Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.

SARAJEVO – Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je u Sarajevu nakon sastanka sa predsjedateljicom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanom Krišto i članovima Vijeća ministara BiH, da NATO ostaje predan pružanju podrške bh. euroatlantskom putu.

– Razgovarali smo o sigurnosnoj situaciji u vašoj zemlji i u regiji. Saveznici snažno podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet vaše zemlje. Zabrinuti smo secesionističkom i retorikom podjele, kao i vanjskim utjecajem, posebno Rusije – rekao je Stoltenberg.

Naglasio je da svi lideri moraju raditi na jedinstvu i na napretku, dodajući da je to ključno za stabilnost i sigurnost zemlje. 

– Nama je to izuzetno važno i izuzetno smo predani stabilnosti i sigurnosti ove regije. Vi znate da je NATO godinama predan stabilnosti u vašoj državi koja ima veliki značaj, kako za vas, tako i za cijelu regiju zapadnog Balkana. Stoga produbljujemo našu suradnju, naš politički dijalog i našu praktičnu suradnju – dodao je Stoltenberg.

Naveo je da NATO stožer u Sarajevu pruža podršku misiji Europske unije Althea, te da NATO i saveznici ostaju predani uspjehu te misije i pozdravljaju jednoglasno usvajanje produžetka te misije u Vijeću sigurnosti UN-a.

– Podržavamo vaša reformska nastojanja, kao i paket za izgradnju obrambenih sposobnosti. To će ojačati sposobnosti BiH da odgovori na prirodne i druge katastrofe, kao i u oblasti cyber sigurnosti. Svaka zemlja ima pravo izabrati vlastite sigurnosne aranžmane bez miješanja sa strane – naveo je Stoltenberg, te izrazio pohvale BiH na uspjehu koji je postigla na svom putu ka EU.

Nastavit ćemo raditi na poboljšanju suradnje s NATO savezom – Borjana Krišto

Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto (Foto FENA/Hazim Aljović)

Predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto nakon sastanka je istaknula da je s generalnim sekretarom NATO-a razgovarala o pitanjima od zajedničkog interesa, a koja su vezana za stabilnost i sigurnost u BiH i regiji.

– Suradnja s NATO-om nama pruža priliku za unapređenje sigurnosti i jačanja obrambenih kapaciteta, kroz učešće u mirovnim misijama gdje unapređujemo sposobnost naših oružanih snaga. Upravo ti elementi omogućavaju da odgovorimo na izazove prijetnje kao što su terorizam i organizirani kriminal – izjavila je Krišto.

Ističe da suradnja s NATO-om izravno utiče na modernizaciju institucija i procesa u BiH, kao i na provođenje društvenih reformi. Naglasila je da postoji odluka da se BiH integrira u NATO, što bi našoj zemlji dalo priliku da se integrira u europske strukture, a što je ključno za njenu stabilnost i prosperitet. 

Krišto je zahvalila Stoltenbergu na paketu pomoći institucijama i vlastima Bosne i Hercegovine radi jačanja bh. obrambenih kapaciteta, u vrijednosti između 48 i 53 milijuna eura.

– Odnosi se na devet projekata iz oblasti obrambenog sektora i tri projekta iz oblasti sigurnosnog sektora. Projekti se mogu implementirati u narednih pet godina. Nastavit ćemo raditi na poboljšanju suradnje s NATO-om, što podrazumijeva rad na izradi programa reformi, što je jedan od prvih zadataka otkako se konstituirala Komisija za suradnju s NATO-om – izjavila je Krišto.

Kako je kazala, BiH će na taj način uskladiti obaveze sa obavezama NATO članica. Poručila je da će se u BiH aktivno raditi na uspostavljanju konsenzusa kada je u pitanju suradnja sa NATO-om, što se podudara sa osiguranjem mira, stabilnosti i sigurnosti u BiH i regiji.

BiH treba biti sposobna nositi se s izazovima kako bi podržala jačanje sigurnog okruženja za svoje građane – Christian Schmidt

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg i visoki predstavnik Christian Schmidt u Sarajevu (Foto FENA/OHR)

Stoltenberg se sastao i s visokim predstavnikom Christianom Schmidtom kako bi razgovarali o sigurnosnim izazovima u Bosni i Hercegovini i na području zapadnog Balkana. Schmidt je istaknuo strateški značaj euroatlantskih integracija za BiH, ističući njihov pozitivan utjecaj na sigurnost, ekonomski razvoj i ukupnu stabilnost.

– Samo funkcionalna država može završiti proces integracija – rekao je visoki predstavnik, dodajući da je u tom pogledu NATO nezamjenjiv partner BiH.

– EUFOR i OHR su stoga još uvijek potrebni. Misija EUFOR-Althea mora zadržati svoj puni mandat i kapacitet da u kratkom roku rasporedi trupe. Procesi europskih integracija i implementacije Daytona međusobno se ne isključuju i nisu kontradiktorni. Naprotiv, oni su komplementarni i uzajamno se podržavaju, ako se njima upravlja na koordiniran način – kazao je.

Visoki predstavnik je nadalje naglasio važnost rješavanja izazova kao što su politička nestabilnost, spori reformski procesi i korupcija, dodajući da BiH treba biti sposobnija da se nosi s izazovima kako bi podržala jačanje sigurnog okruženja za sve svoje građane. Za postizanje uspjeha potreban je jedinstven angažman međunarodne zajednice i zajednički napor svih domaćih aktera.

Provođenje aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a je zakonska obaveza – Denis Bećirović

Članovi Predsjedništva BiH razgovarali su s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, nakon čega je Denis Bećirović poručio da u vezi pitanja kretanja države Bosne i Hercegovine ka punopravnom članstvu u NATO-u nema nikakve dileme i da u Zakonu o obrani Bosne i Hercegovine u članu 84. precizno piše da će “Parlamentarna skupština BiH, Vijeće ministara BiH, Predsjedništvo BiH, te svi subjekti obrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provesti potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a”.

Istaknuo je da su prioriteti vanjske politike Bosne i Hercegovine punopravno članstvo u NATO i EU. Također, rekao je da je Bosna i Hercegovina spremna dati doprinos kolektivnoj sigurnosti i stabilnosti u Europi i svijetu. Naglasio je da je vanjska politika BiH usmjerena ka očuvanju i unapređenju trajnog mira, sigurnosti i stabilnog demokratskog i sveukupnog državnog razvoja i doprinosu međunarodnom miru i sigurnosti.

Bećirović je upoznao generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga s trenutnom situacijom u Bosni i Hercegovini i napadu organa vlasti bh. entiteta RS na ustavni poredak naše zemlje. On je rekao da je važno zaustaviti rušenje ustavnog poretka, kako bi se država Bosna i Hercegovina mogla posvetiti EU i NATO integracijama. (20.11.)

Rusko veleposlanstvo: Stoltenberg govori o destabilizirajućem utjecaju Rusije, pa pozdravlja odluku Vijeća sigurnosti UN-a o misiji ‘Althea’

Ilustracija (Foto/Veleposlanstvo Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini)

SARAJEVO – Veleposlanstvo Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini oglasilo se priopćenjem za javnost u povodu izjave generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga.

– Generalnom sekretaru NATO-a, izgleda, nešto nije u redu sa logikom. S jedne strane, govori o destabilizirajućem utjecaju Rusije. S druge, pozdravlja jednoglasnu odluku u Vijeću sigurnosti UN-a o produžetku misije ‘Althea’, koju smatra stabilizirajućim faktorom. Kao što je poznato, Rusija je principijelno podržala ovu odluku – navode iz Ruskog veleposlanstva.

Kako nadalje navode, pitanje je – kakav je, ipak, Rusija faktor u Bosni i Hercegovini, koju smatra prijateljskom zemljom? (20.11.)

Evakuirani građani BiH iz Gaze doputovali u Sarajevo

SARAJEVO – Evakuirani građani BiH iz Gaze i njihovi srodnici palestinskog porijekla stigli su na aerodrom u Sarajevo iz Istanbula.

Prvu grupu dočekali su na aerodromu rodbina, prijatelji i drugi građani, kao i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković, ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlid Hurtić i veleposlanik Države Katar u BiH Meshaal Ali Mohammad Abdullah Al-Attiyah te veleposlanik Palestine Rezeq Namoora, kao i predsjednik Udruženja Palestinaca u BiH Majed Maarouf.

Evakuirani građani BiH i njihovi srodnici iz Gaze stigli u Sarajevo (Foto FENA/Harun Muminović)

Ministar Konaković je rekao da je svima koji dolaze u BiH osigurana institucionalna pomoć – od smještaja, psihološke, ekonomske i svake druge pomoći. Puno je velikih svjetskih sila koje to još nisu uspjele, kazao je on također.

Oni će za početak biti smješteni u Salakovcu kod Mostara, gdje im je osigurana hrana, garderoba i liječnička pomoć. S obzirom na to da u grupi ima dosta djece, pregledat će ih  stručnjaci i razgovarati sa svakim djetetom pojedinačno.

Istaknuo je kako je ova priča vrlo stručno i ljudski realizirana.

– Svi smo jako sretni, možemo reći da smo odahnuli i da smo sa zadovoljstvom i s puno emocija primili te ljude u Sarajevo – naglasio je Konaković.

Kako je rekao, neće odustati i ne smatra završenim ovu proceduru, dok svi bh. državljani i njihovi srodnici iz Gaze ne dođu u BiH.

Naveo je kako je odluka Vijeća ministara da dozvoli ulazak navedenim licima u našu zemlju na snazi 30 dana, ali da se može donijeti i odluka o izdavanju humanitarnih viza.

Inače, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine odlukom je omogućilo da, osim bh. građana evakuiranih iz Gaze, u Bosnu i Hercegovinu s njima mogu ući i evakuirani srodnici palestinskog porijekla. Svi su iz Gaze izašli preko prijelaza Rafah, a potom iz Egipta prebačeni avionom u Istanbul, odakle je prva grupa doputovala u Sarajevo. (20.11.)

(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Europi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA.)