Sukob na Bliskom istoku donio nove podjele u BiH

SARAJEVO/MOSTAR – Početak novog rata na Bliskom istoku pokrenuo je i nove podjele u BiH, a odrazio se i na političku scenu u ovoj zemlji. Tako su hrvatski političari u toj zemlji podržali Izrael, a isti su stav zauzeli i srpski političari. S druge strane, bošnjački su političari u svojim javnim istupima znatno neutralniji, a njihove se reakcije uglavnom svode na opću osudu rata i nasilja.

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić ocijenila je da je “licemjerno optužiti samo Hamas za situaciju” na Bliskom istoku.

– Za mene je licemjerno osuditi samo napad Hamasa na Izrael, a pritom ne osuditi sve što se dešavalo prije i nakon toga. Osuđujem svaki napad, svaki teroristički čin, svako ubojstvo nedužnih. Osuđujem ubijanje nedužnih civila, među kojima su djeca, žene, nemoćni, stari… – napisala je Karić na društvenoj mreži X.

Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto u objavi na engleskom jeziku na X-u oštro je osudila napad Hamasa na Izrael, što je komentirao predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić kazavši da je Krišto „neoprezno i sebično objavila poruku na društvenim mrežama, ne obazirući se na patnje palestinskog naroda“.

Potom se oglasila i veleposlanica Države Izrael u BiH, Galit Peleg, kazavši da Krišto nije izabrala stranu Izraela, nego stranu ljudskih bića.

– 900 muškaraca, žena, djece i beba poubijano je u jednom danu od strane Hamasovih krvožednih terorista. Dodatnih 2.600 ranjenih Izraelaca nalazi se u bolnicama, od kojih se oko 25 posto nalazi u kritičnom stanju – rekla je Peleg, priopćeno je iz Veleposlanstva Države Izrael u BiH.

Veleposlanica je podsjetila da je „neselektivno pucano u gotovo 300 tinejdžera dok su plesali, te da su upucani i ubijeni roditelji pred očima svoje male djece“.

– Gospodin Komšić smatra da to sve treba ‘promatrati u kontekstu’. U kojem kontekstu, gospodine Komšiću? U kontekstu ISIS-a? Auschwitza? Koji kontekst daje legitimitet mučenju male djece? Da otimaju bake? Da ubijaju bebe u njihovom krevetu? Ja nemam namjeru stavljati se u središte političkih prijepora unutar BiH – dodala je veleposlanica upitavši ga s koje strane povijesti želi ostati zapamćen.

Uslijedio je odgovor Komšića koji je veleposlanici poručio da sve ono što je izgovorila, a tiče se njegove izjave vezano za stav Borjane Krišto, i sve što se dešava ovih dana u Izraelu i Gazi, nije točno. “Mogu samo reći da tako nešto što ste Vi izgovorili, ne da nije točno (pogledajte i poslušajte moju izjavu), već takvo nešto može reći samo ili zlonamjerna lažljiva budala ili izmanipulirana, također zlonamjerna budala!”, rekao je Komšić.

Rat na Bliskom istoku podijelio je i Mostar. Na Starom mostu u Mostaru u utorak zavijorila se zastava Palestine. Stari dio grada, u kojem se nalazi i Stari most, u istočnom je dijelu Mostara u kojem dominira bošnjačko stanovništvo.

S druge strane, u zapadnom dijelu Mostara, u kojem je dominantno hrvatsko stanovništvo, izražena je potpora Izraelu u novom sukobu na Bliskom istoku. Prije nekoliko dana mostarski Aluminij bio je osvjetljen bojama Izraela i s izraelskom zastavom uz natpis “Mi smo uz Izrael”.

Podršku izraelskom narodu ranije je iskazalo i Sveučilište u Mostaru, istaknuvši na svojoj zgradi zastavu Izraela, dok su igrači HŠK Zrinjski iz Mostara uoči utakmice sa Slogom istrčali s crnim florom u znak podrške Izraelu i svim nevinim žrtvama.

Bosna i Hercegovina kao složena država funkcionira na konsenzusu kojega je teško postići oko unutarnjih, ali i vanjskopolitičkih pitanja, što dodatno otežava ispunjavanje uvjeta koje je Europska komisija postavila pred aktualnu vlast u ovoj zemlji. (12.10.)

Ministarstvo vanjskih poslova BiH ne preporučuje putovanja u Palestinu i Izrael

SARAJEVO – Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine ne preporučuje državljanima BiH putovanje u Palestinu, naročito u Pojas Gaze – objavilo je Ministarstvo među preporukama koje se odnose na putovanje u Izrael i Palestinu i na dežurne kontakte za državljane u slučaju potrebe za evakuacijom s tih područja.

Na Zapadnoj obali dosad nije bilo sukoba, ali ipak ne treba putovati bez prijeke potrebe, preporučeno je.

– Građani Bosne i Hercegovine, koji se nalaze u ovoj zemlji, u slučaju potrebe mogu se obratiti veleposlanstvima BiH u Amanu (Jordan) ili Kairu (Egipat), s navedenim detaljima o imenu, prezimenu, adresi boravka u Bosni i Hercegovini, broju putne isprave BiH te mjestu boravka u Palestini, kao i s neophodnim kontakt-podacima, kako bi bio nađen način za pružanje podrške – navelo je Ministarstvo vanjskih poslova BiH. (9.10.)

Norveški veleposlanik: Stoltenberg pažljivo prati situaciju na zapadnom Balkanu, posebno u BiH

SARAJEVO – Najava posjete generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga Bosni i Hercegovini, iako nije još potvrđena, još je jedna potvrda da on zaista pažljivo prati situaciju na zapadnom Balkanu, naročito u BiH – rekao je veleposlanik Norveške u BiH Olav Reinertsen, čija je zemlja kontakt točka NATO-a u BiH.

Govoreći na otvaranju dvodnevne konferencije o sigurnosnim izazovima NATO-a, koju je norveško veleposlanstvo organiziralo zajedno s Atlantskom inicijativom, najavio je da će se u naredna dva dana razgovarati „apsolutno o svemu“.

– Razgovarat će se o sigurnosnoj situaciji u BiH, ali isto tako i o sigurnosnoj situaciji na našem kontinentu naročito nakon brutalne ruske invazije, agresije na Ukrajinu – kazao je on.

U vezi sa sigurnošću građana BiH, rekao je da je NATO trenutno fokusiran na situaciju u BiH, a to se odnosi i na sve saveznike.

Podsjetio je da je prošle godine generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg definirao koje su to zemlje koje zaslužuju posebnu pažnju. Zajedno s BiH definirao je Gruziju i Moldaviju, naročito nakon brutalne ruske agresije.

Upitan za najavu moguće posjete Stoltenberga, također Norvežanina, BiH ovog mjeseca, Reinertsen je rekao da generalni sekretar NATO-a zaista pažljivo prati situaciju na Zapadnom Balkanu, naročito u BiH.

– Vidim da postoje neke najave o njegovoj posjeti. To nije definitivno potvrđeno, ali isto tako znam da on pokazuje ogroman interes da posjeti BiH, koja je na kraju članica programa Partnerstvo za mir. Ali, upravo mislim da je takva najava još jedna potvrda njegove i NATO-ove predanosti BiH – kazao je on. (10.10.)

Zajednički interes EU i zapadnog Balkana je napredovanje prema članstvu u EU

DUBROVNIK – Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić sudjelovao je na 25. zajedničkom seminaru o europskim integracijskim procesima “Europska diplomacija pred sigurnosnim izazovima” koji se održava u Dubrovniku.

Brkić je naglasio da je zajednički interes Europske unije i zapadnog Balkana napredovanje prema članstvu u EU, jer to doprinosi sigurnijoj i prosperitetnijoj Europi, te da je stoga potrebno obostrano isticati strateški položaj regije, kao što je to bio slučaj s integracijom nekih drugih zemalja.

Brkić je govorio i o važnosti regionalne suradnje i njegovanja dobrosusjedskih odnosa u kontekstu proširenja i procesa stabilizacije i pridruživanja.

Kazao je da je Bosna i Hercegovina opredijeljena za aktivno učešće u regionalnim inicijativama i njegovanje konstruktivnog dijaloga sa susjedima u cilju promocije stabilnosti, ekonomskog rasta i međusobnog razumijevanja u regiji, posebno kroz Berlinski proces.

Istaknuo je kako učešće u Berlinskom procesu i drugim regionalnim inicijativama omogućava jačanje kapaciteta za ispunjavanje kriterija i standarda za pristupanje EU.

Brkić je ocijenio da dobivanje statusa zemlje kandidata ima dalekosežne implikacije na stabilnost Bosne i Hercegovine, ali i regije zapadnog Balkana, a to dolazi nakon dva desetljeća procesa EU integracija Bosne i Hercegovine i povezanih reformi.

Smatra da bi pozitivna odluka Vijeća EU o otvaranju pristupnih pregovora označila značajnu prekretnicu na putu ka članstvu u EU te ojačala predanost miru, stabilnosti i prosperitetu ne samo unutar bh. granica, već i na cijelom zapadnom Balkanu. (10.10.)

Savjetnik predsjednice Slovačke Republike: Za BiH je bolje da je unutar EU

MOSTAR – Savjetnik predsjednice Slovačke Republike Ivan Mikloš u Mostaru je održao predavanje na temu “Reformska i integracijska priča o Slovačkoj kao inspiracija za zemlje zapadnog Balkana”.

– Za razliku od naših susjeda, Poljske, Češke i Mađarske, mi smo bili isključeni od integracije u EU, NATO i OESS i morali smo ih sustići. Za Bosnu i Hercegovinu je bolje, kao i za bilo koju drugu zemlju, da bude dio Europe. To vrijedi za bilo koju, pa čak i za veliku zemlju, a još je važnije za male i otvorene ekonomije kakva je BiH – kazao je tom prigodom Mikloš.

Tu tvrdnju Mikloš je ilustrirao visinom primanja u današnjoj Slovačkoj.

– Posljednjih godina bivše Jugoslavije plaće su bile veće nego u tadašnjoj Čehoslovačkoj, a zahvaljujući EU integraciji i reformama, plaće i životni standard u Slovačkoj je sada tri puta veći nego u BiH – naveo je.

Kako je ocijenjeno na predavanju, pozitivni ishodi mogu se očekivati kada BiH bude provodila institucionalne reforme koje će zemlju učiniti funkcionalnijom i suradnju s EU efikasnijom, uključujući i korištenje instrumenata pomoći koju EU nudi. (11.10.)

Sve učestaliji napadi na novinare u BiH

SARAJEVO – Članice Koalicije za slobodu medija izrazile su duboku zabrinutost zbog slabljenja slobode medija i nezavisnih glasova u Bosni i Hercegovini.

Nakon nedavnih događaja u BiH, posebno u entitetu RS, „koji će značajno ograničiti slobodu medija diljem zemlje“, Koalicija za slobodu medija navela je da su sloboda izražavanja, sloboda medija i sigurnost novinara i medijskih radnika nezamjenjivi za procvat slobodnih, pluralističkih, inkluzivnih i demokratskih društava.

Dodaje se da nedavne zakonodavne promjene u entitetu Republika Srpska kako bi se ponovo uvela kriminalizacija klevete ograničavaju mogućnost novinara da rade svoj posao – stvaraju “jeziv efekt” na slobodu izražavanja i ograničavaju protok nezavisnih informacija.

Iz Koalicije za slobodu medija ističu da se Ustav BiH obavezuje na osiguranje najviše razine međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda.

– Ta posvećenost mora biti uvrštena u sve relevantne zakone širom zemlje, u oba entiteta i u Distriktu Brčko. Nedavni potezi su u suprotnosti sa ovom obavezom – navodi se.

Napominje se da ovaj alarmantan trend u BiH odražava globalni obrazac zloupotrebe tužbi za klevetu i drugih pravnih mehanizama koji se koriste da bi se ušutkali novinari, povećala autocenzura i ugušili nezavisni mediji, što predstavlja veliku prijetnju suštinskim principima demokracije i ljudskim pravima širom svijeta.

– Pored toga, duboko smo zabrinuti zbog sve veće učestalosti i ozbiljnosti napada na novinare. Besplatna telefonska linija za pomoć medijima Udruženja novinara BiH zabilježila je 344 napada na novinare od 2019. godine, što je povećanje prijetnji  i poticanje protiv novinara za 137 posto u 2022. godini u odnosu na 2021. godinu. Najoštrije osuđujemo sve veći broj napada na novinare u BiH – navode iz Koalicije za slobodu medija. (9.10.)

(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Europi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)