Prisustvo misije EUFOR-a značajno za stabilnost regiona

SARAJEVO – Savezna ministrica za odbranu, civilnu zaštitu i sport Švicarske Viola Amherd boravila je u posjeti Bosni i Hercegovini gdje se susrela s brojnim bh. dužnosnicima i tokom koje je izjavila da je prisustvo misija EUFOR/Althea i KFOR-a posebno značajno za stabilnost regiona zapadnog Balkana.

Nakon razgovora s ministrom odbrane BiH Sifetom Podžićem podsjetila je da njena zemlja zajedno s drugima podržava Oružane snage BiH pri izgradnji kapaciteta, a s ciljem pružanja konkretnog doprinosa miru i stabilnosti, te da će biti nastavljena i podrška misiji EUFOR/Althea.

“Posjeta se odvija u teškom periodu i pod teškim okolnostima. Brutalni napad Rusije na Ukrajinu je uništio sigurnosni poredak Evrope, a taj rat ima potencijal da dovede do destabilizacije drugih zemalja i regija”, kazala je, dodajući da je zapadni Balkan posebno izložen tom riziku.

U tom je kontekstu naglasila važnost pronalaženja zajedničke osnove za napredak u regionu i promoviranja u praksi demokratskih vrijednosti i postignuća, uključujući poštivanje međunarodnog prava i principa vladavine prava.

Ministara Podžić je ukazao da se BiH nalazi pred još jednom važnom odlukom koncem ove godine, kada će biti aktuelno pitanje nastavka misije Althea te je izrazio nadu da stalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija neće upotrijebiti veto te da će misija Althea biti nastavljena.

Dodao je kako ga u tom pogledu ohrabruju snažne poruke ključnih ljudi NATO-a da će se, i u slučaju eventualnog veta u Vijeću sigurnosti UN-a, naći adekvatno rješenje za nastavak prisustva međunarodnih snaga u BiH. (09.09.)

Tužilaštvo BiH će raditi na osiguranju zakonitosti izbornog procesa

SARAJEVO – Vršilac dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine Milanko Kajganić kazao je da je ta institucija s drugim tužilaštvima, partnerskim institucijama i agencijama za provedbu zakona snažno angažirana na osiguranju zakonitosti i zaštiti integriteta izbornog procesa u BiH.

Podsjetio kako je Tužilaštvo BiH, između ostalog, nadležno za praćenje provođenja izbornog procesa, u segmentu koji se odnosi na institucije BiH i postupanje u predmetima koji se tiču krivičnih djela, zloupotrebe izbornih prava i slučajeva izbornih prevara.

Kajganić je pozvao građane da prijave najbližoj policijskoj stanici, odnosno na telefon – 122 svaku uočenu neregularnost za koju smatraju da se odnosi na izvršenje krivičnog djela.

Na dan Općih izbora u BiH, 2. oktobra tužioci će biti raspoređeni u regionalne centre Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u Sarajevu, Tuzli, Mostaru i Banjoj Luci, a koji će taj dan dežurati i biti u mogućnosti da se angažiraju povodom bilo koje prijave. (08.09.)

Majke Srebrenice nominirane za nagradu Saharov Evropskog parlamenta

BRISEL – Slovenački europarlamentarci liberali Irena Joveva i Klemen Grošelj, koji u Evropskom parlamentu djeluju u okviru grupe RENEW, odlučili su nominirati majke Srebrenice za ovogodišnju Saharov nagradu koju za doprinos slobodi mišljenja dodjeljuje Evropski parlament.

Kako su za Fenu ispričali, svake godine se u Evropskom parlamentu nastoji obilježiti genocid u Srebrenici, bilo da je to rezolucija, izložba ili, kao što je ove godine njihova politička grupa RENEW Europe pod vodstvom europarlamentarca Ilhana Kyuchyuka, posjetila Srebrenicu gdje su razgovarali s majkama koje su izgubile svoju djecu u genocidu.

“Kako je tema naše političke grupe bila i nominacija kandidata za nagradu Saharov, gdje su kolege predstavili zaista sjajne kandidate, zajedno sa kolegom Grošljem odlučila sam da i mi kandidiramo majke Srebrenice”, kazala je Feni Joveva.

Podsjetila je da je ove godine i film “Quo vadis Aida” bh. rediteljice Jasmile Žbanić dobio nagradu Lux Evropskog parlamenta za najbolji evropski film, a sjećanje na film i emocije koje je pobudio i dalje su snažne i sveprisutne među parlamentarcima.

Parlamentarci iz RENEW grupe kandidirali su još i kardinala Hong Konga Josepha Zena, Franka Mugisha, ugandskog zagovornika ljudskih prava, Francisco De Rouxa i kolumbijsku Komisiju za rasvjetljavanje istine koju predvodi, potom branitelje ljudskih prava iz Nikaragve, narod Ukrajine i Salmana Rushdie, a angloindijskog romanopisaca i esejista.

Sljedeće sedmice će se glasati za finaliste unutar njihove grupe nakon čega će i ostale grupe predstaviti svoje kandidate. Majke Srebrenice nominirane su za ovu nagradu i unutar grupe Socijaldemokrata, te je Joveva izrazila nadu da će barem unutar jedne od ovih grupa one dobiti većinu glasova.

Nagrada Saharov za slobodu mišljenja prvi put je dodijeljena Nelsonu Mandeli i Anatoliju Marčenku 1988. godine i najviše je priznanje Evropske unije za rad na području ljudskih prava. Dodjeljuje se pojedincima, grupama i organizacijama koji su iznimno pridonijeli zaštiti slobode mišljenja.

Njome se posebno promovira sloboda izražavanja, zaštita prava manjina, poštovanje međunarodnog zakona, razvoj demokratije i provedba vladavine prava. Nelson Mandela, Malala Jusafzaj, Denis Mukwege i Nadia Murad neki su od dobitnika nagrade koji su kasnije osvojili Nobelovu nagradu za mir. (11.09.)

Zupanič o filmu ‘Sarajevo safari’: Nisam vjerovao da toliko zlo postoji

SARAJEVO – Slovenački režiser Miran Zupanič, čija je priča o morbidnom “lovu” na žive ljude, ispričana u filmu “Sarajevo safari” koji je imao svjetsku premijeru na AJB DOC festivalu u Sarajevu, zaprepastila javnost, kaže da ni sam nije mogao vjerovati kada je prvi put čuo za “lov” bogatih i uticajnih stranaca, koji su plaćali za ubijanje, sa srpskih položaja, ionako napaćenih ljudi u opkoljenom Sarajevu tokom proteklog rata.

U nevjerici, u početku nije ni mislio snimati film o “safariju”, kako ga je ironično nazvao, dok nije čuo svjedoke čiji iskazi su mu izgledali vjerodostojno. Neki od njih su stali pred filmske kamere, a neki nisu htjeli.

“Na početku, bio sam u šoku, užasu i iznenađenju kad mi je producent Franci Zajc ispričao tu priču; nisam mogao to povjerovati, ali se ispostavilo da on ima svjedoka, pa sam ja razgovarao s njim. Bio je Slovenac, radio je za značajnu američku agenciju i boravio je terenu tokom rata te lično svjedočio tome. Nije pucao, ali je bio nekakav ‘observer’, recimo to tako”, kazao je.

On mu je bio prvi impuls, šokantan, ali u isto vrijeme toliko uvjerljiv da bi se, kaže, osjećao kao kukavica da nije išao dalje. Zajc je tragao dalje u BiH, a pošto je imao jako dobre kontakte u priču ulazi Edin Subašić, penzionirani časnik obavještajne službe Armije BiH, koji je obrađivao analitički jedan slučaj što se odnosio na “safari”.

“Znači, sad smo već imali dvojicu svjedoka”, kaže Zupanič i dodaje da film ne bi ni radio da je svjedok bio samo jedan, a u daljem traganju, pojavilo se i više svjedoka, rekli su da će govoriti, ali su se nažalost predomislili.

Upitan je li se u filmu bavio porukom ili pukim argumentima o pojavi nezamislivoj za zdrav razum, odgovara da bi želio da svako za sebe izvuče poruku, a po njegovom mišljenju, prvenstveno da svi skupa razmišljamo do kojih granica može dosezati ljudsko zlo.

Stranci koji su pucali na žive mete u opsjednutom gradu dolazili su, prema jednom izvoru, iz Kanade, Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, a prema drugom, iz Italije bilo da su bili Italijani ili ljudi kojima je ta zemlja bila samo ruta.

Stvaraocima filma nije poznat identitet ubica, a i da jeste, film ih ne bi sadržavao, to je više stvar za istražne organe, naglašava Zupanič i dodaje da je poenta u otkrivanju fenomena na globalnom nivou, koji potiče na razmišljanje o tome šta su vrijednosti koje zajednicu drže skupa kao ljudsku cjelinu, a šta očigledno, takvu cjelinu razbija.

Za svjetsku premijeru filma režiser je namjenski izabrao Sarajevo, čvrsto uvjeren da je najprimjerenije prvo progovoriti o morbidnom “lovu” baš u sredini čiji ljudi su bili žrtve. Sarajevska publika je ta koja treba da sudi, na neki način, filmu pa u tom smislu i njemu, naglašava. (10.09.)

Turisti iz cijelog svijeta obilaze Titov bunker – najveću vojnu tajnu bivše SFRJ

KONJIC – Reprezentativna turistička atrakcija za turiste iz cijelog svijeta je Titov nuklearni bunker u Konjicu, jedna od najstrožih vojnih tajni bivše Jugoslavije za čiju je izgradnju potrošeno 4,6 milijardi američkih dolara.

Riječ je o vojnom objektu Armijske ratne komande (ARK) kodnog naziva “Istanbul”, kasnije prozvanom “Atomska ratna komanda”, a u narodu poznatijem kao “Titov bunker”, koji je građen u potpunoj tajnosti punih 26 godina, od 1953. do 1979. godine, sakriven u planini Zlatar. Gledajući s vana, vide se samo tri obične kuće okružene prirodom. Međutim, te kuće su skrivale tajnu o najvećem vojnom objektu, trećem po značaju u bivšoj SFRJ.

U slučaju opasnosti od nuklearnog udara bunker je bio spreman primiti 350 osoba iz najvišeg vojnog i političkog vrha bivše SFRJ. Oni su mogli boraviti tu šest mjeseci bez ikakvog kontakta s vanjskim svijetom, jer se u njemu nalazi sve što je potrebno za normalan život.
Javnost je tek 2000. godine saznala za postojanje ogromnog atomskog skloništa, jednog od najvećih ove vrste u Evropi, koji je 2017. godine predat u nadležnost Općini Konjic i Agenciji za ekonomski razvoj ”Prvi korak” te se danas koristi kao turistički objekt namijenjen posjetama domaćih i stranih turista.

Po riječima Ajle Greda, direktorice Agencije “Prvi korak” iz Konjica, radi se o izuzetnom turističkom potencijalu, zanimljivom za posjetioce iz svih zemalja svijeta, kojih je samo u ovoj godini do sada zabilježeno više od 17.000.

“Objekt je interesantan osobama koje su zainteresirane za vojnu historiju i historiju Jugoslavije, kao i ljudima koji su na bilo koji način uključeni u umjetnost. Posjetioci dolaze iz svih zemalja svijeta kako bi posjetili reprezentativnu turističku atrakciju u ovom dijelu evropskog kontinenta”, naglasila je.

Objekat ARK u Konjicu proglašen je nacionalnim spomenikom BiH 2014. godine, a danas se u njegovoj unutrašnjosti nalazi i postavka umjetničkih radova nastalih u okviru projekta “Bijenale savremene umjetnosti D-0 ARK Underground”.

Objekat se sastoji se od vanjskog dijela kojeg čine tri manja zidana objekta, tunela koji povezuju vanjski s podzemnim dijelom objekta koji ujedno imaju funkciju da amortiziraju nuklearni udar te podzemnog (od nuklearnog udara zaštićenog) dijela objekta koji ima površinu 6.584 metara kvadratnih i unutar kojeg se nalazi 12 funkcionalno povezanih blokova u koje je instaliran i ugrađen 21 infrastrukturni sistem neophodan za funkcioniranje objekta. (11.09.)

(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)