go to the original language article
Ekstremni vremenski događaji u Evropi su u posljednjih 40 godina uzrokovali ekonomsku štetu od 500 milijardi evra, a manje od jedne trećine štete bilo je osigurano. Bosna se svrstava među države s najvećom ekonomskom štetom po glavi stanovnika, jer su prošlogodišnje poplave izazvale skoro 900 miliona evra direktne štete, dok su isplate osiguranja procijenjene na 152,3 miliona evra, što je istaknuto na međunarodnoj konferenciji pod pokroviteljstvom Agencije za nadzor osiguranja (AZN).
Ministar finansija Klemen Boštjančič je, osvrnuvši se na nalaz Instituta za ekonomska istraživanja, da u Sloveniji skoro petina stanovništva uopšte nema osiguranu kuću, rekao da se treba obratiti tzv. osiguravajućem raskoraku. “Klimatske promjene su ovdje,” rekao je. Prema Boštjančičevim riječima, ministarstvo priprema sistemska rešenja, također u smislu povlastica za one s određenim osiguranjima. Osnivaju radnu grupu koja će uključivati predstavnike vlade, AZN, Slovenskog udruženja osiguravatelja i druge.
Prema Boštjančičevim riječima, prioritet države nakon prošlogodišnjih poplava bio je što prije sanirati situaciju. “Donijeli smo brojne mjere, interventnu legislativu i osigurali finansiranje iz različitih izvora,” podsjetio je. Sada je važno podići svijest ljudi o rizicima od prirodnih nepogoda i osigurati njihovu imovinu. “Svatko mora preuzeti svoj dio odgovornosti,” dodao je.
“Prošla godina je bila najtoplija godina u gotovo dva stoljeća, Sloveniju su pogodili mraz, tuča i katastrofalne poplave,” rekao je direktor AZN Gorazd Čibej. Posljedično, osiguravajuća društva su isplatila rekordne iznose za osiguranje od elementarnih nepogoda, ukupno preko 330 miliona evra. Ipak, postoji značajan tzv. osiguravajući raskorak u zaštiti od prirodnih nepogoda, upozorio je. Prema nalazima instituta, osiguravajući raskorak za poplave procjenjuje se na oko 60 posto domaćinstava, dok je za zemljotrese iznad 70 posto. (10. septembar)