Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.SARAJEVO – Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto rekla je da vladajuća koalicija u BiH ima kapacitet za nastavak provedbe reformi koje su nužne za ulazak u EU, a uvjerena je da će preostale uvjete ispuniti do kraja ove godine.
Nakon što je BiH u izvješću Europske komisije dobila uvjetnu preporuku za početak pregovora, Krišto je u razgovoru za Euractiv izrazila zadovoljstvo što su u Bruxellesu prepoznali napor i volju svih političkih subjekata u Bosni i Hercegovini da se ubrza europski put.
Krišto navodi da pozitivno izvješće daje snažan poticaj u nastavku jačeg, bržeg i boljeg rada na ispunjenju preostalih kriterija, a kako bi konačno dobili finalni datum otvaranja pregovora. Uvjerena je da će sve preostale uvjete ispuniti do kraja ove godine.
– Naš cilj je jasan i realan. Sve je spremno da u sljedećih mjesec dana ispunimo preostale uvjete. Ne bih to nazvala niti optimističnim niti pesimističnim. Jednostavno smo svi upućeni prema tome da iskoristimo pruženu ruku prijateljstva na najbolji način. Već nam je kandidacijskim statusom ukazano ogromno povjerenje, a dana preporuka daje nam dodatnu snagu i motivaciju da se suočimo s izazovima koji su pred nama i dalje nastavimo neumorno i predano raditi na reformama koje su ključne za našu europsku budućnost – podvukla je.
Iako je EU svojih 14 prioriteta definirala još 2019. godine, a do sada se mnogo toga nije ispunilo, predsjedateljica Krišto smatra da su šanse da BiH u kratkom roku ispuni uvjete sasvim realne. Kako je pojasnila, radi se o pitanjima koja su u najvećoj mjeri usuglašena, samo je potrebno imati malo dodatne političke hrabrosti i volje da se te reforme konačno finaliziraju.
– Provođenje izborne reforme u BiH, kojom će se implementirati Odluka Ustavnog suda BiH o legitimnom političkom predstavljanju konstitutivnih naroda, kao i sve presude Europskoga suda za ljudska prava, a što se sukladno dogovoru političkih lidera u Bosni i Hercegovini treba realizirati do kraja godine, po meni je trenutačni prioritet. Vjerujem kako je upravo ispunjenje ovoga uvjeta od suštinskog značaja za daljnji napredak i stabilnost Bosne i Hercegovine, čime će se, sigurna sam, u potpunosti osigurati i transparentnost i integritet izbornog procesa u našoj zemlji – rekla je ona.
Također navodi da već imaju spreman set i ostalih europskih zakona u proceduri, za koje očekuje da će ih Vijeće ministara BiH usvojiti u sljedećih mjesec dana, a to su zakon o sudovima, zakon o sprječavanju sukoba interesa, zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, ali i zakon o VSTV-u. Smatra da primarni fokus sada mora biti upravo na usvajaju tih zakona, ali i na usvajanju zakona o proračunu institucija BiH za 2024. godinu, imenovanju državnog koordinatora za IPA-u III i drugo.
Predsjedateljica Krišto vjeruje da institucije BiH dobro rade svoj posao, što je, kako je navela, jasno prepoznato i od Europske unije.
Iako u BIH postoji dosta neriješenih unutarnjopolitičkih pitanja, prije svih ostvarenje jednakopravnog položaja konstitutivnih naroda i osiguravanje izbora legitimnih političkih predstavnika na svim administrativno-političkim razinama, Krišto je uvjerena da vladajuća koalicija ima kapacitet da započete reforme uspješno nastavi provoditi.
Govoreći o stavu središnje vlasti u BiH oko eventualnog priključenja BiH NATO-u, predsjedateljica Krišto je podsjetila da u BiH, kao zemlji konstitutivnih naroda te svih drugih koji u njoj žive, o svakom političkom pitanju mora postojati puni konsenzus, pa tako i o pitanju puta u NATO.
Na pitanje postoji li suglasnost u BiH oko uvođenja viza državljanima Rusije, Turske, Saudijske Arabije i Kine, a u skladu s viznim režimom EU, Krišto je naglasila da je obveza BiH uskladiti vanjsku politiku s vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije, što je za sada, kako je kazala, u postotku skoro 100 posto. (17.11.)
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg doputovao u BiH
SARAJEVO – Generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg stigao je u nedjelju u posjetu Bosni i Hercegovini, gdje se susreo s članovima Predsjedništva BiH tijekom radne večere.
Kako je najavljeno, za danas je predviđen Stoltenbergov susret s predsjedateljicom Vijeća ministar BiH Borjanom Krišto i ministrom obrane BiH Zukanom Helezom.
Stoltenberg se treba sastati i s visokim predstavnikom za BiH Christianom Schmidtom te posjetiti sjedište NATO stožera u Sarajevu.
Nakon Bosne i Hercegovine, generalni sekratar NATO-a otputovat će u posjetu Kosovu, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. (20.11.)
Evakuirani državljani BiH i njihovi srodnici iz Gaze danas stižu u BiH
SARAJEVO – Grupa bosanskohercegovačkih državljana i njihovih srodnika evakuiranih iz Gaze danas stiže u Bosnu i Hercegovinu, potvrđeno je iz Veleposlanstva Države Katar u Sarajevu.
U nedjelju ujutro održana je nova izvanredna telefonska sjednica Vijeća ministara BiH na kojoj je odlukom odobreno da uz bh. državljane, u Bosnu i Hercegovinu dođu i njihovi srodnici. Tako su stvoreni uvjeti za prebacivanje ovih osoba u Bosnu i Hercegovinu.
Prema provjerenim informacijama, građani Bosne i Hercegovine kreću na put danas rano ujutro avionom kompanije Turkish Airlines iz Kaira ka Istanbulu. Potom će iz Istanbula u Bosnu i Hercegovinu doputovati u dvjema odvojenim grupama.
Troškove njihovog putovanja u Bosnu i Hercegovinu snosi Država Katar, kako je ranije najavljeno iz Veleposlanstva te zaljevske zemlje u Sarajevu. Država Katar značajno je doprinijela evakuaciji bosanskohercegovačkih građana i njihovih srodnika iz Pojasa Gaze.
Inače, ranije je objavljeno kako će u BiH moći ući samo oni koji imaju pasoš ove zemlje, dok državljani Palestine koji su srodnici bh. državljana neće moći ući u ovu zemlju, jer ministri iz reda srpskog naroda u Vijeću ministara BiH nisu glasovali o Odluci, čime su onemogućili ulazak srodnicima bh. državljana.
Međutim, ministar sigurnosti u Vijeću ministara Nenad Nešić potvrdio je da će u BiH ukupno doći 50 lica, nakon što su svi prošli sigurnosne provjere. (19.11.)
SAD uveo sankcije dužnosnicima iz RS-a
WASHINGTON – Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva financija SAD-a donio je odluku da sankcionira nekoliko pojedinaca i pravnih lica iz zemalja zapadnog Balkana, a među njima i nekoliko njih iz Bosne i Hercegovine, odnosno entiteta RS-a. Sankcije su uvedene zbog ‘korupcije i malignog uticaja’.
Podsekretar Ministarstva financija za terorizam i financijsku obavještajnu službu Brian E. Nelson naveo je da je Rusija nastavila koristiti svoj utjecaj na zapadnom Balkanu kako bi spriječila integraciju regije u međunarodne institucije i organizacije, kao i iskoristila ključne jurisdikcije za olakšavanje svojih agresivnih destabilizirajućih aktivnosti.
Sankcije je dobio Petar Đokić koji trenutno obnaša funkciju ministra industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske. Kako se navodi, Đokić je 2017. s hrvatskim ministrom zaštite okoliša i energetike potpisao ugovor o izgradnji plinovoda iz Hrvatske do rafinerije Bosanski Brod, koja je u vlasništvu ruske kompanije, u RS-u. Sklapanje takvog sporazuma prijetnja je provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma. Sankcioniranjem Đokića šalje se jasan signal da SAD neće tolerirati antidejtonsko ponašanje.
Na listi sankcija našao se i Savo Cvijetinović, član Izvršnog odbora političke stranke predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). On je također predstavnik kompanije BN Inžinjering sa sjedištem u RS-u, koja je u vlasništvu bivšeg zamjenika načelnika vojnog zračnog transporta u Oružanim snagama Rusije i bivšeg zapovjednika komponente zračnog transporta ruske vojske. BN Inžinjering je omogućio ilegalni transfer motora za helikoptere proizvedenih u Ukrajini u Rusiju preko Bosne i Hercegovine. Savo Cvijetinović je obuhvaćen sankcijama zbog svoje pozicije u ovoj firmi, a njegova imovina je blokirana.
Duško Perović, dugogodišnji šef predstavništva RS u Moskvi, također se našao na listi sankcija. Perović je bio sastavni dio dogovaranja interakcija između predsjednika RS Milorada Dodika i njegove stranke SNSD i ruskih dužnosnika. Točnije, on je rutinski lobirao za sastanke Dodika i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Perović je također bio posrednik između Dodikove vlade RS i istaknutog ruskog milijardera. Unatoč tome što je bio zaposlenik Vlade RS-a, Perović je bio zaposlen u dvije firme istaknutog ruskog milijardera u isto vrijeme dok je milijarder bio u procesu sklapanja profitabilnog posla s Vladom RS-a. Perović je dodatno posjedovao dionice u najmanje jednom od milijarderovih offshore entiteta.
Perović je sankcioniran jer je djelovao ili navodno djelovao za ili uime, izravno ili neizravno, Milorada Dodika, osobe čija su imovina i imovinski interesi blokirani i koji se nalazi na crnoj listi SAD-a.
Iz Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država poručili su, nakon odluke OFAC-a da sankcionira navedene osobe bliske Miloradu Dodiku, kao i jednu kompaniju, da će oni koji nedopuštenim poslovima i prodajom utjecaja omogućavaju ruski utjecaj u BiH, upuštaju se u korupciju ili podrivaju Daytonski mirovni sporazum i dalje snositi posljedice.
Inače, SAD je protiv Milorada Dodika uveo sankcije 2022. i 2017. godine zbog opstruiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma, a sankcije su ove godine uvedene i njegovoj djeci. Milorad Dodik još se nalazi i pod sankcijama Velike Britanije. (16.11.)
Direkcija za europske integracije: Europska komisija je otvorila vrata za pregovore, sada su na potezu vlasti u BiH
SARAJEVO – Direktorica Direkcije za europske integracije Elvira Habota je u intervjuu za Fenu kazala da Izvješće Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2023. godinu prije svega pokazuje da je BiH nakon dobivanja statusa kandidata na dobrom putu, ali da institucije vlasti trebaju nastaviti raditi više i brže.
– Ono što je bitno je da je Europska komisija prepoznala svaki korak koji smo napravili u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta. Mogu reći da je ovo prvi put od objave Mišljenja da je Europska komisija ocijenila neke od prioriteta završenim, kao što je slučaj sa prioritetom broj 3 i prioritetom broj 10, što je vrlo važno, jer nam to zapravo govori da možemo doći do traženog rezultata – navela je Habota.
Istaknula je da je napravljen napredak u mnogim oblastima, poput vladavine prava, zaštite osnovnih prava, upravljanje migracijama i azilom, usklađivanja sa vanjskom politikom EU, borbi protiv organiziranog kriminala, kao i reformi javne uprave.
Habota kaže da su sve ove oblasti veoma važne zbog ispunjavanja političkog kriterija, koji je pak s druge strane ključan preduvjet za otvaranje pregovora sa Europskom unijom.
Naglasila je da je Europska komisija otvorila vrata za pregovore i sada su na potezu vlasti u BiH da urade svoj dio posla i da preostalih 14 ključnih prioriteta ispune, urade, kako bi Europska komisija mogla izvješće poslati i prije ožujka 2024. godine, ukoliko je to moguće.
Habota je, govoreći o procesu pregovora o članstvo u EU, navela da je to ključna i posljednja faza procesa integriranja jedne države kandidata u Europsku uniju. Istaknula je da su pregovori najvažnija, najzahtjevnija faza u tom procesu gdje će institucije i vlasti imati najveći dio posla koji jedna država može imati u tom procesu.
Govorila je i o korištenju financijskih sredstava koja su Bosni i Hercegovini dostupna u ovoj fazi europskih integracija. Napomenula je da je Direkcija za europske integracije nadležna za koordiniranje financijske pomoći Europske unije.
– Mi uvijek smatramo da može više i bolje. Prema podacima kojima raspolažemo zapravo vidimo da postoji kapacitiranost i osposobljenost za povlačenje financijske pomoći – kazala je Habota.
Osvrnula se i na Plan rasta koji je predstavljen prilikom nedavne posjete predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen Bosni i Hercegovini.
– Plan rasta inače je dodatni poticaj europskim integracijama za zemlje zapadnog Balkana. Uz ovaj Plan rasta je predstavljen jedan instrument u vrijednosti od šest milijardi eura, dvije milijarde eura ide za grant sredstva, a četiri milijarde eura ide za kreditna sredstva koja imaju investicijski karakter, što je ohrabrujuće. Upravo je i ovo prilika da se na najbolji način iskoristi, da možemo doći i do te vrste financijske pomoći za koju su ključne reforme i naš napredak – naglasila je Habota.
Habota je na kraju razgovora za Fenu zaključila da je ovo ključan trenutak za sve nas, za građane u BiH koji mogu imati direktnu korist od europskih integracija. (18.11.)
Vlada FBiH: Dodjela poticaja je naša obaveza prema EU
SARAJEVO – Vlada Federacije BiH je u svom dosadašnjem radu pokazala osjetljivost i spremnost na pružanje pomoći najosjetljivijim socijalnim kategorijama, posebno osobama s ozbiljnim oboljenjima. U ovoj godini smo uspjeli “navući” novac za brojne socijalne kategorije, jer smo zatekli proračun u kojem nije bilo tih stavki, a za narednu godinu ćemo pronaći sustavno rješenje za te probleme – priopćeno je iz Vlade FBiH.
Kako se dalje ističe, na svom putu ka EU, BiH se obavezala da će poštovati sporazume koje smo potpisali sa EU i koji se tiču određenih problema na čijem rješenju zajednički radimo. Ne možemo ići ka Europskoj uniji i od njih očekivati novac, a da pri tome ne ispunjavamo svoje obaveze i ono što smo potpisali.
– Program poticaja pri kupovini električnih automobila je Program iz oblasti ekonomskih reformi Bosne i Hercegovine na njenom EU putu. Taj program je jedna od obaveza koje je BiH preuzela potpisivanjem Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, Briselskog sporazuma, kao i Akcijskog plana za provođenje Sofijske deklaracije o zelenoj agendi za Zapadni Balkan 2021. – 2030. Ovaj projekt je započela prethodna vlada koja je u 2022. godini prvi put donijela dvije odluke o poticajima za kupovinu električnih automobila. Bosna i Hercegovina je, pored Kosova, bila jedina država u Europi koja prije 2022. nije provodila program poticaja pri kupovini električnih automobila. Mi smo ove godine ponovo raspisali Javni poziv u skladu s iznosom, koji je prema proračunu bio predviđen za tu namjenu – navode iz Federalne vlade.
Ovi poticaji su, kako podvlače, naša obaveza i nastavit ćemo ih dodjeljivati i narednih godina, iako znamo da će to izazivati negativne reakcije javnosti.
Zašto bi EU, kako pitaju, u svoje članstvo primila državu koju predstavljamo kao socijalni slučaj i koja će samo crpiti novac od drugih EU država, a da pri tome nismo spremni da ispunjavamo obaveze koje smo preuzeli? Osim toga, Bosna i Hercegovina nije siromašna država i nećemo je tako predstavljati.
-BiH su opustošili korupcija i organizirani kriminal i zato naš prioritet i jeste da se borimo protiv toga, kako bi novac koji završava na privatnim računima kriminalaca završio u proračunu i kako bismo imali dovoljno novca za sve potrebe – navodi se u priopćenju Vlade Federacije BiH. (17.11.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Europi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)