Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.SARAJEVO – Potpredsjednik Evropske komisije za promoviranje evropskog načina života Margaritis Schinas boravio je u pojesti Bosni i Hercegovini u okviru koje je najavio realizaciju novog projekta vrijednog 39,5 miliona eura koji ima za cilj podržati BiH u upravljanju mješovitim migracijskim tokovima i upravljanju granicama.
Schinas se sastao s ministrom sigurnosti BiH Selmom Cikotićem i zahvalio mu na vodećoj ulozi koju Ministarstvo ima u unapređenju migrantske situacije, koordinaciji usluga i uvećanju međunarodne saradnje te je pozvao na jaču saradnju i koordinaciju sa Evropskom agencijom za graničnu i obalnu stražu (FRONTEX) kao i da BiH finalizira uspostavu zajedničke kontakt tačke za saradnju sa Evropskom agencijom za saradnju agencija za provođenje zakona (EUROPOL).
Otkako je veći broj ljudi u pokretu počeo stizati u Bosnu i Hercegovinu početkom 2018. godine, Evropska unija je osigurala više od 100 miliona eura za zbrinjavanje izbjeglica, tražilaca azila i migranata, kao i za pomoć BiH u jačanju kapaciteta za upravljanje migracijama.
Novi projekt, vrijedan 39,5 miliona eura, usmjeren je na poboljšanje upravljanja granicama a omogućit će i okvir za tranziciju koordinacije i upravljanja odgovora na migracije u BiH sa UN agencija i humanitarnih aktera na bh. vlasti. To dolazi iz 101 miliona eura koje je EU izdvojila za tri zapadnobalkanska partnera, BiH, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, za jačanje kapaciteta u odgovoru na upravljanje migracijskim tokovima.
Tokom posjete BiH, Schinas je obišao prihvatni centar za migrante u blizini Sarajeva, Ušivak te se uvjerio u poboljšane uvjeta boravka u centru što je rezultat podrške EU.
“Proteklih mjeseci, broj ljudi u pokretu se ponovo povećava što znači da se svi trebamo pozabaviti situacijom s pojačanim oprezom. Zato sam se odlučio na niz posjeta, koje osim Sarajeva, uključuju i Beograd, Skoplje i Tiranu, kako bismo vidjeli kako možemo najbolje odgovoriti na situaciju”, kazao je Schinas.
Ministar sigurnosti Selmo Cikotić podsjetio je da je Evropska unija od izbijanja migrantske krize bila glavni partner i pružala najveću finansijsku podršku vlastima u BiH u oblasti migracija i upravljanja granicama, a rezultat zajedničkog rada je stabilna i održiva migracijska situacija. (09.10.)
Arnautović: Nerad biračkih odbora krivac za kašnjenje objave izbornih rezultata
SARAJEVO – Predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine Suad Arnautović potvrdio je da zbog neizvršavanja zakonskih obaveza biračkih odbora, s gotovo 16 posto redovnih biračkih mjesta ili oko 1.000, CIK nije mogao javnosti saopćiti izborne rezultate za pojedine organe vlasti u roku od 24 sata nakon zatvaranja biračkih mjesta.
“Zbog njihovog nerada, veliki je teret pao na općinske odnosno gradske izborne komisije. U skladu s Izbornim zakonom BiH, nakon što od biračkih odbora dobije svu dokumentaciju i materijale za izbore, općinska izborna komisija utvrđuje objedinjene zbirne rezultate za organe vlasti za koje su provedeni izbori i o tome sačinjava zapisnik koji se podnosi CIK-u u roku od 24 sata nakon zatvaranja biračkih mjesta”, pojasnio je.
Ako općinska odnosno gradska komisija nije u mogućnosti pravilno utvrditi rezultate za pojedina biračka mjesta i nivoe vlasti, podnosi zahtjev CIK-u za otvaranje vreća i brojanje glasova, ali nije ispoštovan ni rok da i ta aktivnost bude okončana trećeg dana od izbora. Bilo je previše biračkih mjesta za koje nije bilo moguće utvrditi rezultate, kazao je predsjednik CIK-a.
CIK je izdao naredbe općinskim odnosno gradskim izbornim komisijama o otvaranju vreća s glasačkim materijalom sa oko 1.000 biračkih mjesta u više od 60 općina i gradova u BiH, za različite nivoe vlasti za koje su provedeni izbori.
“Birački odbori nisu zakonito završili posao – pogrešno su pakovali izborni materijal, pogrešno popunjavali obrasce na kojima, na primjer, kandidat ima više glasova od njegove političke stranke, što je nemoguće, ili ukupan broj važećih listića nije isti s ukupnim brojem važećih glasova koje su ukupno osvojili politički subjekti. Pojavljivale su se i druge matematičke nelogičnosti”, ističe prvi čovjek CIK-a.
Arnautović je još iznio i podatak da je za protekle izbore, kao nikad prije, posebno dat značaj edukaciji članova biračkih odbora, ali lično ne smatra da je uzrok navedenom kašnjenju izbornih rezultata neobučenost članova tih odbora već činjenica da su imenovani od vlastitih političkih subjekata. (07.10.)
Džaferović: Približavanje Bosne i Hercegovine Evropskoj unije je način da se osnaži mir
PRAG – Značaj samita Evropske političke zajednice u Pragu, kao i koncepta Evropske političke zajednice, je što učestvuje najširi okvir država evropskog kontinenta i radi se o obliku okrupljavanja u svrhu jedinstvenog odgovora na izazove, u kontekstu opće krize međunarodnih odnosa, rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
“Evidentno je da neki tradicionalni multilateralni okviri, kao što je Vijeće sigurnosti, ne mogu odgovoriti svim izazovima zbog blokada. Činjenicom da je danas okupljena zajednica, od Ujedinjenog Kraljevstva preko EU i zapadnog Balkana do Turske, zapravo je poslana najsnažnija poruka”, dodao je.
Džaferović je istaknuo značaj nastavka evropske i euroatlantske perspektive BiH, a na bilateralnim sastancima izrazio je zabrinutost zbog etničkih podjela i tenzija koje je proizvelo nametanje Izbornog zakona BiH.
Bosni i Hercegovini je, kako je kazao, potreban mir i stabilnost i zato je izuzetno važno da bude osiguran nastavak prisustva međunarodne vojne misije u BiH, kao i da BiH dobije kandidatski status za članstvo.
“Uvjeren sam da je sazrila svijest da je približavanje BiH Evropskoj uniji način da se osnaži mir, te se može očekivati ubrzo da će Bosna i Hercegovini dobiti kandidatski status”, zaključio je Džaferović.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH sastao, na marginama samita Evropske političke zajednice, sa premijerom Irske Micheálom Martinom i kancelarom Austrije Karlom Nehammerom kojima je zahvalio na podršci koju pružaju evropskom putu i kandidatskom statusu.
Ponovio je i na tim sastancima da očekuje dodjelu kandidatskog statusa u predstojećem periodu, jer je to nužno za osnaživanje mira, te da EU nakon Ukrajine i Moldavije ima obavezu dati kandidatski status i BiH. (06.10.)
Bez lokalnih zajednica nema implementacije ciljeva održivog razvoja UN-a
SARAJEVO – Konferencijom “Ka finansiranju održivog razvoja” počelo je obilježavanje Sedmice održivog razvoja u Bosni i Hercegovini. Ovaj skup imao je za cilj predstavljanje Mape puta za finansiranje projekata i predstavljanje dobrih praksi.
Još 2015. godine Ujedinjene nacije definirale su 17 ciljeva održivog razvoja na globalnom nivou i gotovo 170 podciljeva koji su svrstani u tri velike oblasti i to je ekonomski razvoj, socijalni razvoj i ekologija.
Ambasador Miloš Prica iz Ministarstva vanjskih poslova BiH posjetio je na put koji je BiH prošla u tom smislu, naglašavajući da se krenulo u lokalizaciju procesa jer se uvidjelo da bez lokalnih zajednica i građana na terenu teško može biti uspjeha u implementaciji ciljeva.
“Ciljeve je nemoguće postići do 2030. godine samo od javnih sredstava nego će za to biti potrebno mnogo više sredstava. Zato je formirana radna grupa za finansiranje ciljeva čiji je zadatak da pronađe inovativne načine finansiranja projekata koji će doprinijeti implementaciji ciljeva”, pojasnio je Prica.
Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH Ingrid Macdonald kazala je da živimo u izuzetno povezanom svijetu što je pokazala klimatska kriza i pandemija koronavirusa jasno dajući do znanja da ovakve krize ne poznaju granice i samo je uz zajednički rad moguće odgovoriti izazovima.
Sedmica održivog razvoja ima za cilj da podigne svijest ljudi o tome da koliko je značajno riješiti probleme iz ekonomske oblasti toliko je značajno i riješiti probleme koji su vezani za zaštitu okoliša i to za dobrobit svih ljudi, a posebno u vrijeme velikih promjena i digitalizacije.
“Imamo manje od 10 godina da se dostignu ciljevi održivog razvoja na koje smo se obavezali 2015. godine, ali sada je vrijeme za odluke. Nemamo vremena za gubljenje i ako ne doneseno pametne odluke danas budućnost će biti izuzetno teška”, istaknula je Macdonald.
Zamjenik šefa misije u Ambasadi Švedske BiH John Skoglunda podvukao je da je ta zemlja globalno veliki zagovornik implementacije Agende 2030 što čini i u BiH, naglašavajući da je i današnja konferencija prilika da se utvrde načini na koje će se ići ubrzanom dinamikom u implementaciju ciljeva u narednom periodu.
Tokom Sedmice održivog razvoja bit će organizirano niz događaja na kojima će se učesnici baviti pitanjima migracija, reformi socijalne zaštite, kao i reformom obrazovanja, ali i rastućom inflacijom i energetskom krizom. (07.10.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)