de flag go to the original language article
This article has been translated by Artificial Intelligence (AI). The news agency is not responsible for the content of the translated article. The original was published by dpa.

Kišinjev – Čini se da su ljudi u bivšoj sovjetskoj republici Moldaviji na referendumu nakon prebrojavanja gotovo svih glasova blago većinom glasali za uvrštavanje EU kursa u ustav. Prema izbornoj komisiji, nakon prebrojavanja 98,3 posto glasačkih listića, 50,08 posto sudionika glasalo je za promjenu ustava, u kojem bi se proevropski kurs nepovratno trebao postaviti kao strateški cilj. Oko 49,92 posto je bilo protiv.

S obzirom na vjerojatno izuzetno tijesan izborni ishod, konačni rezultat bi se još mogao razlikovati od jutarnjeg stanja prebrojavanja. Prije toga je dugo izgledalo kao da su protivnici vodeći.

Proevropska predsjednica Moldavije Maia Sandu žalila se u noći na masovne izborne prevare. Ostavila je otvorenim hoće li priznati rezultat. Pedesetdvogodišnjakinja je na istovremeno održanim predsjedničkim izborima u nedjelju među ukupno jedanaest kandidata prva stigla do cilja, ali nije osvojila apsolutnu većinu te mora u drugi krug 3. novembra.

Da bi provela reforme, Sandu je potrebna većina u parlamentu, koju trenutno još uvijek ima. Politička borba za vlast u Moldaviji mogla bi svoj vrhunac dostići na parlamentarnim izborima idućeg ljeta. «Za snažnu, političko-oblikujuću ulogu kao predsjednica potreban je lojalan premijer i većina u parlamentu», rekla je nemačka stručnjakinja Brigitta Triebel iz Konrad-Adenauer-Stiftung iz Kišinjeva za Deutschen Presse-Agentur (dpa). Ne očekuje da će Rusija prestati sa pokušajima uticaja na Moldaviju.

Ova osiromašena agrarna zemlja sa 2,5 miliona stanovnika tradicionalno je rastrgnuta između Zapada i Rusije. Moldavija, smještena između članice EU i NATO-a Rumunije i Ukrajine napadnute od strane Rusije, kandidat je za članstvo u EU. (21. oktobar)