Pedesetak zastupnika iz zemalja EU-a podržalo otvaranje pregovora s BiH

STRASBOURG – Pedesetak zastupnika iz 16 nacionalnih parlamenata zemalja članica Europske unije, među kojima i Hrvatske, poduprli su inicijativu da Europska unija s Bosnom i Hercegovinom ubrzano otvori pristupne pregovore, što bi, smatraju, bio poticaj za napredak te države.

Članovi Izaslanstva Parlamentarne skupštine BiH u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe na posljednjem zasjedanju u Strasbourgu uspjeli su skupiti potporu brojnih kolega, među kojima su i zastupnici Davor Ivo Stier, Domagoj Hajduković, Zdravka Bušić te Marijana Petir, koja je ondje u poziciji zamjenice zastupnika.

Europska komisija trebala bi u studenome objaviti izvješće o napretku BiH u prošloj godini te ocjenu je li provedeno 14 prioriteta koji su postavljeni pred tu zemlju, što uključuje i izbornu reformu.

Ta ocjena bi, uz druge političke kriterije i procjene, trebala predstavljati temelj da Europsko vijeće u prosincu donese odluku hoće li odobriti Bosni i Hercegovini otvaranje pregovora s EU-om. Državni zastupnici iz BiH te brojni dužnosnici iz te zemlje lobiraju kako bi se to ostvarilo.

U priopćenju dostavljenom medijima iz Izaslanstva Parlamentarne skupštine BiH pri Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe izražava se očekivanje da će potporu zastupnika slijediti i vlade zemalja članica Europske unije, čiji će vođe odlučivati o davanju zelenog svjetla za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom. (13.10.)

Predsjedatelj Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe (PSVE) Saša Magazinović obratio se na plenarnom zasjedanju ovog tijela.

Naglasio je da je sigurnost i stabilnost zapadnog Balkana ugrožena, iščekivanje novog rata postalo je normalna pojava, dok su sve učestaliji incidenti većih razmjera koji narušavaju osjećaj sigurnosti.

Dodao je da međunarodna tijela koriste diplomatsku retoriku koja ne daje rezultate i postavio pitanje je li došlo vrijeme da se u Europsku konvenciju o ljudskim pravima, koja definira pravo na slobodu i sigurnost, doda i “ljudsko pravo da se živi oslobođeno od straha od novog konflikta“?

Magazinović je još rekao da se slaže s tezom da je cijena rata uvijek nekoliko puta veća od cijene prevencije, ali i podvukao da oni koji rade na preveniranju i zaustavljanju rata, kako Vijeće Europe, tako i međunarodna zajednica u cjelini, moraju imati kredibilitet koji se stiče godinama, a gubi vrlo brzo i lako. Po njegovim riječima, europske i međunarodne institucije su zakasnile da preveniraju postojeće konflikte i ratove.

– Zapadni Balkan je mjesto na kojem treba implementirati nove, poboljšane alate prevencije. Dosadašnji diplomatski jezik je neefikasan, poruke o zabrinutosti su frustrirajuće jer poslije njih ne slijedi ništa, što također dovodi u pitanje kredibilitet međunarodne zajednice. Ako želimo biti facilitatori mira i zagovarači ljudskih prava u demokratskoj sigurnosti, moramo biti iskreni, hrabri i osviješteni – zaključio je Magazinović. (12.10.)

Čović: Vjerujem da ćemo do kraja godine imati pozitivan stav oko našeg statusa i otvaranja pregovaračkog procesa s EU

MOSTAR – Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, vodeće hrvatske stranke u ovoj zemlji, Dragan Čović smatra da vlast u Bosni i Hercegovinu funkcionira, iako se slaže da bi trebala djelovati puno učinkovitije i dinamičnije. U intervjuu za Fenu on najavljuje novi zamah na provedbi obveza na europskom putu.

On kaže da je ovih dana imao intenzivne razgovore sa liderima drugih stranaka parlamentarne većine kako bi se „oslobodilli ovih uvjetnih blokada ili nedonošenja odluka“.

– Trebat će taj element međusobnog povjerenja ojačati i vjerujem da ćemo idućeg tjedna na sastanku čiji je domaćin Milorad Dodik, imati dinamiku usvajanja zakona i drugih odluka što je dogovoreno na sastanku u Mostaru. To će vratiti pažnju Bruxellesa na ovaj prostor i utjecati na izvješće o BiH i uvjeren sam da ćemo do kraja godine imati jedan pozitivan stav oko našeg statusa i otvaranja pregovaračkog procesa s EU, ističe Čović.

Govoreći o izazovima koji utječu na odnose u BiH i funkcioniranje vlasti, čelnik HDZ-a BiH kaže da ih je jako mnogo, primarno izvan našeg okruženja. Od ruske agresije na Ukrajinu, eskalacije sukoba u Izraelu i drugih kriznih žarišta.

– Naravno da smo mi onda na ovom prostoru izloženi, jer interesantni smo, iako nismo ekonomski jaki. Uvijek smo bili žarište nekog problema, ali mislim da s partnerima izvana možemo odgovoriti na taj izazov. Tu je i sudski proces protiv (Milorada) Dodika. Ja sam prijateljski s njim razgovarao i o tome i uvjeren sam da to neće ostaviti traga. Najveći izazov je upravo naše međusobno povjerenje. Potreba naših kolega iz oporbe je da galame, iznose ono što misle da treba, ali mi koji smo pozicija moramo tražiti način kako realizirati ono što smo obećali, a ključno obećanje je 14 plus uvjeta za EU završiti u ovoj godini, kao i one druge operativne stvari, poput proračuna za narednu kalendarsku godinu, poručuje Čović.

Osvrnuo se, među ostalim, i na promjenu međunarodne politike prema Hrvatima u BiH i HDZ-u kao vodećoj hrvatskoj stranci. Podsjetio je na vrijeme kada je hrvatska politika u BiH bila na udaru, izložena sankcijama, smjenama i nekoj vrsti izolacije.

– Prošlo je puno predstavnika međunarodnih institucija koji su imali svoju ulogu oko ovih odnosa, netrpeljivosti i slično. Nije se to ni danas promijenilo. Mi smo sebe organizirali tako da želimo ostvariti ono što nam je dugoročni cilj – nedjeljiva BiH u euroatlantskim integracijama organizirana tako da nam ne treba nikakav visoki predstavnik, nikakvi stranci koji će nam donositi zakone i nametati rješenja. Postali smo puno zreliji, napravili smo jednu veliku političku organizaciju, rekao je Čović.

Smatra da činjenica da se bez HDZ-a ne može napraviti vlast ni na državnoj, ni na federalnoj razini, kao i u većini županija, nije draga mnogim međunarodnim predstavnicima.

– To moramo znati, ma koliko oni šutjeli o tomu. I naravno da će oni pokušavati i u HDZ-u i oko HDZ-a napraviti neku oporbu. E sad, što je pozicija, a što opozicija kod druga dva naroda pitanje je. U proteklih pet godina vidjeli smo da svatko sa svakim može koalirati pa je onda moje pitanje tko je izvan koalicije. HDZ BiH ima jedan poseban zadatak da okuplja obitelj HNS-a i da partnerima iz međunarodne zajednice nudi jasnu viziju europske BiH. Trebalo je jako puno vremena da te ljude uvjerimo da je ono što radimo i govorimo vjerodostojno i da to stvarno provodimo u djelo, naglašava Čović. (15.10.)

Ministar sigurnosti BiH smatra da visoki predstavnik nije legitiman; Ministarstvo vanjskih poslova: Nema nejasnoća oko statusa Christiana Schmidta

SARAJEVO/BANJA LUKA – Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić izjavio je da je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt njemački građanin „koji na prostoru BiH boravi na osnovu diplomatske note njemačkog veleposlanstva u BiH, a ne na osnovu rezolucije Vijeća sigurnosti“ što ukazuje na to, kako je ustvrdio, da Schmidt nije legitiman.

– U više navrata, kad god je otišao iz BiH pa se vraćao i kršio zakone ove zemlje jer nije ponovo dolazio prema zakonski propisanim procedurama, što ukazuje na kršenje diplomatske prakse i šteti ugledu SR Njemačke. Također, u jednom vremenskom razdoblju je kršio proceduru tako što je njegovo osiguranje koristilo duge cijevi, a zakon BiH izričito navodi nošenje kratkog naoružanja i pripadajuće municije – naveo je Nešić.

Dodao je da je iz Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma vidljiva potreba imenovanja visokog predstavnika u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

– Nigdje, ni u jednom dokumentu, nije vidljivo da je njemački građanin Christian Schmidt najavljen ispred jedine relevantne institucije za imenovanje visokog predstavnika, a to je Vijeće sigurnosti UN-a, nego isključivo ispred Veleposlanstva SR Njemačke – dodao je Nešić, pozvavši Tužiteljstvo BiH da povede istragu i obavijesti javnost o njenim rezultatima.

Ranije je Ured članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović zatražio informacije o broju pripadnika osiguranja visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta i oružju koje nose, te uputio dopis ministru sigurnosti BiH Nenadu Nešiću.

Napad na OHR je dio ukupnog napada na Dejtonski mirovni sporazum – Denis Bećirović

Iz Ureda člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića priopćili su da je dopis kabineta članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, prema ministru sigurnosti BiH Nenadu Nešiću, dostavljen bez rasprave i suglasnosti Predsjedništva BiH.

– Napad na OHR i Ustavni sud BiH su ciljani napadi na institucije koje čuvaju temeljne odredbe Ustava BiH. Takvo djelovanje predstavlja izravan napad na Dejtonski mirovni sporazum i državu Bosnu i Hercegovinu. Stoga, međunarodna zajednica, posebno svjedoci Dejtonskog mirovnog sporazuma, hitno moraju konkretno djelovati i zaustaviti opasno antidejtonsko djelovanje kojim se ozbiljno narušava mir i sigurnost u Bosni i Hercegovini i regiji – navedeno je iz Ureda Denisa Bećirovića.

Ne postoje nikakve nejasnoće u vezi statusa visokog predstavnika – Ministarstvo vanjskih poslova BiH

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, povodom informacija koje se tiču diplomatskog statusa visokog predstavnika Hans Christiana Friedricha Schmidta u Bosni i Hercegovini, iz raspoložive dokumentacije obavještava da ne postoje nikakve nejasnoće u vezi statusa visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu niti njegove notifikacije.

Na upit Fene za komentar izjava ministra Nenada Nešića, iz Ministarstva vanjskih poslova BiH navedeno je da je Veleposlanstvo Savezne Republike Njemačke verbalnom notom od 26.07.2021. godine dostavilo informaciju o dolasku novog visokog predstavnika za BiH i članova njegovog osiguranja, te je u verbalnoj noti zamolilo da se članovima osiguranja izdaju dozvole za unos i nošenje naoružanja na teritorij Bosne i Hercegovine.

Podsjećaju da je ista procedura provedena i u slučaju visokog predstavnika za BiH Valentina Inzka kada je najavu izvršilo Veleposlanstvo Republike Austrije, a zahtjev za Identifikacijsku iskaznicu i zvaničnu notifikaciju izvršio Ured visokog predstavnika za BiH.

Visokog predstavnika imenuje Upravni odbor Vijeća za provedbu mira – OHR

Ured visokog predstavnika (OHR) je objavio da je članom V Aneksa 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (GFAP) definirano da je visoki predstavnik konačni autoritet u regiji u pogledu tumačenja navedenog sporazuma o implementaciji civilnih aspekata mirovnog rješenja. Istaknuto je da je pitanje imenovanja visokog predstavnika direktno povezano s tumačenjem Aneksa 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir.

Iz OHR-a naglašavaju da je na osnovu teksta Aneksa 10 jasno da imenovanje visokih predstavnika, (što nije slučaj sa imenovanjem vojnih snaga – IFOR, sada EUFOR-ALTHEA, u skladu sa Anexom 1A) ne vrši Vijeće sigurnosti UN-a, iako ono mora biti u skladu s odgovarajućim rezolucijama.

OHR napominje da je, u odgovoru na upit kojeg je ranije uputila predsjedateljica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović, generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres 14. srpnja 2023. potvrdio da je Upravni odbor PIC-a nadležno tijelo za imenovanje visokog predstavnika.

– Christian Schmidt je preuzeo funkciju i dužnosti visokog predstavnika 1. kolovoza 2021. Od tada je generalnom sekretaru Ujedinjenih naroda i Vijeću sigurnosti UN-a podnio četiri izvješća o provedbi Općeg okvirnog sporazuma za mir. Visoki predstavnik se osobno obraća Vijeću sigurnosti UN-a svake godine – priopćeno je iz OHR-a. (13.10.)

Livington: Političke stranke u Ujedinjenom Kraljevstvu posvećene su euroatlantskim integracijama zemlja zapadnog Balkana

SARAJEVO – U organizaciji Inicijative za strateške analize iz Sarajeva i partnerskih organizacija iz SAD-a, Velike Britanije, Njemačke i Bosne i Hercegovine otvorena je prva Sarajevska sigurnosna konferencija, jedan od najvećih diplomatskih skupova ove godine u Bosni i Hercegovini. 

Direktor Inicijative za strateške analize i suosnivač Sarajevske sigurnosne konferencije Hikmet Karčić na ceremoniji otvorenja kazao je da sudionike očekuju dva dana dinamičnih i interesantnih diskusija. On smatra da je konferencija posebno značajna zbog prisustva visokih političkih dužnosnika, što će dodatno ojačati veze između Bosne i Hercegovine i međunarodnih partnera.

Denis Livington, bivši ministar za Europska pitanja u Vladi Ujedinjenog Kraljevstva i zamjenik nekadašnje premijerke Therese May, kazao je da njegova zemlja, iako je napustila Europsku uniju, u potpunosti ostaje posvećena euroatlantskim integracijama u regiji.

– Svjesni smo da su građani ovih zemalja izuzetno posvećeni i da im je stalo da zemlje regije postanu punopravne članice EU i NATO saveza. Drago nam je što ćemo imati priliku govoriti o jačanju tih integracija. Sve političke stranke u Ujedinjenom Kraljevstvu izrazito su posvećene ovim procesima u zemljama zapadnog Balkana i ono što mogu istaknuti, da čak iako dođe do smjene vlasti, ova vanjska politika sigurno se neće promijeniti i ostajemo posvećeni ovom putu zemalja regije – kazao je Livington. (15.10.)

Gregorian pohvalio napore BiH u borbi protiv terorizma, izrazio uznemirenost zbog govora mržnje

Zamjenik podsekretara Ujedinjenih naroda za borbu protiv terorizma Raffi Gregorian boravio je u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini kako bi osnažio podršku UN-a naporima Bosne i Hercegovine u borbi protiv terorizma i razgovarao o aktualnim i novim prijetnjama.

Istaknuo je da je za pohvalu posao koji vlasti Bosne i Hercegovine nastavljaju obavljati u borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma na domaćem terenu i davanju doprinosa regionalnim i globalnim naporima u borbi protiv ove prijetnje koja se neprestano mijenja.

– Raduje me što možemo surađivati s Bosnom i Hercegovinom kako bismo omogućili primjenu sredstava koja se pridržavaju ljudskih prava za otkrivanje i zaustavljanje stranih terorističkih boraca i drugih ozbiljnih kriminalaca koji pokušavaju zračnim putem ući u zemlju ili proći kroz nju. Naš Program suzbijanja terorističkih putovanja ne samo da pomaže Bosni i Hercegovini da ispuni obaveze Vijeća sigurnosti, već također ispunjava standarde Organizacije međunarodne civilne avijacije i integrira se s europskim sustavima, što bi trebalo olakšati integraciju u Europsku uniju – poručio je Gregorian.

Koraci koje Bosna i Hercegovina pravi ka pridruživanju Europolu i unapređenju postupanja s migracijskim tokovima također su ohrabrujući, poručio je. Gregorian je naglasio i važnost povratka oko stotinu državljana BiH iz kampova na sjeveroistoku Sirije.

Izrazio je i uznemirenost zbog nedavnog nacrta zakona koji direktno utječe na prava slobode izražavanja i udruživanja, te će dalje suziti prostor za građansko djelovanje.

– Nedavna rekriminalizacija klevete i nacrt zakona Republike Srpske o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija nisu u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava i stvaraju pravnu nesigurnost – poručio je te pozvao na povlačenje zakona, jer je suprotan brojnim rezolucijama Generalne skupštine koje veličaju vrline općedruštvenog odgovora na terorizam, koji uključuje civilno društvo i duboko je ukorijenjen u ljudskim pravima. (13.10.)

(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Europi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)