Predsjednica Europske komisije dolazi u Sarajevo: Otvara li BiH pregovore o pristupanju EU?

SARAJEVO – Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu, 1. studenoga, dolazi u Bosnu i Hercegovinu kada će se u Sarajevu susresti s članovima Predsjedništva BiH, nakon čega i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto.

Riječ je o njezinom trećem posjetu BiH u tri godine, što pokazuje posvećenost Europske unije za napredak BiH na europskom putu.

Predsjednica Europske komisije u Bosnu i Hercegovinu stiže uoči Izvješća o napretku BiH u ispunjavanju preuzetih obaveza na europskom putu koji će biti objavljen 8. studenoga.

Ona bi, prema najavama, tijekom posjeta trebala iznijeti podatke o pretpristupnoj pomoći i financijskim detaljima koji će biti predstavljeni kao dio projekta kojem će BiH moći pristupiti.

Bosna i Hercegovina je od Europske komisije još 2019. godine dobila popis od 14 prioritetnih zadataka koje treba ispuniti kako bi dobila kandidacijski status, odnosno kako bi otvorila pregovore.

BiH je proteklih mjeseci usvojila pet zakona s popisa od 14 prioriteta, ali politički predstavnici uglavnom su optimistični da će država ipak dobiti datum za početak pregovora kao dio šireg narativa EU u kontekstu rata u Ukrajini. Za otvaranje pregovora s BiH zalaže se veći broj članica EU-a, uključujući Hrvatsku, no tome se za sada se protive Njemačka i Nizozemska.

Vladajuća koalicija na državnoj razini u četvrtak je održala novi krug razgovora kako bi osigurala usvajanje još najmanje dva ili tri zakona u Parlamentu BiH do kraja mjeseca, a uoči dolaska predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.

Sastanak nije dao rezultate – Milorad Dodik

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da su sastanak organizirali u kraćem roku nego što je uobičajeno kako bi usuglasili mogućnosti oko Zakona o sudu BiH i Zakona o pranju novca i sprječavanju terorističke aktivnosti.

– Ovaj drugi zakon je na neki način usuglašen, ali ostaje problem Zakona o sudu BiH. Mi smo ranije prihvatili varijantu za koju je suglasnost dala i Europska komisija, ali ostaje problem sjedišta apelacijskog odjela za koji smatramo da treba biti u Banjoj Luci, dok partneri iz Federaciji BiH smatraju da treba biti u Republici Srpskoj, ali na nekoj drugoj lokaciji. Saznali smo i da bošnjačka strana nije ni za apelacijski odjel, već za neki oblik suda – rekao je on.

Ističe da sastanak nije dao rezultate, ali da je popunjena radna grupa za izradu Izbornog zakona, dok na predstavnicima vlasti iz FBiH ostaje da rješavaju pitanje izbora članova Predsjedništva BiH.

Nema razloga na inzistiranju da sjedište apelacijskog odjela bude u Banjoj Luci – Delegacija EU u BiH

Delegacija EU u BiH istaknula je kako je razočaravajuće da se nije mogao postići kompromis o pitanju sjedišta apelacijskog odjela, podsjećajući da je Europska komisija kao jedan od ključnih prioriteta za BiH definirala poboljšanje funkcioniranja pravosuđa.

– U skladu s mišljenjem Venecijanske komisije o ovom pitanju, EU napominje da prilikom utvrđivanja sjedišta treba uzeti u obzir blizinu ključnih elemenata kao što su tužiteljstva, pritvorski objekti i kazneno-popravne ustanove, te usluge pravne pomoći. Temeljem toga, EU ne vidi nikakav razlog da politički akteri inzistiraju na Banjoj Luci umjesto Istočnog Sarajeva – istaknuto je iz Delegacije EU u BiH.

Zbog spora oko ovog pitanja, ministri iz RS-a u Vijeću ministara BiH u četvrtak su na tom tijelu blokirali raspravu i o svim drugim zakonima pa parlamentu za sada neće biti upućen nikakav novi prijedlog na usvajanje.

Imamo se čime pohvaliti na sastanku s predsjednicom Europske komisije – Elmedin Konaković

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, na pitanje novinara imaju li se predstavnici vlasti BiH čime pohvaliti na sastancima s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, Konaković je odgovorio “naravno da imamo”.

Dodao je da i četiri-pet zakona koji su ranije usvojeni u državnom parlamentu ulazi u tu konačnu ocjenu i u izvješću će sigurno naći svoje mjesto.

– Možda je simbolički bilo važno da Ursulu von der Leyen dočekamo s još jednim, dva ili tri dokumenta – kazao je Konaković.

Unatoč zastojima na državnoj razini, kao i zakonima koji su ranije usvojeni u Republici Srpskoj, a koji su u suprotnosti s legislativom EU-a, o datumu za početak pregovora govori se sve intenzivnije, dok je i dalje upitno kako riješiti brojne političke nesuglasice u ovoj zemlji. (29.10.)

Unatoč zabranama, u Mostaru održan skup potpore palestinskom narodu

MOSTAR – Još uvijek su u Bosni i Hercegovini prisutne podjele u stavovima oko sukoba na Bliskom Istoku i one se javno interpretiraju u društveno-političkom životu ove zemlje. U nekim gradovima održavaju se skupovi potpore palestinskom narodu, u drugim gradovima su zabranjeni, a na brojnim javnim objektima ističu se zastave jednih ili drugih.

Iako su organizatori otkazali održavanje skupa, a Grad Mostar odbio dati suglasnost za bilo kakvo javno isticanje podrške i Izraelu i Palestini, na Trgu Musala okupili su se građani Mostara s transparentima i zastavama Palestine kako bi pružili potporu palestinskom narodu.

Inače, skupovi podrške palestinskom narodu održali su se prvo u Sarajevu, a najavljeni su i u još nekoliko bh. gradova.

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić ranije je rekao da su ispred Grada Mostara odbili dati suglasnost za bilo kakvo javno isticanje podrške i Izraelu i Palestini, smatrajući kako takvi činovi stvaraju negativnu atmosferu u ovome gradu.

Potom se oglasilo udruženje Palestinske zajednice u BiH poručivši kako će ”poštujući zakone i procedure i ne želeći da se mirni skup podrške na bilo kakav način politizira, a agresija na palestinski narod koristi u političke svrhe, odustati od zahtjeva”. (28.10.)

Veleposlanica Izraela: Sramota da se Židovi u Sarajevu boje za svoju sigurnost; Konaković: Nitko ne razumije stradanja bolje od nas

SARAJEVO – Izraelska veleposlanica za BiH Galit Peleg izjavila je kako je sramota da se Židovi boje za svoju sigurnost u Sarajevu nakon što je iz sigurnosnih razloga i prijetnji otkazan koncert povodom obilježavanja sjećanja na Kristalnu noć u tome gradu te održani propalestinski prosvjedi.

– Sramotno je da se boje u svom gradu. Kada sam prvi put susrela gradonačelnicu Sarajeva (Benjaminu Karić), kazala mi je kako je Sarajevo europski Jeruzalem. Gdje je taj Jeruzalem sada – upitala je veleposlanica.

Veleposlanici je zatim odgovorio ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković istaknuvši da nitko bolje od Sarajeva ne razumije stradanja.

– Nitko bolje od nas ne razumije stradanja, nikog slike ubijene djece ne pogađaju kao nas jer smo takve slike i sami živjeli nedavno. Zato mi nemamo pravo da šutimo – naveo je  Konaković.

Poručio je da prestane napadati Sarajevo i političare u njemu koji se s njom ne slažu. Kako je dodao, pokušavali su i ranije kreirati narative radikalizma u BiH, posebno islamskog u vremenu islamofobije, ali nemoguće je, kaže on, nametnuti narativ radikalnog plemenitom i hrabrom narodu koji to nije.

Istina je, kako je dodao, da su skoro svi bh. političari osudili ubojstvo izraelskih civila od strane Hamasa jer za ubojstvo civila nema opravdanja.

Poručio je veleposlanici Peleg da smo “mi u europskom Jerusalemu, u lijepom Sarajevu, pokrenuli inicijativu za otvaranje Muzeja holokausta i da je Vlada Kantona Sarajevo već izdvojila novac“. (28.10.)

Porast pokušaja nezakonitog prelaska državne granice za 30 posto

VIŠEGRAD – Pripadnici Granične policije BiH u posljednjih nekoliko mjeseci u nezakonitom prelasku i u pokušaju nezakonitog prelaska državne granice otkrili su više od 9.000 osoba, što je za gotovo 30 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Prema državljanstvima, najviše zatečenih osoba u nezakonitom prelasku ili pokušaju nezakonitog prelaska državne granice su državljani Afganistana, Turske, Pakistana, Maroka, Sirije, Iraka, Bangladeša.

Najveći broj nezakonitih migranata otkriven je izvan područja graničnih prijelaza, odnosno u graničnom pojasu.

Specijalizirane jedinice Granične policije preraspoređene su u navedene postrojbe radi obavljanja aktivnosti s ciljem sprječavanja nezakonitih prelazaka državne granice, presijecanja migrantskih ruta, te otkrivanja i procesuiranja osoba koje se bave krijumčarenjem migranata.

Granična policija BiH kontinuirano prati stanje nezakonitih migracija na državnoj granici i, unatoč limitiranim kadrovskim kapacitetima, ulaže maksimalne napore, sukladno zakonu, s ciljem učinkovite zaštite državne granice i suzbijanja nezakonitih migracija. (27.10.)

Građani apliciraju za dodjelu financijske pomoći iz EU

SARAJEVO – Do 26. listopada uneseno je 13.018 prijava po javnom pozivu za selekciju energetski siromašnih domaćinstava u Federaciji BiH za podjelu EU pomoći BiH, a prema postojećim procjenama, očekivani broj prijava je 309.674 osoba iz kategorija koje su definirane javnim pozivom.

Brojni građani žure prikupiti dokumentaciju kako bi predali prijavu za dobivanje novca, a zabilježeni su veliki redovi čekanja.

Inače, javni poziv za selekciju domaćinstava za podjelu EU pomoći s ciljem prevazilaženja energetske krize, odnosno podrške u kupovini ogrjeva za zimsku sezonu otvoren je do 10. studenoga.

Novac se donira u okviru provođenja programa Europske unije za pomoć dodjele sredstava siromašnim domaćinstvima u Federaciji BiH. Ranije je priopćeno da svako domaćinstvo može dobiti maksimalno 600 KM pomoći. (26.10.)

Predstavljen paket pomoći EU za energetsku održivost u Distriktu Brčko

BRČKO – Predstavljen je i paket budžetske podrške od Europske unije za  energetsku održivost i poticanje energetske tranzicije u Distriktu Brčkom. Oko 500.000 eura ide za pomoć subvencioniranju dijela računa za potrošnju električne energije, a za mala i srednja poduzeća dodijeljeno je oko 100.000 eura za mjere energetske pomoći i 100.000 eura domaćinstvima za utopljavanje stambenih objekata.

– Pomoć se odnosi na utopljavanje zgrada ili kuća, ugradnju stolarije i sistema grijanja. Aplikant može dobiti najviše do 5.000 KM, odnosno 50 posto od cijene koštanja radova koje bude primijenio na svom objektu – rekao je Predrag Ljubojević šef Pododjeljenja za razvoj strategije komunalnih usluga.

Samostalni poduzetnici mogu dobiti iznos do 30 tisuća KM, a mala i srednja poduzeća do 50 tisuća KM novčane pomoći.

Pravo na novčanu pomoć imaju i osobe obuhvaćene socijalnim programskim mjerama te da se na evidencijama nalazi oko 13 tisuća osoba koje ostvaruju pravo na tu vrstu pomoći, a  kojima će linearno biti isplaćeno po 75 KM. Pomoć se odnosi na subvencioniranje računa za električnu energiju.

Paket pomoći Europske unije bit će veoma značajan za građane Distrikta s obzirom na to da se u posljednje vrijeme sve više gospodarstvenika obraćalo nadležnim institucijama sa zahtjevom da se osiguraju prijeko potrebne mjere za energetsku efikasnost. (27.10.)

(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Europi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)