Predsjednica FBiH: Europska unija je budućnost BiH, proces približavanja ide nabolje

SARAJEVO – Predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara smatra da su stvari u kontekstu približavanja BiH Europskoj uniji krenule nabolje “koliko god to u javnosti izgledalo malo“.

– Mi koji smo sudionici tih procesa znamo koliko treba energije da bi neki zakoni bili usuglašeni, da bi dobili potporu u Parlamentarnoj skupštini. U svakom slučaju, mislim da je Europska unija budućnost Bosne i Hercegovine i što to prije budemo razumjeli i svi se našli na tom putu, mislim da će nam svima biti bolje i lakše za sve – rekla je Bradara u razgovoru za Fenu.

Ona ovakav stav o boljitku, kako kaže, temelji na informacijama iz Europske unije kao bh. partnera i trenutnim aktivnostima na razini Vijeća ministara, kao i Parlamentarne skupštine BiH.

Predsjednica Federacije ističe da je aktualno više od 30 aktivnih mjera i točaka akcijskog plana koje treba donijeti Bosna i Hercegovina, kao i da se u određenim momentima aktivira koordinacijski mehanizam te je njeno mišljenje da je Federacija spremna za učešće u svim procesima.

– Zakoni koji se donose ovih dana su na razini Bosne i Hercegovine. Vlada FBiH priprema svoj akcijski plan prilagođen akcionom planu BiH. U svakom slučaju, svi smo opredijeljeni za europski put i mislim da tu neće biti nekih velikih zapreka – kazala je.

Komentirajući rad aktualnog Federalnog parlamenta i Vlade, Bradara napominje da je Vlada formirana početkom svibnja i da učinci stoga mogu biti samo naizgled mali, ali važno je da konsenzus u Federaciji postoji, jako puno se razgovora, bez sporenja, uz jednoglasno donošenje odluka i kratko odgađanje odlučivanja o pitanjima o kojima trenutno nema zajedničkog stava.

U Federaciji BiH se, kako je navela, intenzivno radi na povećanju minimalne plaće, uvjetima za domaće i strane investicije, unapređenju socijalnog statusa svih stanovnika, razvoju pojedinih zapostavljenih privrednih grana prvenstveno poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, kao i turizma, važnih segmenata koji dosad nisu bili dovoljno razvijeni. (10.09.)

BiH jedina zemlja u regiji koja nije ratificirala tri sporazuma o mobilnosti iz Berlinskog procesa

SARAJEVO – Sve zemlje zapadnog Balkana su do sada ratificirale tri sporazuma o mobilnosti iz Berlinskog procesa, a Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regiji koja taj posao nije završila.

Rečeno je to na Konferenciji “Tri sporazuma o suradnji – godinu dana nakon potpisivanja” koju su u Parlamentarnoj skupštini BiH organizirali Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Institut za saradnju i razvoj (CDI – Albanija) i Centar za politike i upravljanje (CPU – BiH).

Direktorica CDPD-a Aida Daguda smatra da su tri sporazuma o mobilnosti veoma važna, jer omogućavaju građanima u cijeloj regiji, svih šest zemalja zapadnog Balkana, da se slobodno kreću, koristeći samo osobnu iskaznicu, ali i slobodno kretanje u akademskom sektoru te kretanje radne snage.

Pojasnila je da je Berlinski proces politički proces koji svu regiju priprema i vodi prema članstvu u Europskoj uniji.

– To je zaista proces koji traje dosta dugo, a BiH je jedna od prepreka na putu implementacije ovih sporazuma. Svih šest zemalja su potpisale ove sporazume o mobilnosti, još BiH i Crna Gora nisu ratificirale sporazume – pojasnila je.

Tvrdi da u BiH ima političkih prepreka, te da je predsjednik RS-a Milorad Dodik izjavio da neće dozvoliti da se potpišu i ratificiraju sporazumi BiH.

Šef Delegacije Europske unije Johann Sattler kazao je da su se okupili na konferenciji kako bi propratili stanje ratifikacije tri sporazuma o mobilnosti koji su potpisani prošle godine na Samitu u Berlinu.

– Za mjesec dana očekujemo novi samit i nadamo se da ćemo imati priliku vidjeti da su svi ovi sporazumi ratificirani – istakao je.

Naglasio je da su integracija u regiji i integracija s Europskom unijom dvije stvari koje idu ruku pod ruku te da nisu dva odvojena procesa.

– Želim da što prije dođe do integracije i da 18 milijuna ljudi ima jedinstveno tržište, a da zemlje pokažu da mogu surađivati između sebe. Imamo poseban zamah, otvorili smo pregovore sa Albanijom, uskoro očekujemo da otvorimo sa Sjevernom Makedonijom – kazao je.

Najavio je da će predsjednica Europske komisije Ursula Von der Leyen u listopadu doći u Bosnu i Hercegovinu kako bi najavila novi paket pomoći, ali da to nije samo novac.

– Očekujemo napredak po pitanju regionalne integracije i određene reforme na domaćem planu posebno po pitanju vladavine prava – naglasio je Sattler. (08.09.)

Američko veleposlanstvo: Dodikove prijetnje još jedan korak na njegovom putu u izolaciju

SARAJEVO – Prijetnja predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da će spriječiti visokog predstavnika da uđe u bosanskohercegovački entitet Republika Srpska i da će mu ograničiti slobodu kretanja je protuustavna – upozorilo je američko veleposlanstvo u Sarajevu.

Ovo predstavlja, kako ističu, još jedan smišljeni napad Dodika na Dejtonski mirovni sporazum, ustavni poredak BiH i državu BiH.

-Visoki predstavnik je odgovoran za nadzor provedbe civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji dužnosnike obavezuje na suradnju s njim, a uživa diplomatski status u cijeloj BiH prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima – precizirali su iz američkog veleposlanstva.

Poručuju da su Dodikove nepromišljene prijetnje i smiješne tvrdnje o statusu i ovlastima visokog predstavnika neprihvatljive i predstavljaju još jedan korak niz opasan put koji je on izabrao – put izolacije.

Reagirao je i šef Delegacije Europske unije u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH veleposlanik Johann Sattler rekao je da je visoki predstavnik imenovan zvaničnik međunarodne zajednice i da ima puno pravo slobodno putovati unutar BiH.

– Ove izjave ne samo da dalje potiču podjele u BiH, već predstavljaju zapaljivu retoriku koju u svakom slučaju osuđujemo – izjavio je u Sarajevu veleposlanik Sattler.

Također, Francusko ministarstvo za Europu i vanjske poslove potvrdilo je podršku visokom predstavniku i nastavit će čvrsto podržavati jedinstvo i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, napisali su iz Veleposlanstva Francuske u BiH.

Francuska je pozvala sve političke snage u Republici Srpskoj da se vrate na put reformi neophodnih za ostvarenje perspektive članstva Bosne i Hercegovine u cjelini.

Inače, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je rekao da visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt od ovoga tjedna neće moći ući u taj entitet te da će ga uhititi ukoliko kroči na teritorij tog entiteta. Ustvrdio da se u RS-u priprema uredba o zabrani ulaska visokog predstavnika te da će policijske postaje imati zadatak da, kada Schmidt uđe u RS, “organiziraju jedinice i da ga izbace”.

Nakon brojnih reakcija, Dodik je povukao ranije izrečenu prijetnju uhićenjem visokom predstavniku Christianu Schmidtu ako kroči u Republiku Srpsku, no poručio mu je da nije dobrodošao u taj entitet, gdje se s njime nitko neće susresti.

Ponovio je da ne priznaje Christiana Schmidta za visokog međunarodnog predstavnika budući da njegovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a kao što je to običaj s njegovim prethodnicima, no povukao je ranije prijetnje da će biti uhićen te deportiran ako stupi na teritoriji Republike Srpske. (08.09.)

Za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i zapovjednu odgovornost u Grabovici nitko nije odgovarao

MOSTAR – Polaganjem vijenaca i misom u subotu je obilježena 30. godišnjica stradanja hrvatskih civila u selu Grabovica, između Mostara i Jablanice.

U akciji “Neretva 93.” pripadnici Armije BiH ubili su 33 civila, među kojima četverogodišnju djevojčicu Mladenku Zadro, dok je najstarija žrtva bio 87-godišnji Marko Marić. Od 33 ubijenih njih 17 se još vodi kao nestalo, a od većine stradalih pronađeni su samo dijelovi tijela.

Predsjednik Udruge hrvatskih stradalnika “Grabovica 93” Josip Drežnjak kazao je kako 30 godina od zločina ono što najviše boli rodbinu pobijenih je da se i dan danas ne zna gdje su tijela polovice stradalih.

Ponovno je apelirao na institucije države, sud i tužiteljstvo, ali i političare, da pomognu kako bi se rasvijetlio ovaj masakr.

Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović kazao je kako je 30 godina čekanja previše čak i za BiH.

– Svake godine dođemo ovdje i kažemo da moramo profunkcionirati kao pravna država, upravo na primjeru Grabovice. 33 nevine žrtve zločina, zločina koji je za cilj imao iseliti i raseliti ono što je hrvatsko na ovim prostorima, pogotovo u našem Mostaru i Hercegovini. Previše je stratišta u BiH za koje, oni koji su napravili zločin, nisu odgovarali, a optužnice stoje u ladicama – smatra Čović.

Dodao je kako je glavna odgovornost na pravosudnim institucijama.

– Pravosudne i istražne institucije BiH trebaju odraditi svoj posao profesionalno, da nijedna politika na njih ne može vršiti pritisak na proces, odnosno da nitko ne može spriječiti da se kazne izvršitelji zločina – kazao je.

Inače, za Zločin u Grabovici pred domaćim sudovima odgovarali su bivši pripadnici Armije RBiH, i to za pojedinačna ubojstva, dok za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i zapovjednu odgovornost nitko nije odgovarao.

Na devet godina zatvora osuđen je Mustafa Hota, na deset godina Enes Šakrak, dok su Nihad Vlahovljak, Sead Karagić i Haris Rajkić osuđeni na po 13 godina zatvora. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju za zločin u Grabovici pravomoćno je oslobodio kaznene odgovornosti načelnika Glavnog štaba vrhovne komande Armije RBiH Sefera Halilovića. (09.09.)

Najveći broj gostiju u Neumu dolazi iz Europske unije

NEUM – Hotelijeri u jedinom bh. gradu na moru, Neumu zadovoljni su popunjenošću svojih smještajnih kapaciteta u špici sezone, a ističu da najveći broj gostiju dolazi iz zemalja EU, dok se bilježi i povratak turista s Dalekog istoka.

– Sredinom srpnja je sve krenulo i do sada su kapaciteti dosta dobro popunjeni, nakon čega možemo reći da je sezona bila dosta uspješna – kazao je u razgovoru za Fenu potpredsjednik Udruge hotelijera Neum Davor Krešić.

 Što se tiče hotelskih gostiju, u Neum najčešće dolaze, kako navodi Krešić, inozemni gosti iz Francuske, Belgije, Njemačke, Nizozemske, skoro svih zemalja EU.

– Bude nam se opet azijska tržišta, ti gosti polako dolaze u malo većim brojkama, što je dobra stvar za zimsko razdoblje, a što se tiče špice sezone, velik je priljev gostiju iz domaćeg tržišta i dijaspore – izjavio je Krešić.

Strahovalo se da će otvaranje Pelješkog mosta u Hrvatskoj biti pogubno za neumski turizam što se na kraju pokazalo netočnim. Ipak, problem prelaska granice i dalje je prisutan.

– Jedan od problema je stroži režim prelaska granice od kada je Republika Hrvatska ušla u Schengen. Imali smo u lipnju sastanak na najvišoj razini između BiH i Hrvatske gdje je dogovoreno da će gostima biti olakšan prelazak granice. Kreće vrijeme grupnih posjeta pa ćemo vidjeti hoće li taj sastanak olakšati protok ljudi. U predsezoni smo definitivno imali problem s usporenim prelaskom granice kada su u pitanju organizirane grupe – kazao je Krešić. (10.09.)

(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Europi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)