sv flag go to the original language article
This article has been translated by Artificial Intelligence (AI). The news agency is not responsible for the content of the translated article. The original was published by TT.

Stockholm – Jedna od glavnih tačaka tokom klimatskog samita COP29 u Azerbejdžanu je da se postigne dogovor o novom cilju koliko bi zemlje donatori trebale izdvajati godišnje od 2025. godine – i šef švedskih pregovora Mattias Frumerie vjeruje da će to biti teško. Posljednji put kad je takva odluka donijeta bilo je 2009. godine.

“Na stolu postoji prijedlog od 1 400 milijardi dolara godišnje. Mi iz Švedske i EU ne smatramo da je to realno. Ali imamo prag od 100 milijardi, tako da će se negdje između toga završiti. Ali može biti nezgodno jer se radi o novcu”, kaže Mattias Frumerie.

Drugo veliko pitanje je ko će plaćati?

“Želimo da više zemalja učestvuje u plaćanju, kao što su Kina i Zaljevske države. Problem za njih nije novac, već to što ne prijavljuju svoje financiranje na isti način kao druge zemlje donatori. Razlog je što ne žele biti svrstani u grupu koja se u okviru Pariškog sporazuma klasificira kao razvijene zemlje”, kaže Frumerie.

Ukoliko bi bili klasificirani kao razvijene zemlje, njihova bojazan je da bi morali pooštriti svoja klimatska djelovanja i smanjiti emisije više.

“Ali sam optimističan da možemo pronaći formulaciju u tekstu koja će im omogućiti da više doprinesu bez osjećaja da su uhvaćeni.”

(11. novembar)