Sigurnost Bosne i Hercegovine ključna je za stabilnost zapadnog Balkana

SARAJEVO – Sigurnost Bosne i Hercegovine ključna je za stabilnost zapadnog Balkana i ostatka Evrope, poručio je predsjedavajući Vojnog komiteta NATO-a admiral Rob Bauer koji je boravio u službenoj posjeti BiH u okviru koje se susreo s predstavnicima vlasti kao i s predstavnicima odbrambenog i sigurnosnog sektora.

Bilateralni odnosi NATO-a i BiH su intenzivni, partnerski i na visokom nivou jer je admiral Bauer posjetio BiH nakon prošlomjesečne posjete delegacije Parlamentarne skupštine NATO-a BiH, koja je uslijedila poslije briselskog sastanka predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom.

Također, ministar odbrane BiH Sifet Podžić učestvovao je na radnoj večeri NATO samita u Madridu, na kojem je BiH prvi put prisustvovala NATO samitu kao zemlja partner. Na tom samitu je usvojen novi strateški koncept, a u skladu s trenutnim sigurnosnim okruženjem.

Nakon susreta sa načelnikom Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH generalpukovnikom Senadom Mašovićem, Bauer je naveo da rat u Ukrajini ima globalne posljedice uključujući i zapadni Balkan, dodajući da njegova posjeta dolazi u vrijeme kada je globalna sigurnost pod ogromnim pritiskom.

“Konflikt u Ukrajini je više od Ukrajine i tiče se zaštite međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima. Sistem koji je zapravo zasnovan na tome da omogući zemljama da imaju suvereno pravo da odrede svoju vlastitu sudbinu. Napadnut je sistem u kojem se konflikti rješavaju na miran načini gdje se vladavina zakona primjenjuje na sve”, istakao je Bauer dodajući da je na svim slobodnim demokratskim državama svijeta da ga zaštite.

Mašović je kazao da ova posjeta potvrđuje da je NATO prisutan u Bosni i Hercegovini, da NATO i BiH efikasno sarađuju na visokom nivou, te da BiH ima svoje mjesto i da pripada NATO porodici.

“Da se u NATO savezu cijeni sve što su Oružane snage BiH uradile dosad na međunarodnom planu učestvujući u NATO vođenim operacijama podrške miru, kao i na unutrašnjem planu pomažući građanima u slučaju prirodnih elementarnih nepogoda, kao što se i danas dešava”, rekao je Mašović.

Bauer je s Džaferovićem i članom Predsjedništva BiH Željko Komšićem razgovarao o trenutnoj sigurnosnoj i geopolitičkoj situaciji u Evropi i svijetu, kazavši kako su od početka ruske invazije na Ukrajinu, ranjive države poput BiH, Moldavije i Gruzije, u riziku od ruskog uticaja.

Predsjedavajući Vojnog komiteta NATO-a, admiral Rob Bauer razgovarao je i s generalnim direktorom Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osmanom Mehmedagićem o jačanju saradnje OSA-e i Alijanse, s fokusom na sigurnosni aspekt i jačanje kapaciteta za kibernetičku odbranu i sigurnost institucija BiH i njenih građana.

Jedna od poruka sa sastanka je da je saradnja NATO-a i OSA-e od izuzetne važnosti u ovom trenutku s obzirom na globalna dešavanja. U tom kontekstu NATO će pojačati saradnju sa sigurnosnim agencijama u BiH u borbi protiv terorizma i širenja dezinformacija. (19. juli)

Posmrtni ostaci ubijenih u Prijedoru pronađeni su u 73 masovne grobnice

KOZARAC – Šesnaest žrtava koje su ubijene na području Prijedora tokom proteklog rata ukopane su na mjesnim mezarjima. Žrtve koje su ukopane ove godine ubijene su tokom 1992. i 1993. godine, a njihovi posmrtni ostaci su pronađeni na deset različitih lokacija.

Time je obilježen 20. juli kao Dan sjećanja za žrtve ubijene na području Prijedora i 30 godina od dešavanja devedesetih kada je nestala jedna generacija. Prije vjerskog dijela programa, predstavljeno je i idejno rješenja za budući memorijalni centar “Kamičani”.

Priređena je i izložba artefakata i materijalnih vrijednosti koji su nađeni prilikom iskopavanja grobnica, a pripadaju žrtvama.
Do sada su posmrtni ostaci ubijenih Prijedorčana pronađeni na 501 lokaciji, u 73 masovne grobnice na području deset općina i tri države – Bosni i Hercegovini, Hrvatska i Srbija.

Osoba koja je dugi niz godina bila angažirana na traženju nestalih u BiH Amor Mašović je kazao da da će zasigurno proći još mnogo godina dok se sve žrtve zločina s ovog područja ne pronađu, ako je to uopće moguće.

“Mnoga tijela su odnijele bosanskohercegovačke rijeke, neke žrtve su spaljene, a jedan broj je tako dobro skriven da ne postoje više ni živi svjedoci koji bi nas mogli uputiti na te lokacije. Bojim se da će proći još mnogo godina prije nego što pronađemo ostatke više od 500 ljudi s područja Općine Prijedor”, rekao je Mašović.

Istakao je da na osnovu njegovog dugogodišnjeg iskustva u traženju nestalih, na području ove općine se može očekivati desetine masovnih grobnica, te da će jedna od tih grobnica biti sekundarna u odnosu na primarnu “Tomašicu”.

“Izvjesno je da je u rudniku Tomašica u jednom trenutku bilo oko 1.200 žrtava, koje su potom izmještene na više sekundarnih lokacija, koje do ovog trenutka nisu otkrivene. Za Prijedor su karakteristične i jame, kao i logori gdje su žrtve odvođene na egzekucije. Karakterističan je i po velikim grobnicama s po nekoliko stotina žrtava”, rekao je Mašović.

U Prijedoru je ubijeno 3.176 civila, uglavnom nesrpske nacionalnosti. Do sada su pronađeni posmrtni ostaci oko 2.500 Prijedorčana. (20. jula)

Beyer: Za BiH postoji EU perspektiva, domaće zadatke morate sami obaviti

SARAJEVO – Zastupnik Kršćansko-demokratske unije (CDU/CSU) u Bundestagu i specijalni izvjestilac frakcije CDU/CSU za zapadni Balkan Peter Beyer boravio je u dvodnevnoj posjeti Bosni i Hercegovini kada je razgovarao s bh. zvaničnicima.

Sublimirajući rezultate posjete kazao je da za Bosnu i Hercegovinu postoji perspektiva u Evropskoj uniji, ali da zadatke moraju obaviti domaći lideri. Kaže da je u fokusu svih političkih razgovora koje je vodio bila EU integracija, odnosno EU perspektiva Bosne i Hercegovine.

“Kad posmatramo sam proces EU integracija, prije svega posmatramo sve zemlje zapadnog Balkana, svih šest zemalja kao cjelokupan region. Onda idemo na svaku zemlju pojedinačno i gledamo dokle je došla zemlja, šta je postigla, kako bi to postala uspješna priča. Onaj koji želi da se pridruži treba i sam da pruži doprinos samom procesu pridruživanja. Kada je u pitanju BiH potrebno je prevazilaženje disfunkcionalnosti državnih institucija u samoj zemlji”, naveo je Beyer.

Istaknuo je da kandidatski status niko ne može dobiti tek tako, ni za koga to ne važi, te da će 14 prioriteta pomoći na tom putu ka daljnjem razvoju, kako bi se postiglo ono što se želi.

“U svim ovim razgovorima sam mogao osjetiti da u ovoj zemlji ima tako mnogo snaga i političkih uticaja, snaga sa strana koje trgaju ovu zemlju, koji ne rade uvijek u interesu ljudi ove zemlje”, kazao je Beyer.

Između ostaloga, Beyer je razgovarao s predsjedavajućim Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović koji je kazao da su jako zabrinjavajući navodni prijedlozi Ureda visokog predstavnika Christiana Schmidta za izmjene Izbornog zakona koji su procurili u javnost.

Dodao je da proces izborne reforme ne smije imati cilj da se jednoj političkoj stranci garantira vječna pozicija u vlasti, te da je nedemokratski uskraćivati pravo nekome da bude izabran u zakonodavni dom, samo zbog toga što ne pripada većinskoj već manjinskoj etničkoj grupi u kantonu u kojem živi.

Razgovarano je o implikacijama agresije na Ukrajinu na sigurnosnu situaciju u Bosni i Hercegovini i na zapadnom Balkanu. (22. jula)

Vlada Federacije traži rješenja za zaštitu građana od posljedica poskupljenja gasa

SARAJEVO – Ministar energije, rudarstva i industrije u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Džindić razgovarao je s predstavnicima vlasti i nadležnih javnih preduzeća s ciljem donošenja rješenja na zaštiti građana od posljedica poskupljenja gasa koje je izazvanog globalnim dešavanjima u Evropi i svijetu.

Najavio je da bi se do 22. augusta trebali iznađi rješenja kako pomoći građanima kroz vid subvencioniranja povećanja cijene plina.

“Na povećanje cijene plina uticala je cijena nafte i svih energenata, koja je u naglom porastu. Drugi problem je loš odnos eura naspram dolara što je dodatno povećalo ovu cijenu”, izjavio je ministar Džindić.

Akcentiran je dodatni problem planiranja potrošnje s obzirom da je to veoma bitno za kontinuitet u snabdijevanju stoga su zaduženi direktori preduzeća da se urade dodatni magacini za skladištenje do tri miliona kubika plina na dvije lokacije. (22. jula)

Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.