Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.SARAJEVO – Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto uručila je šefu Delegacije Evropske unije u BiH Johannu Sattleru potpisani Sporazum o finansiranju Godišnjeg akcijskog plana u prilog Paketu za energetsku podršku za zapadni Balkan u korist BiH za 2023. godinu između Evropske unije i BiH. Ovaj paket, vrijedan 70 miliona eura, omogućit će pomoć najugroženijim domaćinstvima u suočavanju s rastućim cijenama kao i pomoć u energetskoj tranziciji u BiH.
Krišto je pojasnila da se radi se o paketu podrške za ublažavanje socio-ekonomskih posljedica izazvanih energetskim krizama koje su donijele porast cijena. Na taj način, dodala je ona, pomoći će se najugroženijim kategorijama stanovništva u BiH, koje su se suočile s porastom cijena energenata.
“Zatim, konkretna pomoć ide na pomoć stambenim jedinicama, u smislu energetske učinkovitosti. Također, podrška ide u okviru ovog paketa malim i srednjim poduzećima, koja su zapravo i osnova naše ekonomije, a i ono što bi trebalo činiti u budućnosti, ekonomski rast i razvoj”, navela je Krišto.
Sattler je kazao da ovaj korak znači da će BiH primiti prvu tranšu iz paketa vrijednog 70 miliona eura za podršku najugroženijim domaćinstvima što je oko 170.000 domaćinstava u BiH, a pomoći će i energetsku tranziciju kao vid ulaganja u budućnost BiH. Dodao je da je inflacija koja je rezultat ruske agresije na Ukrajinu, podrazumijevala je i povlačila je za sobom izuzetno tešku prošlu zimu, prije svega za najsiromašnije porodice, ne samo u BiH već i širom regiona.
“Upravo iz tog razloga, u oktobru prošle godine, prilikom svoje posjete predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen najavila je paket podrške u vrijednosti jedne milijarde eura za cijeli region. Polovina te podrške od jedne milijarde ide kao direktna pomoć porodicama, preduzećima, poslovnom sektoru i srednjoročno kao investicija za cijeli region”, pojasnio je Sattler.
Napomenuo je da u okviru ovog paketa energetske podrške 50 miliona se osigurava za najsiromašnije porodice, dodatnih 10 miliona ide za privatni sektor, za unapređenje energetske efikasnosti, a preostalih još 10 miliona također za adaptaciju i unapređenje energetske efikasnosti javnih objekata. (04.04.)
Osuđujuća presuda Sud BiH za nabavku respiratora
SARAJEVO – Sud Bosne i Hercegovine izrekao je danas prvostepenu presudu u predmetu ‘respiratori’ kada je za zloupotrebu položaja krivim proglašenih premijer Federacije BiH Fadil Novalić, suspendirani direktor Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) Fahrudin Solak i vlasnik firme F. H. Srebrena malina Fikret Hodžić, kao i pravna osoba F. H. Srebrena malina, dok su oslobođeni za ostale tačke optužbe. Federalna ministrica finansija Jelka Milićević kojoj se sudilo za nesavjestan rad u službi, nije proglašena krivom.
Prvostepenom presudom Novalić je osuđen na četiri godine zatvora, Hodžić na pet, a Solak na šest godina. Pravno lice “Srebrena malina”, čiji je vlasnik Fikret Hodžić mora platiti kaznu od 200.000 KM.
Akteri ovog predmeta terete se u vezi s nabavkom 100 respiratora, vrijednosti 10.530.000 KM, koje je, nakon proglašenja stanja nesreće u FBiH uzrokovanog pandemijom koronavirusa u proljeće 2020. godine, za potrebe Federalne uprave Civilne zaštite (FUCZ) iz Kine uvezla firma “F.H. Srebrena malina”.
Sud Bosne i Hercegovine je potvrdio je optužnicu 30. decembra 2020. godine. Suđenje je počelo 24. februara 2021. godine, a završeno 22. marta 2023. godine. (05.04.)
Otvorene ponude za digitalizaciju javnih RTV servisa u BiH
SARAJEVO – U Ministarstvu komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine održano je javno otvaranje pristiglih ponuda u postupu nabavke opreme za digitalni prijenos i emitiranje za Projekt digitalizacije javnih RTV servisa u Bosni i Hercegovini. Zaprimljene su dvije ponude od oko 25,5 miliona KM. U narednom periodu izvršit će se evaluacija ponuda te izbor najpovoljnijeg ponuđača koji ispunjava uvjete javnog poziva.
Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto je naglasio kako je uspješno okončanje ove javne nabavke od krucijalnog značaja za proces digitalizacije u Bosni i Hercegovini, koji kasni gotovo deceniju za evropskim zemljama.
Digitalizacija televizijskog signala, usaglašena u okviru Ženevskog sporazuma iz 2006. godine čiji je potpisnik i Bosna i Hercegovina, podrazumijevala je gašenje analognog televizijskog signala do sredine 2015. godine, što se do sada u BiH nije dogodilo.
“Nedopustivo je da Bosna i Hercegovina ostane usamljen slučaj u regionu i ostatku Evrope i krajnje je vrijeme da, iako sa gotovo decenijom kašnjenja, naši građani osjete benefite digitalizacije RTV signala”, poručio je ministar Forto. (05.04.)
Ozvaničen početak projekta ‘Ka jednakoj, inkluzivnoj i tolerantnoj BiH’
SARAJEVO – Početak zajedničkog projekta Evropske unije i Vijeća Evrope “Ka jednakoj, inkluzivnoj i tolerantnoj Bosni i Hercegovini” usmjerenog na borbu protiv diskriminacije i govora mržnje ozvaničen je u Sarajevu. Vrijednost trogodišnjeg projekta iznosi 850.000 eura, a finansiraju ga Evropska unija i Vijeće Evrope.
Šefica Ureda Vijeća Evrope u BiH Bojana Urumova istakla je da su već napravili preporuke koje se odnose, između ostalih, i na Bosnu i Hercegovinu a uključuju borbu protiv rasizma, netolerancije i diskriminacije.
“Cilj nam je da realiziramo te preporuke i da pomognemo bh. vlastima da svim članovima društva pruži jednaka prava, te prosperitet i bolju budućnost”, rekla je Urumova.
Šef Sekcije operacija za socijalni razvoj, civilno društvo i prekograničnu saradnju Delegacije Evropske unije u BiH Gianluca Vannini izjavio je da je cilj projekta potpuna provedba zakona kako bi sve grupe i svi pripadnici manjinskih grupa u BiH mogli živjeti potpuno ravnopravno bez diskriminacije i po bilo kojoj osnovi.
Pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Saliha Đuderija rekla je da će nastaviti aktivnosti na sprječavanju govora mržnje, na osnovu dokumenta koji su sačinili u proteklom periodu u nastojanju da u taj proces uključe što veći broj institucija na svim nivoima vlasti u BiH. (04.04.)
Brojnim događajima počelo obilježavanje početka opsade Sarajeva
SARAJEVO – Program obilježavanja početka opsade Sarajeva 1992.-1995. počeo je u sarajevskoj Vijećnici projekcijom dokumentarnog filma “Simbol otpora – zgrada Loris” u video produkciji ND autora Armina Čolakovića, a upriličena je i izložba crno-bijelih fotografija “Soba njenih uspomena”, Toše Mitaševskog.
Filmom se kroz simboliku ratnih dešavanja tokom opsade Sarajeva šalje poruka zajedničkog života, uzajamnog pomaganja građana, bez poznavanja granice bilo koje vrste, već samo duh zajedništva, jedinstva i multietničkog, multikulturalnog i multireligioznog poštovanja među ljudima.
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić smatra da se i na taj način odaje počast ljudima, prije svega, koji su u vrijeme opsade Sarajeva živjeli u zgradi Loris, a dosta njih je i ranjeno i/li poginulo, te borcima koji su branili cijelo to naselje.
Zvanično je otvorena i izložbe crno-bijelih fotografija “Soba njenih uspomena”, Toše Mitaševskog. Fotografije govore o besmislu i surovosti rata, a nastale su u Sarajevu 1993. godine. Neke od njegovih fotografija nastale su upravo u razrušenoj Vijećnici.
Kolekcija fotografija “Soba njenih uspomena” nastala je u periodu od maja do septembra 1993. godine, na liniji razgraničenja, u zgradi poznatoj kao Loris u Sarajevu. I autor i model – Dragana Ristić živjeli su u toj zgradi, kao i četrdesetak drugih stanara.
U razgovoru za Fenu Magdalena Cvjetković, sestra Toše Mitaševskog, kazala je da je on izrađivao fotografije u kupatilu, kad bi bilo struje, dok su svi drugi uključivali mašine za veš. Često je morao prekidati rad zbog borbenih dejstava, što je bio slučaj i sa snimanjem. Za svaku fotografiju napravljen je samo po jedan snimak, jer su filmovi u tom periodu bili jako dragocjeni.
Toše Mitaševski (1960-2016.) rođen je u Sarajevu. U periodu od 1984. do 1992. godine izlagao je na većini izložbi fotografija u Jugoslaviji i tako se svrstao među najaktivnije fotografe osamdesetih godina u Bosni i Hercegovini. Učestvovao je na oko 150 kolektivnih izložbi, osvojio je 32 nagrade.
Istim povodom otvorena je i izložba fotografija “Sarajevo, vječita Vijećnica” fotografa Rikarda Larme. Na izložbi su izložene fotografije Vijećnice Rikarda Larme iz perioda opsade Sarajeva, nastalih za vrijeme trajanja agresije na Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine. Rikardo Larma je kazao da je davno otišao iz Sarajeva ali da živi sa Sarajevom u duši. (04.04.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)