Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.

SARAJEVO – Dan sjećanja na ubijenu djecu opkoljenog Sarajeva u periodu 1992-1995. godine obilježen je na Trgu djece Sarajeva posebnim programom, a u performansu je učestvovalo 1.601 dijete koliko ih je i ubijeno tokom četverogodišnje opsade.

Predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva Fikret Grabovica kazao je da performans na univerzalan način šalje poruku Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, zato što u protekle tri decenije još nisu podigli nijednu optužnicu za ove zločine.

“To saznanje nas roditelje duboko vrijeđa, to nas boli. To je otvorena rana, pored one rane koju smo dobili gubitkom nama najdražih bića. Tužilaštvo ne kažnjava one koji su činili tako brutalne zločine nad nedužnom djecom, a zločin koji ne bude kažnjen često se ponavlja”, dodao je Grabovica.

Performans na Trgu djece Sarajeva u znak sjećanja na ubijenu djecu opkoljenog Sarajeva u periodu 1992-1995. godine. (Foto: FENA/Hazim Aljović)

Na obilježavanju 5. maja – Dana sjećanja na ubijenu djecu opkoljenog Sarajeva u periodu 1992.-1995. godina ispričana je priča o tome koliko su važan mir i sloboda, da se zlo, koje je bilo tih 90-ih godina nikad nigdje ne ponovi, da sva djeca ovog svijeta žive u miru, slobodi i sreći. Tokom opsade Sarajeva ubijeno je 1.601 dijete. Skupština Kantona Sarajevo proglasila je 5. maj za Dan sjećanja na ubijenu djecu opkoljenog Sarajeva u periodu 1992. – 1995. godine. (05.05.)

Istočna i južna plinska interkonekcija zahtijevaju odluke državnih institucija

ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković (Foto: FENA/Hazim Aljović)

SARAJEVO – Ministar u Vladi Kantona Sarajevo za komunalnu privredu, infrastrukturu, prostorno uređenje, građenje i zaštitu Almir Bečarević najavio je da će u narednim danima Vijeće ministara Bosne i Hercegovine odobriti projekat nove istočne gasne interkonekcije za BiH, što podrazumijeva oslonac na isporuku gasa iz Rusije.

Kaže da projekat ne znači samo gasovod već i termoelektranu na plin, odnosno vrstu politike što će predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik namjerava prezentirati tokom najavljene posjete Moskvi.

S druge strane, Hrvatski narodni sabor (HNS), koji okuplja stranke s hrvatskim predznakom, donio je deklaraciju proglasivši projekat južne plinske interkonekcije od nacionalnog interesa za Hrvate, a Dodik je kazao da bi ministri njegove stranke glasali za taj projekat. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković također je najavio da će pitanje istočne i južne interkonekcije biti brzo na dnevnom redu sjednice Vijeće ministara BiH.

Istočna i južna gasna interkonekcija za BiH postala je kamen spoticanja između koalicionih partnera u Vijeću ministara BiH te je sjednica s tom tačkom dnevnog reda dva puta odgađana, a upravo o tome razgovarali su Dodik i Konaković na posljednjem sastanku.

I istočna i južna plinska interkonekcija su nešto što podrazumijeva odluke i Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništva BiH, tako da su ova dva projekta suprotstavljena, sad već decenijama. (07.05.)

Povećati nivo zaštite autorskih prava i harmonizirati zakonodavstvo sa EU

(Foto: FENA/Almir Razić/Ilustracija)

SARAJEVO – U oblasti autorskog i srodnih prava u Bosni i Hercegovini najveći problemi su iz domena provedbe zakona i osiguravanja dovoljnog nivoa zaštite, a također je potrebno harmonizirati zakonodavstvo sa novim međunarodnim konvencijama, pogotovo sa novim direktivama Evropske unije (EU).

Autorsko pravo je zaštićeno Ustavom BiH kao temeljno ljudsko pravo i to članom koji određuje da je osigurano uživanje prava i sloboda svim licima u BiH, ali također i međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I Ustava BiH.

U prethodnih deset godina Institut za intelektualno vlasništvo BiH je izdao šest dozvola za kolektivno ostvarivanja autorskih i srodnih prava, čime je u Bosni i Hercegovini uspostavljen efikasan sistem kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava, koji je omogućio autorima i nosiocima srodnih prava da za iskorištavanja svojih autorskih djela i predmeta srodnih prava dobiju primjerenu naknadu.

vanredna profesorica prava intelektualnog vlasništva na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Iza Razija Mešević (Foto: FENA/UNSA)

Vanredna profesorica prava intelektualnog vlasništva na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Iza Razija Mešević izjavila je za Fenu da su aktuelni zakoni dali značajan doprinos na uspostavljanju relativno efikasnog sistema zaštite autorskih prava koja se inače krše širom svijeta te BiH tu nije izuzetak.

“Ipak njihovo provođenje moglo bi biti dosljednije i efikasnije. Postoji pozitivan trend, a koji se ogleda i u rastu svijesti krajnjih korisnika autorskih djela o tome, da se kod muzike, filmova ili knjiga radi o nečijim intelektualnim tvorevinama, koje se ne mogu tek tako koristiti bez dozvole i plaćanja naknade. Također, dostupnost on-demand sadržaja kroz streaming platforme (npr. Spotify ili Netflix) za teritoriju BiH je doveo do smanjenja online piraterije”, pojašnjava Mešević.

Da je stanje u oblasti zaštite autorskih prava u Bosni i Hercegovini je prilično haotično, jer zakon nije precizan u pogledu autorskih prava medija i novinara, kao i drugih autora u medijskim kućama, smatra generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić koja je u razgvoru za Fenu kazala da je to posebno izraženo u online sferi, gdje se svakodnevno kradu autorski tekstovi i objavljuju bez dozvole autora.

BH novinari uradili su priručnik o tome kako se štite autorska prava novinara i medija, održali seriju radionica za novinare i druge medijske uposlenike, te pružaju besplatnu pravnu pomoć za zaštitu autorskih prava. (07.05.)

U narednoj deceniji vidjet će se da li će zemlja zapadnog Balkana postati dio EU

predsjednik think thank organizacije iz Bosne i Hercegovine Fondacija “Društvo zajedničkih vrijednosti” Zlatko Lagumdžija (Foto: FENA/Almir Razić)

SEUL – Predsjednik think thank organizacije iz Bosne i Hercegovine Fondacija “Društvo zajedničkih vrijednosti” Zlatko Lagumdžija kazao je na Mirovnom samitu u Seulu da je ovo vrijeme u kojem će se vidjeti da li će u narednoj deceniji države zapadnog Balkana postati dio Evropske unije ili će EU postati balkanizirani prostor.

On je na sesiji posvećenoj Evropi i Bliskom istoku ukazao na važnost proširenja Evropske unije na države zapadnog Balkana kao bitnog elementa samoodrživog mira na euroazijskim prostorima, te izložio niz konkretnih aktivnosti u kojima EU treba pokazati liderstvo i svoj kapacitet na globalnom planu.

Istakao je da se od EU očekuje da krene u oživljavanje inicirane Evropske političke zajednice koja je na samitu lidera u oktobru prošle godine okupila čelnike 44 države, a to je moguće samo kroz uključivanje drugih evropskih država u konkretne projekte koje EU za sada drži u okviru svojih članice.

To znači, dodao je, prioritetno snaženje Berlinskog procesa kroz praktičnu podršku ekonomskom povezivanju šest država zapadnog Balkana kako bi ih potom u narednih par godina mogla integrirati u svojevrsnu Evropsku ekonomsku zajednicu.

“Na istim osnovama zapadni Balkan se može integrirati u projekat Evropske zdravstvene unije i Evropsku digitalnu transformaciju paralelno sa pregovorima o kandidatskom statusu i ispunjavanju uvjeta koje podrazumijeva članstvo u Evropskoj uniji”, naglasio je. (06.05.)

(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)