Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.

SARAJEVO – Aktualna migrantska situacija u Bosni i Hercegovini je stabilna, ocjena je Međunarodne organizacije za migracije (IOM) iz koje napominju da se podaci o broju migranata mijenjaju, te da je, prema raspoloživim pokazateljima, u četiri privremena prihvatna centra u BiH smješteno oko 2.800 migranata. 

Komentirajući Fenin upit u vezi s aktualnom migrantskom situacijom, iz IOM-a navode kako je primjetan stalan porast dolazaka od 2021. godine na prostoru zapadnog Balkana, te da je razlika u odnosu na prethodno razdoblje u tome što se migranti ne zadržavaju.

– Migranti nisu ‘zaglavljeni’ u Bosni i Hercegovini, niti općenito u drugim zemljama zapadnog Balkana. Oni imaju tendenciju da tranzitiraju prilično brzo na putu prema zapadnoj Europi – pojašnjavaju iz IOM-a.

Istovremeno, navode kako uočavaju promjenu trendova, a što se ogleda u manje vremena provedenog u tranzitnim objektima i veoma brzom kretanju širom zemlje.

– U Bosni i Hercegovini ima dovoljno smještajnih kapaciteta. Prema podacima Službe za poslove sa strancima (SPS), koja, između ostalog, radi registraciju migranata u centrima, u četiri privremena prihvatna centra smješteno je oko 2.800 migranata – preciziraju iz IOM-a.

Prema IOM-ovom Situacionom izvješću o mobilnosti migranata u BiH za kolovoz 2023. godine te provedenoj anketi, 91 posto migranata u BiH boravi manje od dva tjedna, dok njih 11,5 posto uopće ne planira koristiti smještaj u privremenim prihvatnim centrima u BiH.

Kada se radi o zemljama porijekla migranata/ispitanika, najviše ih je iz Afganistana, čak 67,9 posto, a slijede – Maroko sa 17 posto, te Pakistan sa 4,6 posto.  

Podaci/nalazi IOM-a pokazuju kako migranti u BiH ulaze kroz jedno od četiri područja na istočnoj granici sa Srbijom ili kroz jedno od tri područja smještena južnije, na granici s Crnom Gorom. (02.10.)

Konaković: Povijesna je greška svaka akcija koja nas udaljava od Europe

SARAJEVO – Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković rekao je da su zahtjevi iz Republike Srpske o odlasku stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH neprihvatljivi.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković (Foto FENA/Harun Muminović)

Rekao je kako je sjednica Vijeća ministara BiH, s čijeg je dnevnog reda povučen Nacrt zakona o sudovima, bila korektna obrazlažući da je odobreno petnaestak-dvadesetak materijala, među kojima i materijal o isticanju zastave EU-a na institucijama Vijeća ministara, kao i odluke koje se odnose s usklađivanjem s europskom regulativom i slično.     

– Pred nama su milijarde eura i konvertibilnih maraka pomoći Bosni i Hercegovini, europskom putu. Od nas se očekuje da taj novac zaslužimo i da ga onda koriste građani Bosne i Hercegovine. Ali bojim se da će nas ultimatumi udaljiti od boljeg života građana BiH – riječi su ministra vanjskih poslova BiH.

On je najavio da će javnost uskoro dobiti informacije o šest milijardi eura Europske unije za zapadni Balkan.

– Svaka akcija koja nas udaljava od ovoga i to kad je Europa, nakon što je prema nama bila nepravedna, napokon se otvorila, shvatila da bi mi trebali da budemo dio tog prostora, e sad bismo se mi zatvarati i odbijali takve šanse. Mislim da bi to bila povijesna greška – rekao je Elmedin Konaković nakon sjednice Vijeća ministara BiH. (03.10.)

Dva člana Predsjedništva BiH uputili u proceduru Zakon o državnoj imovini

SARAJEVO – Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović uputio je, zajedno s predsjedateljem Željkom Komšićem, u proceduru Predsjedništva BiH zakon o državnoj imovini BiH.

Sjednica Predsjedništva BiH (Foto FENA/Amer Kajmović)

Prema članu 8. predloženog zakona, Bosna i Hercegovina je nositelj prava vlasništva na cjelokupnoj državnoj imovini, dok entiteti i druge razine vlasti u BiH mogu koristiti i upravljati onom državnom imovinom koja im je potrebna za vršenje njihovih pojedinačnih nadležnosti u mjeri u kojoj su ovlašteni ovim zakonom ili nekim drugim zakonom koji usvoji Parlamentarna skupština  BiH.

Bećirović tvrdi da je predloženi akt u interesu svih ljudi u Bosni i Hercegovini i da uvažava potrebe i interese svih razina vlasti.

– Zakon predviđa da su u BiH svi dužni poštivati i voditi računa o pravnoj stečevini Europske unije. Državna imovina reflektira državnost, nezavisnost i teritorijalni integritet, koji pripadaju isključivo državi Bosni i Hercegovini a ne entitetima. Državna imovina je fundamentalni element da državna vlast bude suštinski a ne formalno suverena. Ne zaboravimo da je i odlukom Ustavnog suda BiH zauzet konačni i obavezujući pravni stav da je država BiH nasljednica imovine socijalističke odnosno Republike Bosne i Hercegovine i imovine bivše SFRJ. Dakle, reguliranje tog pitanja je u nadležnosti državnih organa vlasti – riječi su Denisa Bećirovića.

On se pozvao i na Sporazum o sukcesiji koji navodi da državna imovina pripada Bosni i Hercegovini.

– To su neoborive činjenice. Da zaključim, Bosna i Hercegovina, kao i sve druge članice Ujedinjenih naroda (UN), mora imati sve prerogative nezavisne i suverene države uključujući i državnu imovinu – kazao je Denis Bećirović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Inače, stranke iz Republike Srpske osporavaju ovaj zakon te tvrde da je prema Daytonskom sporazumu imovina u vlasništvu entiteta. Imovina koja se nalazi na području Republike Srpske, pripada ovom entitetu, stav je vlasti u RS.

Ustavni sud BiH u dva navrata osporio je zakone koje su donijele vlasti RS-a u vezi s vlasništvom nad imovinom na području ovog entiteta. Zabranu raspolaganja državnom imovinom još 2005. donio je bivši visoki međunarodni predstavnik Paddy Ashdown. U međuvremenu, njemački političar na čelu međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt uspostavio je posebno povjerenstvo koje pokušava doći do rješenja ovoga pitanja. Dodik je, međutim, odbacio bilo kakvo nametanje Schmidtove odluke u korist države BiH. (03.10.)

Mađarski general-major László Sticz preuzet će komandu nad snagama EUFOR-a

SARAJEVO – Mađarski general-major László Sticz preuzet će komandu nad snagama Europske unije u BiH (EUFOR), potvrdio je mađarski ministar obrane Kristóf Szalay-Bobrovniczky.

Snage EUFOR-a u BiH (Foto FENA/Amer Kajmović)

– Počevši od siječnja 2024. godine, on će komandovati operacijom Europske unije u Bosni i Hercegovini, pokazujući privrženost Mađarske regionalnoj stabilnosti – napisao je ministar.

– Mađarske obrambene snage pojačavaju svoju posvećenost: dodatne snage i vitalne sposobnosti 2024. će se pridružiti EUFOR-u ALTHEA. Iskustvo general-majora Sticza u razvoju snaga čini ga snažnim vođom za ovu misiju – dodao je ministar. (03.10.)

(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Europi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA.)