ključni za napredak – Krišto

Kako je dodala, Bosna i Hercegovina je država u kojoj su kompromis i široki konsenzus ključni za napredak. Napredak ovisi o jačanju i unapređenju međusobnog povjerenja, unutrašnjem dijalogu i konsenzusu primarno legitimnih političkih predstavnika konstitutivnih naroda posebno oko najvažnijih unutarnjopolitičkih ciljeva u vezi s implementacijom odluka Ustavnog suda BiH i presuda Europskog suda za ljudska prava, za što su potrebne ograničene izmjene Ustava BiH i izbornog zakonodavstva. (05.10.)

Naglašena važnost stvaranja ‘digitalne zajednice’ koja bi pomogla lakšoj integraciji u EU

SARAJEVO – Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto izjavila je na otvaranju Šestog digitalnog samita zapadnog Balkana u Sarajevu da je ta konferencija najbolja prilika da zajedno istražimo i oblikujemo budućnost naše regije kroz digitalne tehnologije i ubrzanu transformaciju društva kojoj svjedočimo.

Dodala je da Bosna i Hercegovina i zemlje zapadnog Balkana imaju ogroman potencijal i da bismo ga ostvarili, moramo raditi zajedno, dijeliti ideje, iskustva i najbolje prakse.

Naglasila je da upravo suradnja i razmjena ideja između naših zemalja čini temelj za snažniju, stabilniju i prosperitetniju regiju. Krišto je rekla da naša zajednička budućnost leži u povezivanju, a da su digitalne tehnologije ključna sredstva u ostvarivanju tog cilja.

– Činjenica je da digitalne tehnologije imaju potencijal da donesu promjene u naše društvo, one nam pružaju priliku da poboljšamo obrazovanje, zdravstvo, komunikaciju i infrastrukturu, te potiču inovacije i otvaraju nova radna mjesta – kazala je Krišto.

Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto podsjetio je da su troškovi roaminga između zemalja zapadnog Balkana i EU smanjeni, nakon što je prethodno nakon sličnih samita roaming ukinut među zemljama regije.

– Jako je bitno da cijela regija stvori nešto što bi mogli zvati “digitalna zajednica” koja bi pomogla da se integriramo u EU prije nego što politika sustigne taj posao – kazao je Forto.

Glavna tajnica Vijeća za regionalnu suradnju Majlinda Bregu istaknula je da će smanjenje cijena roaminga s EU značajno osjetiti svi koji iz regije budu putovali u Uniju, kao i članovi dijaspore kada budu posjećivali zemlje porijekla. Naglasila je da spomenuto smanjenje cijene prijenosa podataka sa Europskom unijom iznosi i do 99 posto zahvaljujući angažmanu koji je trajao četiri godine. (05.10.)

(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Europi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)